
Zašto su nam potrebne prestupne godine i kako su nastale?
Prestupne godine su godine s 366 kalendarskih dana umesto uobičajenih 365. Događaju se svake četvrte godine prema gregorijanskom kalendaru, kalendaru koji koristi većina sveta.

Foto: Pixabay
Na prvi pogled, sve ovo "skakanje" može izgledati kao glupa ideja. Ali prestupne godine su vrlo važne i bez njih bi naše godine na kraju izgledale sasvim drugačije.
Prestupne godine postoje jer je jedna godina u gregorijanskom kalendaru nešto kraća od solarne ili tropske godine, vremena koje je potrebno da Zemlja jednom u potpunosti obiđe Sunce.
Kalendarska godina ima tačno 365 dana, dok solarna godina ima otprilike 365,24 dana, odnosno 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 56 sekundi.
Kad ne bismo uračunali ovu razliku, onda bi se za svaku godinu koja prođe razmak između početka kalendarske godine i solarne godine povećao za 5 sati, 48 minuta i 56 sekundi.
Vremenom bi to pomerilo vreme godišnjih doba. Na primer, ako bismo prestali da koristimo prestupne godine, onda bi za otprilike 700 godina leto na severnoj hemisferi počelo u decembru umesto u junu.
Dodavanje prestupnih dana svake četvrte godine uveliko uklanja ovaj problem jer je dodatni dan približno iste dužine kao i razlika koja se akumulira tokom tog vremena.
Međutim, sistem nije savršen: dobijamo oko 44 dodatne minute svake četiri godine ili dan svakih 129 godina. Da bismo rešili ovaj problem, preskačemo prestupne godine svake stote godine, osim onih koje su deljive s 400, kao što su 1600 i 2000. Ali čak i tada još postoji mala razlika između kalendarskih i solarnih godina.
Generalno, prestupne godine znače da gregorijanski kalendar ostaje usklađen s našim putovanjem oko Sunca.
Ideja o prestupnim godinama datira iz 45. godine pre nove ere, kada je Gaj Julije Cezar uveo julijanski kalendar, koji se sastojao od 365 dana odvojenih u 12 meseci koje još koristimo u gregorijanskom kalendaru. (Jul i avgust izvorno su se zvali Quintilis odnosno Sextilis, ali su kasnije preimenovani po Juliju Cezaru i njegovom nasledniku Avgustu).
Julijanski kalendar uključivao je prestupne godine svake četiri godine bez izuzetka i bio je usklađen s godišnjim dobima na Zemlji zahvaljujući "poslednjoj godini zbrke" 46. pre nove ere, koja je uključivala 15 meseci s ukupno 445 dana, prema Univerzitetu u Hjustonu, piše Live Science.
Vekovima se činilo da Julijanski kalendar savršeno funkcioniše. Međutim, sredinom 16. veka astronomi su primetili da godišnja doba počinju oko 10 dana ranije nego što se očekivalo kada se važni praznici, poput Uskrsa, više ne poklapaju s određenim događajima, poput prolećne ravnodnevice.
Kako bi to ispravio, papa Grgur XIII uveo je gregorijanski kalendar 1582. godine, koji je isti kao i julijanski kalendar, ali s izuzetkom prestupnih godina za većinu stogodišnjica (kao što je gore navedeno).
Vekovima su gregorijanski kalendar koristile samo katoličke zemlje, poput Italije i Španije, ali su ga na kraju prihvatile protestantske zemlje, poput Velike Britanije 1752. godine, kada su njihove godine počele znatno da odstupaju od katoličkih zemalja.
Zbog razlike između kalendara, zemlje koje su kasnije prešle na gregorijanski kalendar morale su da preskoče dane kako bi se uskladile s ostatkom sveta. Na primer, kada je Britanija zamenila kalendare 1752. godine, 2. septembar sledio je 14. septembar.
U nekom trenutku u dalekoj budućnosti, gregorijanski kalendar će možda morati da bude ponovo procenjen jer je neusklađen sa solarnim godinama. Ali potrebne hiljade godina da se to dogodi.
U osmom veku pre nove ere rimski kalendar je imao samo 10 meseci, počevši od marta i završavajući u decembru. Hladna zimska sezona bila je zanemarena, bez meseci koji bi to označili. Ali ovaj kalendar je imao samo 304 dana, pa su januar i februar na kraju dodati kraju verske godine. Februar je imao najmanje dana. Ali Rimljani su te mesece ubrzo počeli da povezuju s početkom građanske godine, a oko 450. godine pre Hrista januar se smatrao prvim mesecom nove godine.
Kada je papa Grgur XIII dodao prestupni dan gregorijanskom kalendaru 1582, odabrao je februar jer je bio najkraći mesec, što ga je u prestupnim godinama učinilo za jedan dan dužim.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti
FOTO, VIDEO Prevrnuo se kamion u Teksasu: Osam miliona kovanica se prosulo po auto-putu
04.05.2025.•
2
Kamion sa osam miliona kovanica prevrnuo se ove nedelje na auto-putu u Teksasu.
Bizaran ritual: Svi ruski astronauti pre odlaska u svemir piške na autobusku gumu
04.05.2025.•
0
Kroz istoriju nastao je ceo niz rituala astronauta što je imalo za cilj da opusti posadu pred svemirski podvig pri čemu je jedan od najbizarnijih i najneobičnijih uriniranje na autobusku gumu.
Internet vodi raspravu, uključili se Mask i naučnici: Da li 100 muškaraca može da pobedi gorilu?
04.05.2025.•
1
Pitanje postavljeno na društvenoj mreži brzo se pretvorilo u jednu od najbizarnijih i najviralnijih rasprava na internetu. Da li stotinu nenaoružanih muškaraca može da savlada jednu gorilu?
Turisti za Prvi maj u Antaliji mogli u istom danu i da se kupaju i da se grudvaju
02.05.2025.•
0
Planina Tahtali u zaleđini Antalije u Turskoj, visoka 2.365 metara zabelela se za prvomajske praznike.
VIDEO: Najmanji park na svetu ima samo 0,24 kvadrata
27.04.2025.•
3
Park u centralnom Japanu u prefekturi Šizuoka ima površinu od samo 0,24 kvadrata, a Ginisova knjiga rekorda proglasila ga je najmanjim na svetu.
Pismo napisano na poslednjoj plovidbi Titanika prodato na aukciji za skoro 400.000 dolara
26.04.2025.•
1
Pismo koje je napisano tokom poslednje plovidbe Titanika, 15. aprila 1912. godine, prodato je na aukciji za skoro 400.000 dolara, što iznosi oko 350.000 evra.
Dres Kobija Brajanta prodat za sedam miliona dolara
25.04.2025.•
0
Dres Kobija Brajanta koji je nosio tokom predsezone i debija u regularnoj sezoni igrajući za Los Anđeles Lejkerse prodat je za sedam miliona dolara na aukciji u Sotbiju u Njujorku.
Izdavači u SAD štampaju nova izdanja Ustava zbog porasta interesovanja
23.04.2025.•
1
Izdavačka kuća "Rendom Haus" saopštila je da će u julu objaviti objedinjenu Deklaraciju o nezavisnosti i Ustav SAD zbog, kako se navodi, važnosti osvrtanja na ključna dokumenta ove države.
VIDEO: Zajednica u Mičigenu formirala ljudski lanac i premestila 9.100 knjiga
20.04.2025.•
3
Zajednica u gradu Čelsi u Mičigenu formirala je ljudski lanac i pomogla da se prenese 9.100 knjiga i stotine kutija u novu lokaciju lokalne knjižare "Serendipity Books".
Američki naučnici eksperimentišu sa jačanjem ili slabljenjem sećanja
20.04.2025.•
2
Istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Vake Forest u Vinston-Salemu, Univerziteta Kolumbija i Univerziteta u Njujorku započeli su eksperimente sa idejom da ojačaju ili oslabe pamćenje.
Naučnici tvrde da su otkrili novu boju
20.04.2025.•
1
Američki naučnici tvrde da su otkrili novu boju - plavo-zelenu koju su nazvali "olo", a koju niko ranije nije video, objavio je časopis Science Advances.
Engleski grad ima 8.000 stanovnika i oko 400 pataka koje slobodno šetaju
19.04.2025.•
2
Gradsko veće Svofama, grada na istoku Engleske, odbilo je plan da postavi statuu patke visoku 1,5 metara, uz obrazloženje da bi takvim potezom grad postao "predmet podsmeha".
Naučnici tvrde da su pronašli lokaciju Rajskog vrta: Istraživanja se nastavljaju
19.04.2025.•
6
Rajski vrt je postao simbol izgubljenog savršenstva - ali i zagonetka koju su mnogi pokušavali da reše: gde se Eden zapravo nalazio.
VIDEO: Humanoidni roboti prvi put učestvovali na polumaratonu u Pekingu
19.04.2025.•
0
Glavni grad Kine je bio domaćin polumaratona humanoiodnih robota, prve takve manifestacije održane u svetu, preneli su kineski mediji.
Tuvalu dobio prve bankomate
18.04.2025.•
3
U državi Tuvalu su do sada sve transakcije, bilo lokalnog stanovništva ili posetilaca, obavljane samo u gotovini. Nedavno su dobili prve bankomate.
VIDEO: Kina na leto otvara najviši most na svetu
17.04.2025.•
3
Kina će u junu otvoriti najviši most na svetu, što je najnoviji inžinjerski podvig zemlje fokusirane na infrastrukturu.
VIDEO: Iscrtali krivudave linije na kolovozu zbog onih koji voze prebrzo
14.04.2025.•
4
Gradske vlasti u američkom gradu Montgomeri u Pensilvaniji uvele su krivudave "zatalasane" linije na nekim ulicama u pokušaju da uspore saobraćaj.
Otac i sin tri godine na "foru" jeli besplatno u restoranima na Azurnoj obali, pa uhapšeni
13.04.2025.•
5
Jedan muškarac i njegov sin nedavno su uhapšeni u Francuskoj zato što su za tri godine prevarili oko 40 restorana u Var departmanu na Azurnoj obali, koristeći dobro osmišljenu taktiku.
Zvuci pokretanja Windowsa 95 i melodija iz Minecraft-a dodati u Kongresnu biblioteku
13.04.2025.•
1
Nacionalni registar zvučnih zapisa objavio je novu listu za 2025. godinu, a na njoj su i neki "štreberski" zvukovi koji će biti ovekovečeni u Kongresnoj biblioteci.
Spasila muža od aligatora udarajući životinju pritkom za paradajz
13.04.2025.•
2
Marijen Rozer iz Južne Karoline uspela je da spase život svom suprugu koga je napao aligator u njihovom dvorištu udarajući ga pritkom za paradajz u oči i glavu, saopštili su zvaničnici.
Stotine arheoloških predmeta spasenih s crnog tržišta izložene u Napulju
12.04.2025.•
0
Stotine dragocenih predmeta za kojima je decenijama tragala specijalna policijska jedinica i pronašla ih, prvi put je izloženo u Nacionalnom arheološkom muzeju u Napulju.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar