Što smo bogatiji, manje smo religiozni

Grupa naučnika došla je do zaključka da bi sve bogatije društvo moglo da dovede do nestanka najvećih svetskih religija hršćanstva, islama, budizma, hinduizma i judaizma.

U istraživanju, psiholog Nikolas Bomard sa fakulteta u Pensilvaniji, zaključio je da su te religije redom nastale zbog razlike u životnim stilovima između elita i najnižih, najširih društvenih slojeva.

Pre 2.500 godina elite u pojedinim civilizacijama mogle su napokon da priušte sporije živote. Smeli su kasnije da imaju decu jer su živeli duže. Mogli su da priušte da se ne brinu oko hrane i manje da jedu jer su je imali dovoljno. Mogli su da imaju manje dece, jer su znali da će ih više preživeti. Usuđivali su se da više kontaktiraju između sebe i vodili su živote u koje su uvodili više samokontrole.

Siromašni su, sa druge strane i dalje bili pod jezivim egzistencijalnim pritiscima i zato su bili evolucijski prodorniji i što se tiče razmnožavanja.

U istraživanju Bomard uočava da religije kakve poznajemo danas nastaju u trenutku kad se civilizacije vrlo jasno klasno raslojavaju. Do tada su bile bez konkretne moralne dimenzije.

Ali, u trenutku kad u društvima postaje vrlo jasno ko su bogati, a ko siromašni, i šta smeju jedni, a šta drugi, religije počinju da govore o moralu, o tome da smisao života nije u grabeži materijalnog bogatstva, ili u seksu i sličnim stvarima.

Drugim rečima, takvim religijama, elite počinju da navode siromašne na život u kome bi i sami počeli da žive usporenije, opuštenije živote i da budu konstruktivniji članovi društva.

"Većina ljudi, i vernika i nevernika, smatra da se religija bavi duhovnim, manje materijalnim svetom", napisao je Bomard, ističući element religija po kojima govore o spasenju samo kroz duhovni, ne i materijalni rast.

"A to onda dovodi do novog fenomena. Kako su ljudi bogatiji i kako su opušteniji i žive sve manje pod egzistencijalnim pritiscima, tako je sve manja potreba za religijama kojima bi se kontrolisali siromašni slojevi. Odnosno, sve bogatija i civilizovanija društva vode laganom izumiranju religija", navodi Bomard u istraživanju.

  • Mikica

    13.05.2016 18:41
    Copy paste internet kič kontradiktoran samom sebi.

    Kada bi svi bili bogati onda ne bi bilo siromasnih dakle ne.bi bilo ni bogatih. Meni je to poznato kao Komunizam ali se izgleda originalni autor boji reci:

    Što smo veći komunisti manje smo religiozni.
  • irf

    11.05.2016 18:50
    Naravno
    Religioznost se moze videti pogotovo kod bozijih sluzbenika, koji izgleda isto prate taj princip iz svojih Audija i Merceesa. Ocajno je ustvari sto kod njihove pastve to sve nekako prolazi, dok im se ovi cinicno keze u lice. Mislite li da oni ustvari veruju u boga? Naterajte ih da placaju porez pa cete da vidite.
  • Hm

    11.05.2016 15:09
    Zanimljivo, ali i logično. Crkve žele više moći i uticaja i više im odgovara kada je narod u beznađu i nemaštini nudeći im spas. Današnji šund u medijima samo doprinosi tome da se ljudi udaljavaju od društva umesto da doprinose i razvijaju ga a samim time i zaradjuju. Pitam se koliko je lokalna religija doprinela korupciji? I koliki je je njen udeo u toj korupciji koja razgradjuvanje naše društvo?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti

Mesec će dobiti svoju vremensku zonu

Bela kuća objavila je memorandum u kojem traži od američke svemirske agencije NASA da uspostavi novi standard za lunarne vremenske prilike do 2026. godine.