Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Foto: Pixabay
Ova kupovina deo je šireg višegodišnjeg plana poljske centralne banke da se dostigne 700 tona, što odražava pojačane bezbednosne zabrinutosti na istočnom krilu NATO-a, piše Biznis.rs.
Među ostalim značajnim globalnim kupcima su i Uzbekistan i Kazahstan, koji su poslednjih godina stabilno povećavali svoje zlatne rezerve.
Srbija se nalazi na devetom mestu svetske liste u tom periodu, sa kupljenih 0,99 tona.
Zanimljivo je da je ovu poziciju na globalnoj tabeli NBS dodatno učvrstila tokom marta, kada je kupila više od 300 kilograma zlata.
"Rezerve zlata, koje čine deo deviznih rezervi, na kraju marta iznosile su rekordna 53.737,2 kilograma i imale su vrednost od 6.940,8 miliona evra, što je činilo 24,4 odsto bruto deviznih rezervi. Tokom marta su zlatne rezerve povećane za 326,2 kilograma kupovinom 26 zlatnih poluga na domaćem tržištu od kompanije Serbia Zijin Copper. Vrednost zlatnih rezervi u martu smanjena je za 652,5 miliona evra usled delovanja tržišnih faktora (smanjenja cene zlata u dolarima i jačanja dolara prema evru)", piše u zvaničnom saopštenju Narodne banke Srbije.
Kako ističu u NBS, tokom 2026. godine nacionalne zlatne rezerve su povećane za oko 1,2 tone, a njihova vrednost za 745,1 milion evra, na šta su uticali i pozitivni tržišni faktori (po osnovu rasta vrednosti fine unce zlata u dolarima za oko sedam odsto, kao i jačanja dolara prema evru za oko 2,3 odsto na međunarodnom tržištu).
U celoj 2025. godini NBS je otkupila rekordne 4,3 tone zlata od kompanije Serbia Zijin Copper. Celokupna prošlogodišnja proizvodnja zlata iz rudnika u Boru prodata je Narodnoj banci Srbije.
Serbia Zijin Copper dužan je po zakonu da ponudi na otkup svo iskopano zlato Narodnoj banci, a u slučaju da ona to odbije, kineska kompanija mogla bi da traži dozvolu za izvoz i prodaju na drugim tržištima.
Kako je procenio Forbes, od preuzimanja rudnika 2018. godine NBS je od kineske kompanije otkupila oko 16,3 tone zlata, a tokom prošle godine prosečno je jednu uncu plaćala približno 3.000 evra, u periodu dok se cena unce globalno kretala u rasponu 2.500-3.700 evra.
Na strani prodaje, Rusija i Turska izdvajaju se kao najveći neto prodavci u 2026. godini. Prodaja zlata u Rusiji odražava rastuće fiskalne pritiske povezane sa ratnim troškovima pod sankcijama.
U međuvremenu, smanjenje rezervi u Turskoj je rezultat domaće politike, uključujući napore da se stabilizuje lira i upravlja lokalnom potražnjom za zlatom.
Rusija je u januaru i februaru prodala čak 15,55 tona zlata, a Turska 8,08 tona, dok je po ovom kriterijumu treća - Bugarska, sa 1,88 tona.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
0
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
0
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
8
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
0
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
30
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
Komentari 1
Aleksandar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar