Naučnici utvrdili: Kontakt "oči u oči" izuzetno retka pojava tokom razgovora
Uspostavljanje kontakta očima sa nekim ima iznenađujuće moćan skriveni efekat. Ipak, naučnici su utvrdili da je kontakt "oči u oči" izuzetno retka pojava tokom susreta i razgovora.
Foto: Pixabay
Pošto možemo da kažemo mnogo o sebi našim očima tokom razgovora, naučnici su postavili pitanje o tome - da li treba da uspostavimo direktan kontakt očima jedni sa drugima, ili je za komunikaciju dovoljno samo gledanje u lice?
Istraživači u Kanadi su otkrili da se ljudi u razgovoru retko međusobno direktno gledaju.
Kontakt "oči u oči" još je ređi, ali on može da predvidi da će učesnik u razgovoru tada češće pratiti pogled druge osobe, sve dok razgovor teče.
Uzajamno gledanje je jedno od najosnovnijih neverbalnih komunikacijskih ponašanja, ali nije dobro proučeno, objašnjava tim, a naučnici dodaju da je to delimično zbog toga što je ranije dostupna mobilna tehnologija za praćenje očiju imala ograničeno merenje pokreta očiju tokom interakcija u realnom životu.
"Ova studija je jedna od prvih koja pokazuje učestalost gledanja oči u oči tokom interakcija u stvarnom životu", kaže prva autorka studije Florens Mejrend, eksperimentalna psihološkinja sa Univerziteta "Makgil" u Kanadi.
"Otkrili smo da je, iznenađujuće, direktan kontakt oči u oči bio prilično redak tokom interakcija, ali da je značajan za društvenu dinamiku. Čini se da je vreme tokom kog smo u kontakt u oči u oči, čak i na nekoliko sekundi, važan prediktivni faktor za naknadno društveno ponašanje", navodi se u studiji.
Mejrend i njene kolege posmatrale su obrasce gledanja u oči tokom razgovora licem u lice između 15 parova stranaca, sačinjenih od 25 žena i pet muškaraca. Svi učesnici u eksperimentu imali su između 18 i 24 godina. Parove koji su vodili razgovore pratila je kamera koja je snimala njihovo vidno polje. Istraživači su tako zabeležili koliko često su učesnici gledali jedni druge u usta i oči.
Istraživači su, dalje, beležili pravac pogleda svakog pojedinca kao reakciju na lice njihovog partnera. Tokom interakcije, svaki učesnik je više skretao pogled nego što je gledao direktno u lice svog partnera. Kada bi se pogledali u lice, uglavnom su gledali u usta i predele oko očiju, i retko su ulazili u međusobni direktan kontakt oči u oči. Međusobno gledanje oči u usta bilo je najčešće.
Prethodna istraživanja pokazuju da je kontakt očima važan u komunikaciji, tako da je ovo bilo iznenađenje, a ponašanje pogleda je u suprotnosti sa drugim studijama u grupama od tri ili četiri osobe.
"Otkrili smo da su učesnici proveli samo oko 12 procenata vremena razgovora u interaktivnom gledanju, što znači da su istovremeno gledali u lica jedno drugom samo 12 procenata trajanja interakcije", kaže Mejrend.
Još što je iznenađujuće, u okviru tih interakcija, učesnici su bili uključeni u međusobni kontakt oči u oči samo 3,5 odsto vremena.
Ali kada su parovi pogledali jedno drugom direktno u oči, zabeležena je veća verovatnoća da će jedan od njih pratiti pogled svog partnera u narednom testu. Naučnici su takođe povezivali međusobne poglede oči u usta sa tendencijom da ispitanici prate pogled svog partnera u drugom eksperimentu.
Važnost konteksta
Količina vremena koje ljudi provedu gledajući jedni druge u oči može biti važna za prenošenje društvenih poruka između njih, kažu istraživači, a različiti obrasci međusobnog gledanja mogu biti korisni za prenošenje određenih poruka u različitim situacijama.
Tim naučnika smatra da bi bilo zanimljivo u budućnosti proučiti kako kontekst razgovora utiče na to kako ljudi gledaju jedni druge u lica.
Veličina uzorka je bila prilično mala, tako da veće studije mogu dati šire rezultate. Druga mogućnost je da dinamika pogleda može biti drugačija kada su ljudi sa prijateljima umesto sa strancima.
"Kontekst društvenih poruka koje se saopštavaju očima ostaje veoma interesantno istraživačko pitanje za budući rad", zaključuju autori.
Studija je objavljena u časopisu "Scientific Reports".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti
Pedeset godina Ford Fijeste: Automobil koji je jednostavnošću osvojio Evropu
25.05.2026.•
0
Kada je Fordu trebala promenu, Lido Iakoka dobro je razumeo evropsko tržište koje ga je frustriralo činjenicom da Ford tamo nema adekvatnog predstavnika u mini segmentu automobila.
Američko ministarstvo odbrane objavilo nova dokumenta o NLO
24.05.2026.•
0
Američko ministarstvo odbrane objavilo je novu seriju prethodno poverljivih dokumenata o neidentifikovanim letećim objektima (NLO), odnosno neidentifikovanim anomalnim pojavama (UAP).
Ljudi u Andima razvili su neobičnu digestivnu "supermoć"
24.05.2026.•
0
Uprkos svom uspehu kao vrste na vrhu lanca, čovečanstvo verovatno nikada neće prestati da evoluira.
Bebe se rađaju sa 100 kostiju više nego što imaju odrasli: Ovo su razlozi
24.05.2026.•
0
Rođeni ste sa skoro 100 kostiju više nego što ih imate danas. Do odraslog doba, većina njih se spojila - ne slučajno, već zahvaljujući preciznom biološkom planu.
VIDEO: "Vrata pakla" u Turkmenistanu gore već 40 godina - i niko ne zna zašto
24.05.2026.•
1
Zašto "Vrata pakla" u pustinji Karakum u Turkmenistanu i dalje gore?
Naučnici možda konačno znaju zašto je T. reks imao tako male ruke
24.05.2026.•
0
Verovatno mu to ne biste rekli u lice, ali čuveni zastrašujući Tiranosaurus reks dugo je bio predmet šala o sićušnim rukama. Ali novo istraživanje moglo bi da objasni njegove smešne ručice.
Naučnici su ljudima dali krila u virtuelnoj stvarnosti - to je izazvalo promene u mozgu
24.05.2026.•
0
Uranjanje u virtuelnu stvarnost (VR) može izazvati čudne stvari u mozgu, što pokazuje nova studija.
Dva drevna traga možda objašnjavaju zašto je 90 odsto ljudi desnoruko
24.05.2026.•
0
Nije važno odakle ste ili kakvo kulturno poreklo imate - oko 90 odsto ljudi je desnoruko. Da li ste se ikada zapitali zašto?
Biolog objašnjava zašto ljudi plaču - koja je prava svrha suza
24.05.2026.•
1
U delu "The Expression of the Emotions in Man and Animals", objavljenom 1872. Čarls Darvin proglasio je čin emocionalnog plakanja ljudi "besmislenim", opisujući ga kao epifenomen, odnosno biološku fusnotu.
Deo stepeništa Ajfelovog tornja prodat za više od 450 hiljada evra
23.05.2026.•
0
Spiralni segment originalnog stepeništa Ajfelovog tornja prodat je za više od 450 hiljada evra na aukciji u Parizu u četvrtak.
Danas je Međunarodni dan Šerloka Holmsa
22.05.2026.•
1
Od zgrade u Ulici Bejker 221B u centru Londona, do vodopada na litici u Švajcarskim Alpima, generacije "detektiva iz fotelje" danas slave Međunarodni dan Šerloka Holmsa.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar