Barem u domenu subvencija koje država daje. Prema rebalansu, ukupne subvencije su povećane za 29,5 milijardi dinara, i najveći deo ovog novca otišao je putarskim preduzećima.
Putevima Srbije subvencije su više nego udvostručene. Originalnim budžetom predviđenih 19 milijardi dinara prekrajanjem kase povećalo se na čak 41 milijardu.
Još zanimljivije je što je ovo preduzeće u prvoj polovini 2026. potrošilo oko pet milijardi dinara subvencija.
Kako prenosi
Forbes Srbija, to, naime, upućuje na zaključak da će u drugih šest meseci potrošiti 35 milijardi, odnosno sedam puta više.
Šta je to toliko nepredviđeno "iskočilo" u međuvremenu, pa je iziskivalo potrebu da se subvencije preduzeću kojim rukovodi Drobnjak udvostruče, Vlada nije objasnila.
Na to ukazuje i Fiskalni savet u svojoj oceni rebalansa budžeta.
"Povećanje subvencija putarskim preduzećima nije povezano sa jasno definisanim prioritetima. Rebalansom je predviđeno povećanje od 22 milijarde dinara. Nije toliko problem u visini sredstava, nego što njihova namena nije precizno definisana", kaže se u oceni.
Na pitanja, koje je postavio Forbes Srbija, a koja su upućena i Ministarstvu finansija i Putevima Srbije otkud potreba za tolikim povećanjem i na šta će taj novac biti potrošen, odgovore nisu dobili do objavljivanja teksta.
Skuplje putarine, veći gubici
Kako podseća Forbes Srbija, država poslednjih nekoliko godina smanjuje subvencije Putevima Srbije. Barem one koje se dodeljuju originalnim budžetom.
Tako je bilo i ove godine. Subvencije su prema Zakonu o budžetu smanjene sa 27 milijardi dinara koliko su iznosile 2025. godine na 19 milijardi dinara koliko je planirano 2026.
Obrazloženje je bilo sledeće: očekivalo se da Putevi Srbije prihoduju sedam milijardi dinara više jer je poskupela putarina u ovoj godini. A počela je i naplata teretnim vozilima na saobraćajnicama nižeg ranga.
Država je, dakle, računala da će Putevi zbog ovih činjenica imati za oko sedam milijardi dinara veće prihode, pa im je toliko i smanjila subvencije. I to je tako planirano. U praksi se, međutim, desilo da u septembru kroz rebalans država ne daje samo tih sedam milijardi nego i dodatnih 15 milijardi dinara.
"Iz budžetske dokumentacije nije moguće utvrditi da li su dodatna sredstva namenjena izmirenju zaostalih obaveza, pokrivanju povećanih troškova održavanja, proširenju obima radova ili finansiranju novih aktivnosti. Dodatni problem je to što Putevi nemaju zakonom previđeni srednjoročni program izgradnje i održavanja puteva", kaže Marko Milanović iz Fiskalnog saveta.
Milanović objašnjava da su Putevi Srbije po Zakonu o putevima dužni da naprave i jednogodišnji i trogodišnji program, ali da ovog drugog nema. Drugim rečima, zbog nepostojanja tog programa teško je utvrditi otkud potreba za duplo većim subvencijama i na šta će se one trošiti.
Nejasan program, još nejasnija budžetska davanja
Da se Ministarstvo finansija igra sa subvencijama ovom preduzeću, a ni Putevi Srbije ne ostaju u toj igri "dužni", vidi se iz izdvajanja za njihove subvencije proteklih nekoliko godina. Naime, one su 2019. iznosile samo 9,1 milijardu dinara da bi onda 2020. porasle na 26,9 milijardi. Naredne godine su dostigle gotovo 30 milijardi dinara. I dok su u 2022. i 2023. bile oko 25 milijardi, u 2024. su prepolovljene. Pale su na samo 13,2.
"Primetno je da država poslednje tri godine smanjuje subvencije Putevima Srbije iz budžeta. Ali je problem što nije jasno zbog čega se to radi. Niti iza toga, kako vidimo, stoji neki plan", kaže Milanović.
Fiskalni savet je na ovo što će se desiti ovog septembra upozoravao još u svojoj oceni budžeta za 2026.
"Iako mera smanjenja subvencija sa 27 na 19 milijardi dinara "na papiru" zatvara finansijsku konstrukciju, njena održivost u praksi može biti dovedena u pitanje. Razlog su strukturne slabosti u poslovanju ovog preduzeća. Naglo smanjenje subvencija nije dovelo do trajnog poboljšanja finansijske pozicije nego je povećalo gubitak preduzeća, ali i neizmirene obaveze prema dobavljačima", stoji u upozorenju koje se obistinilo.
Gubici udvostručeni
Kako posluje ovo preduzeće, najbolje ilustruju podaci iz poslednjeg finansijskog izveštaja. Naime, Putevi Srbije su hronični gubitaš, ako izuzmemo 2011. i 2020. godinu. Njihov godišnji gubitak kretao se u proseku oko šest milijardi dinara između 2021. i 2023.
Godinu nakon toga već je porastao na 11,4 milijarde dinara, da bi 2025. bio dupliran. Prema finansijskom izveštaju iz te godine, neto gubitak iznosio je 22,5 milijardi dinara.
Uporedo sa tim, rastu i dugovanja ovog preduzeća prema dobavljačima, odnosno građevinskim kompanijama. Naime, neizmirene obaveze ovog preduzeća naglo rastu. One su na kraju 2021. iznosile samo 1,5 milijardi dinara, da bi na kraju septembra 2025. bile 28,2 milijarde.
Drugim rečima, iza odluka države da smanji subvencije ovom preduzeću ne stoji poboljšanje njihovog poslovanja, već samo odložena plaćanja. A ta odložena plaćanja, kad-tad, stignu na naplatu. I pritom, ceh plaća i domaća građevinska industrija koja zbog ovih kašnjenja može imati problema sa likvidnošću.
Narasli dugovi razlog povećanih subvencija?
Zato bi razlog zbog kojeg je država udvostručila ovogodišnjim rebalansom subvencije mogla biti i nasušna potreba da se neka dugovanja i kašnjenja u plaćanju konačno isplate.
Prema finansijskom izveštaju za 2025. Putevi Srbije imali su na kraju ove godine 22,7 milijardi dinara obaveza prema dobavljačima. Reč je uglavnom o domaćim putarskim preduzećima. Iz Napomena uz finansijski izveštaj vidi se da se najviše dugovalo preduzeću Srbijaautoput i to 4,6 milijardi dinara. Na kraju 2024. obaveze prema ovom preduzeću bile su četiri puta manje.
I na ovo je Fiskalni savet upozoravao.
"Problem nije prisutan samo na strani prihoda nego i na rashodima, velike slabosti u planiranju, realizaciji i kontroli troškova", konstatovao je Fiskalni savet.
I upozorio da reforma naplate putarina mora biti praćenja promenom modela održavanja putne infrastrukture, od načina zaključivanja ugovora, preko verifikacije izvedenih radova, do sistema kontrole cena.
"Bez tih promena, rast izvornih prihoda ne može obezbediti trajnu finansijsku stabilnost niti opravdati planirano smanjenje subvencija. Naprotiv, postoji još veći rizik da se već akumulirane docnje ponovo preliju na republički budžet u vidu većih subvencija, što bi onda u velikoj meri poništilo projektovane uštede", navodi Fiskalni savet.
Upravo to se i desilo. A na dugovanja i neophodnu promenu modela na kojem počiva preduzeće kojim direktoruje Drobnjak, upozorio je i MMF.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar