FOTO U Ohridskom jezeru pronađeno selo podignuto pre oko 8.000 godina: Verovatno najstarije u Evropi
Arheolozi na Balkanu otkrili su ostatke verovatno 8.000 godina starog sela izgrađenog iznad drevnog jezera - najranijeg poznatog sela bilo koje vrste u Evropi.
Foto: Pixabay
U Ohridskom jezeru, koje se nalazi na granici Albanije i Severne Makedonije, pronađene su stotine stabala i drvenih šiljaka za koje arheolozi veruju da su formirali temelje praistorijskog sela, prenosi TRT Balkan.
Istraživači još ne mogu da procene originalnu veličinu naselja, ali desetine hiljada balvana pronađenih pod vodom ukazuju na to da je selo bilo relativno veliko.
Albert Hafner, arheolog s Univerziteta u Bernu u Švajcarskoj koji je vodio iskopavanja, rekao je za "Live Science" da su ronioci balvane pronašli u blizini albanskog sela Lin, na zapadnoj obali Ohridskog jezera.
Nikolas Linke koji je na ovom iskopavanju radio kao ronilac i fotograf, za TRT Balkan je rekao da je za njega kao biologa bilo uzbudljivo raditi na ovom arheološkom polju jer, kako dodaje "možete koristiti potpuno različite metode rada".
"Često sam imao trenutke pod vodom kada sam pomislio da sam nakon 8.000 godina prva osoba koja je stavila ovaj artefakt u svoje ruke. Bilo je to sjajno iskustvo", rekao je Linke.
Hafnerov tim je takođe pronašao dokaze o sličnim "nastambinama" na podvodnom praistorijskom lokalitetu Ploča Mičov Grad na istočnoj obali jezera – u delu Ohrida u Severnoj Makedoniji – a ti ostaci datiraju iz nekoliko stotina godina kasnije.
Smatra se da je drevno selo pod vodom blizu obale u albanskom selu Linu staro i do 7.900 godina.
Hafner je nekoliko godina vodio projekat EXPLO, istražujući jezera na Balkanu u potrazi za tragovima doseljenika iz Anadolije, sadašnje Turske, u Evropu, pre otprilike 8.000 godina.
Smatra se da su oni prvi ljudi koji su doneli poljoprivredu u Evropu iz okoline Mesopotamije.
Profesor Hafner je objasnio da su mnoga velika jezera u regionu Balkana imala jasne tragove rane migracije iz Anadolije.
"Najnovija iskopavanja koriste rafinirane tehnike, poput vrlo preciznog radiokarbonskog datiranja i dendrohronologije, koja može odrediti kada su cepanice posečene gledanjem u prstenove drveća", rekao je Hafner za "Live Science".
"Teško je reći da li ćemo ikada sve iskopati", za TRT Balkan je rekao ronilac i fotograf Linke.
Dodao je da su "tada naselja funkcionisala sasvim drugačije".
"Budući da su građena od drveta, brzo su bila napadnuta vremenskim prilikama i nisu bila izgrađena da traju večno. U skladu s tim, na ovom području nalazi se dosta fragmenata starih naselja, od kojih su neka možda bila iz zajednice iste populacije, koja su se verovatno često selila. Posvetili smo se sektoru 10x10m i proširili ga u drugom delu iskopavanja. Ovaj deo iskopavanja je sada završen i nalazi se sada ispituju na Univerzitetu u Bernu", kazao je Linke.
Drevni ljudi su verovatno bili privučeni jezerima zbog vode i biljaka. Ali zašto su praistorijski ljudi izabrali da grade svoje kuće na šipovima ili stubovima iznad jezera ili močvare nije jasno – iako se ta praksa može videti širom Evrope, od Balkana do Baltika.
Hafner smatra da bi u normalnim uslovima bilo lako doći između kuća kanuima.
"Ali velika palisada od drvenih šiljaka ukazuje na to da je selo ponekad bilo napadnuto", rekao je i dodao da su se kuće na vodi lakše branile.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti
VIDEO: Đoković sa ćerkom zaplesao uz "Bangaranga": Snimak postao viralan zbog evrovizijskog hita
28.05.2026.•
0
Video snimak Novaka Đokovića i njegove ćerke Tare postao je viralan na društvenim mrežama nakon što su zajedno zaplesali uz ovogodišnji evrovizijski hit "Bangaranga".
Zašto lenjir ima prazan prostor pre nule? Odgovor je jednostavniji nego što mislite
27.05.2026.•
4
Možda o tome nikada niste razmišljali, ali veliki deo interneta aktivno se pozabavio jednim naizgled jednostavnim pitanjem: čemu služi ona prazna traka pre broja nula na početku lenjira?
Pedeset godina Ford Fijeste: Automobil koji je jednostavnošću osvojio Evropu
25.05.2026.•
0
Kada je Fordu trebala promenu, Lido Iakoka dobro je razumeo evropsko tržište koje ga je frustriralo činjenicom da Ford tamo nema adekvatnog predstavnika u mini segmentu automobila.
Američko ministarstvo odbrane objavilo nova dokumenta o NLO
24.05.2026.•
0
Američko ministarstvo odbrane objavilo je novu seriju prethodno poverljivih dokumenata o neidentifikovanim letećim objektima (NLO), odnosno neidentifikovanim anomalnim pojavama (UAP).
Ljudi u Andima razvili su neobičnu digestivnu "supermoć"
24.05.2026.•
0
Uprkos svom uspehu kao vrste na vrhu lanca, čovečanstvo verovatno nikada neće prestati da evoluira.
Bebe se rađaju sa 100 kostiju više nego što imaju odrasli: Ovo su razlozi
24.05.2026.•
0
Rođeni ste sa skoro 100 kostiju više nego što ih imate danas. Do odraslog doba, većina njih se spojila - ne slučajno, već zahvaljujući preciznom biološkom planu.
VIDEO: "Vrata pakla" u Turkmenistanu gore već 40 godina - i niko ne zna zašto
24.05.2026.•
1
Zašto "Vrata pakla" u pustinji Karakum u Turkmenistanu i dalje gore?
Naučnici možda konačno znaju zašto je T. reks imao tako male ruke
24.05.2026.•
0
Verovatno mu to ne biste rekli u lice, ali čuveni zastrašujući Tiranosaurus reks dugo je bio predmet šala o sićušnim rukama. Ali novo istraživanje moglo bi da objasni njegove smešne ručice.
Naučnici su ljudima dali krila u virtuelnoj stvarnosti - to je izazvalo promene u mozgu
24.05.2026.•
0
Uranjanje u virtuelnu stvarnost (VR) može izazvati čudne stvari u mozgu, što pokazuje nova studija.
Dva drevna traga možda objašnjavaju zašto je 90 odsto ljudi desnoruko
24.05.2026.•
0
Nije važno odakle ste ili kakvo kulturno poreklo imate - oko 90 odsto ljudi je desnoruko. Da li ste se ikada zapitali zašto?
Biolog objašnjava zašto ljudi plaču - koja je prava svrha suza
24.05.2026.•
1
U delu "The Expression of the Emotions in Man and Animals", objavljenom 1872. Čarls Darvin proglasio je čin emocionalnog plakanja ljudi "besmislenim", opisujući ga kao epifenomen, odnosno biološku fusnotu.
Komentari 5
zztop
yu
Ташоли
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar