Zlato je izgubilo petinu vrednosti od januara - zašto?
Cene zlata i srebra izgledaju kao finansijski rolerkoster već nekoliko meseci. Posle drastičnog rasta, koji je započeo još sredinom januara, događaju se i drastični padovi.
Foto: Pixabay
Takva situacija je poslednjih nedelja - zlato je doživelo dramatičan pad sa vrednosti od 5.000 dolara za uncu do 4.420 dolara za samo sedam dana. Potom je usledio ne tako dramatičan skok, pa ponovo pad, piše NIN.
Tržište plemenitih metala tek se oporavilo od januarskog strmoglavog pada vrednosti posle naglog rasta, a protekle nedelje dogodilo se nešto slično. Podsetimo, sredinom januara vrednost zlata za samo 48 sati pala je sa rekordnih 5.300 dolara po unci na 4.700 dolara, kada su iznošene brojne teorije šta se dogodilo, pa i onde da su u pitanju spekulativne radnje.
Nešto slično događa se već redovno poslednjih dva i po meseca - kriva rasta cene zlata je "talasasta", uz redovne skokove i padove. Međutim, pad u poslednja dva dana bio je prilično oštar, i pored blagog oporavka, a cenu zlata prati i cena srebra.
Taj kraći oporavak tumači se kao posledica mogućih mirovnih pregovora između SAD i Irana. Međutim, u proteklih mesec dana zlato je ukupno u minusu od 7,6 odsto, dok je vrednost srebra i dalje za 14,4 odsto niža u odnosu na nivo koji je dostizala u februaru. Zlato je do sada izgubilo 21 odsto vrednosti od rekordne cene u januaru.
Rat, inflacija i vrednost zlata
Rat koji besni u Iranu uzrokovao je nagli rast cena nafte, čime su pojačani globalni inflatorni pritisci, što je, zauzvrat, ojačalo američki dolar i povećalo očekivanja da će kamatne stope ostati na višem nivou u dužem vremenskom periodu. U takvom okruženju, investiciono zlato gubi deo svoje privlačnosti, jer ne donosi prinos i postaje manje konkurentno u odnosu na alternativne investicione instrumente, kažu u međunarodnoj finansijskoj grupaciji specijalizovanoj za trgovinu investicionim zlatom i srebrom Taveks. Cena zlata je 21. marta zabeležila drugi najveći nedeljni pad u istoriji trgovanja tim plemenitim metalom nakon onog rekordnog zabeleženog još 1983. godine.
Inače, cena zlata je padala svake sedmice od početka američko-izraelskih napada na Iran usled jačanja dolara i rasta prinosa na obveznice, s obzirom na to da su investitori masovno prodavali svoje zalihe zlata kako bi došli do gotovine za pokrivanje gubitaka na drugim tržištima.
Američke Federalne rezerve, Evropska centralna banka, Banka Engleske i Banka Japana su početkom prošle sedmice zadržali kamatne stope na stabilnom nivou, ali su signalizirale spremnost da dodatno pooštre monetarnu politiku ako inflatorni pritisci potraju.
Srebro je prošlo još gore od zlata i izgubilo je petinu svoje vrednosti, a taj plemeniti metal je posebno pogodilo i usporavanje privrede. S obzirom na to da se srebro masovno koristi u proizvodnji, strah da će rat ukočiti rad fabričkih pogona dodatno je oborio njegovu cenu.
Preokret dugogodišnjeg trenda rasta cene zlata
Pojedini analitičari smatraju da bi trend dugogodišnjeg rasta cena zlata u narednom periodu možda mogao da bude i okončan. Oni naime ističu da centralne banke i zemlje koje su velike izvoznice nafte sve više koriste postojeće zlatne rezerve, prelazeći sa akumulacije na čuvanje kapitala. To bi, kako se ocenjuje, moglo da ograniči dalji rast cena zlata i označi kraj snažnog investicionog ciklusa. Deo stručne javnosti pak smatra da je zlato u prethodnom periodu bilo precenjeno, pa je korekcija kroz težnju investitora da prodaju bila neizbežna.
Glavni broker u kompaniji Momentum sekjuritiz, Nenad Gujaničić za NIN kaže da od početka rata u Iranu zlato nije uspelo da ispuni svoju osnovnu funkciju, a to je zaštita imovine u uslovima povećane neizvesnosti.
"Glavni razlog za to je činjenica da je tržište zlata u proteklih godinu dana postalo poligon velikih spekulacija, na šta je delimično uticalo jačanje dolara koje se javlja u krizama, ali pre svega činjenica da su velike centralne banke prestale da kupuju. Štaviše, lako je zamisliti da su se neke centralne banke pojavile na strani prodaje u uslovima vanredne situacije kada je trebalo obezbediti likvidnost novčanih tokova", kaže Gujaničić.
On ističe da su se sa najavom primirja cene zlata i srebra ipak delimično stabilizovale, a šta će se dešavati u narednom periodu zavisi, kako kaže, od više faktora.
"Osnovno razlog zbog koga je cena zlata i srebra pala je svakako kriza u Zalivu pa bi nakon njenog okončanja trebalo očekivati nešto jasnije tržišne trendove. Osim toga, na cene će uticati i način vođenja spoljne politike najvećih svetskih sila, stanje njihovih javnih finansija i način na koji će voditi monetarnu politiku".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
0
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
10
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
Komentari 8
Чарли Чаплин
zika
Cena
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar