Zlato je izgubilo petinu vrednosti od januara - zašto?
Cene zlata i srebra izgledaju kao finansijski rolerkoster već nekoliko meseci. Posle drastičnog rasta, koji je započeo još sredinom januara, događaju se i drastični padovi.
Foto: Pixabay
Takva situacija je poslednjih nedelja - zlato je doživelo dramatičan pad sa vrednosti od 5.000 dolara za uncu do 4.420 dolara za samo sedam dana. Potom je usledio ne tako dramatičan skok, pa ponovo pad, piše NIN.
Tržište plemenitih metala tek se oporavilo od januarskog strmoglavog pada vrednosti posle naglog rasta, a protekle nedelje dogodilo se nešto slično. Podsetimo, sredinom januara vrednost zlata za samo 48 sati pala je sa rekordnih 5.300 dolara po unci na 4.700 dolara, kada su iznošene brojne teorije šta se dogodilo, pa i onde da su u pitanju spekulativne radnje.
Nešto slično događa se već redovno poslednjih dva i po meseca - kriva rasta cene zlata je "talasasta", uz redovne skokove i padove. Međutim, pad u poslednja dva dana bio je prilično oštar, i pored blagog oporavka, a cenu zlata prati i cena srebra.
Taj kraći oporavak tumači se kao posledica mogućih mirovnih pregovora između SAD i Irana. Međutim, u proteklih mesec dana zlato je ukupno u minusu od 7,6 odsto, dok je vrednost srebra i dalje za 14,4 odsto niža u odnosu na nivo koji je dostizala u februaru. Zlato je do sada izgubilo 21 odsto vrednosti od rekordne cene u januaru.
Rat, inflacija i vrednost zlata
Rat koji besni u Iranu uzrokovao je nagli rast cena nafte, čime su pojačani globalni inflatorni pritisci, što je, zauzvrat, ojačalo američki dolar i povećalo očekivanja da će kamatne stope ostati na višem nivou u dužem vremenskom periodu. U takvom okruženju, investiciono zlato gubi deo svoje privlačnosti, jer ne donosi prinos i postaje manje konkurentno u odnosu na alternativne investicione instrumente, kažu u međunarodnoj finansijskoj grupaciji specijalizovanoj za trgovinu investicionim zlatom i srebrom Taveks. Cena zlata je 21. marta zabeležila drugi najveći nedeljni pad u istoriji trgovanja tim plemenitim metalom nakon onog rekordnog zabeleženog još 1983. godine.
Inače, cena zlata je padala svake sedmice od početka američko-izraelskih napada na Iran usled jačanja dolara i rasta prinosa na obveznice, s obzirom na to da su investitori masovno prodavali svoje zalihe zlata kako bi došli do gotovine za pokrivanje gubitaka na drugim tržištima.
Američke Federalne rezerve, Evropska centralna banka, Banka Engleske i Banka Japana su početkom prošle sedmice zadržali kamatne stope na stabilnom nivou, ali su signalizirale spremnost da dodatno pooštre monetarnu politiku ako inflatorni pritisci potraju.
Srebro je prošlo još gore od zlata i izgubilo je petinu svoje vrednosti, a taj plemeniti metal je posebno pogodilo i usporavanje privrede. S obzirom na to da se srebro masovno koristi u proizvodnji, strah da će rat ukočiti rad fabričkih pogona dodatno je oborio njegovu cenu.
Preokret dugogodišnjeg trenda rasta cene zlata
Pojedini analitičari smatraju da bi trend dugogodišnjeg rasta cena zlata u narednom periodu možda mogao da bude i okončan. Oni naime ističu da centralne banke i zemlje koje su velike izvoznice nafte sve više koriste postojeće zlatne rezerve, prelazeći sa akumulacije na čuvanje kapitala. To bi, kako se ocenjuje, moglo da ograniči dalji rast cena zlata i označi kraj snažnog investicionog ciklusa. Deo stručne javnosti pak smatra da je zlato u prethodnom periodu bilo precenjeno, pa je korekcija kroz težnju investitora da prodaju bila neizbežna.
Glavni broker u kompaniji Momentum sekjuritiz, Nenad Gujaničić za NIN kaže da od početka rata u Iranu zlato nije uspelo da ispuni svoju osnovnu funkciju, a to je zaštita imovine u uslovima povećane neizvesnosti.
"Glavni razlog za to je činjenica da je tržište zlata u proteklih godinu dana postalo poligon velikih spekulacija, na šta je delimično uticalo jačanje dolara koje se javlja u krizama, ali pre svega činjenica da su velike centralne banke prestale da kupuju. Štaviše, lako je zamisliti da su se neke centralne banke pojavile na strani prodaje u uslovima vanredne situacije kada je trebalo obezbediti likvidnost novčanih tokova", kaže Gujaničić.
On ističe da su se sa najavom primirja cene zlata i srebra ipak delimično stabilizovale, a šta će se dešavati u narednom periodu zavisi, kako kaže, od više faktora.
"Osnovno razlog zbog koga je cena zlata i srebra pala je svakako kriza u Zalivu pa bi nakon njenog okončanja trebalo očekivati nešto jasnije tržišne trendove. Osim toga, na cene će uticati i način vođenja spoljne politike najvećih svetskih sila, stanje njihovih javnih finansija i način na koji će voditi monetarnu politiku".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
3
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
1
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
1
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
11
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
0
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
30
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
Komentari 8
Чарли Чаплин
zika
Cena
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar