VIDEO: Podvodni most u pećini kod Majorke otkriva tajnu o drevnim ljudima u Evropi
Drevni, potopljeni most u pećini na španskom ostrvu Majorka pomaže istraživačima da utvrde kada su se ljudi prvi put naselili na ostrvima širom zapadnog Sredozemnog mora.
Nova analiza mosta dugog 7,6 metara unutar pećine Đenoveza otkrila je da su ljudi živeli na Majorci, jednom od najvećih ostrva na Mediteranu, mnogo ranije nego što se prethodno verovalo, prenosi N1 pisanje CNN-a.
Nalazi bi mogli da smanje jaz između perioda kada su se ljudi naselili u istočnom i zapadnom mediteranskom regionu, piše CNN.
Studija sa detaljima o nalazima objavljena je u časopisu "Communications Earth & Environment".
Nedostatak pisanih zapisa i ograničeni arheološki dokazi otežali su povezivanje perioda u kojima su ljudi kolonizirali i naselili se na mediteranskim ostrvima.
Mineralne formacije otkrivene na mostu omogućile su naučnicima da procene da je struktura izgrađena pre skoro 6.000 godina, rekao je vodeći autor studije Bogdan Onak, profesor na Školi geonauka na Univerzitetu u Južna Florida.
"Prisustvo ovog potopljenog mosta i drugih artefakata ukazuje na sofisticiran nivo aktivnosti, što implicira da su rani doseljenici prepoznali vodene resurse pećine i strateški izgrađenu infrastrukturu za navigaciju", rekao je Onak.
Tajanstvena pećina
Most je napravljen od velikih, teških krečnjačkih blokova, od kojih se neki imaju 1,3 metra u prečniku, i ostaje nejasno koji su mehanizmi omogućili drevnim ljudima da izgrade most.
Istraživači veruju da su oni koji su izgradili most želeli suv, neprekidan put koji bi povezivao ulaz u pećinu sa komorom iza jezera unutar pećine.
Most u pećini je prvi put otkriven 2.000 godine. Nekoliko godina kasnije, studija napisana na katalonskom jeziku procenila je da je most star 3.500 godina na osnovu keramike pronađene u jednoj od pećinskih komora.
Od tada, istraživanja kostiju i keramike na Majorci sugerišu da su ljudi na ostrvu možda bili i pre 9.000 godina, ali loše očuvanje materijala navelo je istraživače da dovedu u pitanje taj vremenski okvir.
Novija istraživanja koja proučavaju pepeo, kosti i ćumur na ostrvu sugerišu da su se ljudi tamo naselili pre oko 4.440 godina.
Ali nakon što su proučavali porast nivoa mora na drugim ostrvima i geološke otiske koje porast nivoa mora može ostaviti za sobom, Onak i njegove kolege su zauzeli drugačiji pristup.
"Tek u protekle četiri godine konačno smo prikupili podatke potrebne da se pozabavimo ovom dugogodišnjom temom istraživanja i bolje procenimo vreme dolaska ljudi na Majorku", rekao je Onak.
Danas su prolazi pećine Đenoveze i dalje poplavljeni kako globalni nivo mora raste.
Onak i njegove kolege proučavali su traku svetle boje na potopljenom mostu unutar pećine, kao i kalcitne inkrustacije koje su se formirale na mostu u vreme kada je nivo mora bio viši i ispunjavao pećinu. Inkrustacije su speleoteme, ili geološke formacije koje su rezultat mineralnih naslaga koje se vremenom akumuliraju u pećinama.
Rekonstrukcijom nivoa mora tog lokaliteta u prošlosti i analizom trake svetle boje na mostu, kao i mineralnih naslaga, tim je utvrdio da je most sastavljen pre oko 6.000 godina.
"Traka odgovara istom nivou gde su se mineralne naslage formirale kada je nivo mora bio u zastoju, što ukazuje da je moralo biti izgrađeno pre 5.600 godina. Most je verovatno korišćen 400 do 500 godina pre nego što je porast nivoa mora doveo do toga da je jezero u pećini potopilo most", rekao je Onak.
Tim nema jasne dokaze o tome kako su drevni ljudi koristili pećinu, ali ima na umu neke scenarije.
Pećinski ronioci pronašli su fosilne ostatke sada izumrle vrste koza koja je nekada živela na ostrvu poznatom kao Miotragus balearicus. Otkrili su i grnčariju u pogonskoj komori koja je mostom povezana sa ulazom u pećinu, rekao je Onak.
"Ovo sugeriše da su ljudi možda koristili prostor blizu ulaza u pećinu za život", rekao je Onak.
Postoje dokazi o malim kamenim kućama i strukturama napravljenim od velikog kamena na Majorci između 2.000 i 4.500 godina. Dakle, verovatno je da je pećinski most preteča većih, sofisticiranijih kamenih radova koji se nalaze na ostrvu, rekao je Onak.
Paleontolozi još uvek pokušavaju da utvrde zašto je Majorka naseljena kasnije od ostrva istočnog Sredozemnog mora. Iako je veliko i prilično blizu kopna Španije, ostrvo je imalo toplu, suvu klimu sa zemljištem za poljoprivredu. A osim ribe i domaćih koza, Majorci je nedostajalo mnoštvo prirodnih resursa.
"Nasuprot tome, druga ostrva su imala povoljnije životne uslove i bogate resurse, poput minerala i stoke, što ih je učinilo privlačnijim za rane naseljenike", rekao je Onak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti
BROJ PO BROJ: Ko će pre stići?
04.05.2026.•
3
Brojevi su pred vama i čekaju da ih povežete pravilnim redosledom.
Jezero "Međunožje" i "Još jedno jezero": Kanada ima više jezera nego ideja za njihova imena
04.05.2026.•
0
Kanada nije samo zemlja sa najviše jezera na svetu. Ona je zemlja u kojoj voda definiše pejzaž, istoriju i svakodnevni život.
Zvuk kiše može da ubrza klijanje semena
04.05.2026.•
1
Istraživači sa Masačusetskog instituta tehnologije (MIT) utvrdili su da zvuk kiše može da podstakne brže klijanje semena.
Afrika se razdvaja brže nego što se mislilo - formira se novi okean
03.05.2026.•
4
Geolozi su otkrili da će se afrički kontinent razdvojiti ranije nego što smo mislili. Aktivni rascep dostigao je "kritični prag" i uskoro će se razdvojiti, formirajući novi okean.
Belgijski grad deli stanovnicima seme suncokreta da ojača imidž "Toskane severa"
03.05.2026.•
0
Belgijski grad Audenarde odlučio je da građanima besplatno podeli seme suncokreta uz uputstva za sadnju, u nastojanju da poveća rasprostranjenost ove biljke i ojača imidž "Toskane severa".
U Norveškoj otkriveno najveće nalazište srebrnih novčića iz doba Vikinga
03.05.2026.•
0
U jugoistočnoj Norveškoj otkriven je lokalitet s vrednim srebrnim novčićima iz doba Vikinga, koji se prema dosadašnjim analizama smatra najvećim takvim nalazištem u istoriji te zemlje, saopštili su arheolozi.
Otisci prstiju: Kako su nastali i zašto ih uopšte i imamo?
03.05.2026.•
2
Pritisneš vrh prsta na ekran telefona da ga otključaš, uhvatiš šolju kafe, pređeš palcem preko komada tkanine da proveriš koliko je mekana i u svakom od tih trenutaka na delu je elegantan proizvod evolucijskog "inženjeri
VIDEO: U Seulu održano takmičenje u dremanju u parku
03.05.2026.•
0
Stotine stanovnika Seula učestvovale su u takmičenju u spavanju na travnjaku u gradskom parku pored reke Han, na poziv seulskih vlasti, koje treće proleće zaredom organizuju ovo neobično nadmetanje.
PRONAĐI REČ: Specijalno samo subotom
02.05.2026.•
3
Kako već stvari idu, subotom vam donosimo dve osmosmerke.
VIDEO: Slovački premijer radio noćnu smenu u pekari
01.05.2026.•
3
Slovački premijer Robert Fico objavio je da je protekle noći radio noćnu smenu u pekari kao utovarivač u znak solidarnosti sa radnicima.
Danas je praznik rada: Evo kako je sve počelo
01.05.2026.•
1
Praznik rada obeležava se 1. maja širom sveta manifestacijama podrške radu, zalaganjem za pravedniji i bolji položaj radnih ljudi, naglašavanjem solidarnosti sa onima čija su prava ugrožena.
Komentari 1
Janko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar