"Mona Liza" i dalje otkriva tajne: Naučnici rendgenskim zracima saznali kakvim bojama je naslikana

Naučnici su koristeći rendgenske zrake stekli uvid u tehnike kojima je Leonardo da Vinči naslikao revolucionarni portret "Mona Lize".
"Mona Liza" i dalje otkriva tajne: Naučnici rendgenskim zracima saznali kakvim bojama je naslikana
Foto: Beta/AP
Koristeći rendgenske zrake da bi zavirili u hemijsku strukturu sićušne trunke tog proslavljenog umetničkog dela, saznali su kojim je tehnikama naslikan ovaj portret žene sa zagonetnim osmehom.
Istraživanje čiji je rezultat objavljen u u "Journal of the American Chemical Society", sugeriše da je čuveni italijanski renesansni majstor možda bio u posebno eksperimentalnom raspoloženju kada je počeo da radi na "Mona Lizi" početkom 16. veka.
Recept za uljanu boju koji je Leonardo koristio kao osnovni sloj za pripremu panela od drveta topole, izgleda da je bio drugačiji za "Mona Lizu", sa posebnim karakterističnim hemijskim sastavom, otkrio je tim naučnika i istoričara umetnosti iz Francuske i Velike Britanije.
 
"On je voleo da eksperimentiše, a svaka od njegovih slika je tehnički potpuno drugačija", rekao je Viktor Gonzales, vodeći autor studije i hemičar u najvećem francuskom istraživačkom telu, CNRS. 
 
Gonzales je proučavao hemijski sastav desetina dela Leonarda, Rembranta i drugih umetnika.
 
"U ovom slučaju, zanimljivo je videti da zaista postoji specifična tehnika za osnovni sloj 'Mona Lize'", rekao je on za Asošijeted pres.
 
Istraživači su našli retko jedinjenje "plumbonakrit" u Leonardovom prvom sloju boje. 
 
To otkriće je, rekao je Gonzales, prvi put potvrdilo ono što su istoričari umetnosti ranije samo pretpostavili: da je Leonardo najverovatnije koristio prah olovnog oksida da zgusne smesu osnovne boje i pomogne da se osuši dok je počinjao da radi na portretu žene koja sada gleda iza zaštitnog stakla u muzeju Luvr u Parizu.
 
Fragment boje iz osnovnog sloja "Mona Lize" koji je analiziran bio je jedva vidljiv golim okom, ne veći od prečnika ljudske dlake, i uzet je sa gornje desne ivice slike.
 
Naučnici su zavirili u njegovu atomsku strukturu koristeći rendgenske zrake u "sinhrotronu", velikoj mašini koja ubrzava čestice skoro do brzine svetlosti. To im je omogućilo da otkriju hemijski sastav. 
 
"Plumbonakrit" je nusproizvod olovnog oksida, što omogućava istraživačima da sa više sigurnosti kažu da je Leonardo verovatno koristio prah u svom receptu boje.
 
"Plumbonakrit je zaista otisak njegovog recepta. Ovo je prvi put da to možemo hemijski da potvrdimo", rekao je Gonzales.
 
Posle Leonarda, holandski majstor Rembrant je možda koristio sličan recept kada je slikao u 17. veku. Gonzales i drugi istraživači su i ranije nalazili "plumbonakrit" u njegovim radovima.
 
"To nam takođe govori da su se ti recepti prenosili vekovima. Bio je to veoma dobar recept", rekao je Gonzales. 
Smatra se da je Leonardo rastvorio prah olovnog oksida koji ima narandžastu boju, u lanenom ili orahovom ulju zagrevanjem smeše da bi napravio gušću pastu koja se brže suši.
 
"Ono što ćete dobiti je ulje koje ima veoma lepu zlatnu boju. Teče kao med", rekao je Gonzales. 
 
"Mona Liza", za koju je Luvr rekao da je portret Lize Gerardini del Đokondo, žene firentinskog trgovca svilom i druga Leonardova dela još imaju tajne koje treba otkriti.
 
"Ima mnogo, još mnogo stvari koje treba otkriti, sigurno. Jedva smo zagrebali površinu, a ovo što sada govorimo je samo malo više znanja", rekao je Gonzales.
  • Сеновић

    13.10.2023 10:25
    Јова
    Користио ке уљане боју од дрвета Јова. Не Топола или врба. Јова. Не знају ови ништа.
  • Milos

    13.10.2023 09:11
    Leonardo je koristio belo na svojim slikama.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti

Egiptu vraćena ukradena statua Ramzesa II

Statua stara 3.400 godina koja prikazuje glavu Ramzesa II, vraćena je iz Švajcarske u Egipat, nakon što je ukradena i prokrijumčarena iz zemlje pre više od tri decenije.