Naši drevni rođaci trčali su na dve noge, kao i homosapijensi, međutim njihova brzina bila je mnogo manja nego naša.
Foto: Pixabay
To je pokazala kompjuterska simulacija trčanja vrste australopithecus afarensis, čiji su pripadnici živeli pre više od tri miliona godina, a kojima je pripadala i čuvena Lusi. Njeni ostaci pronađeni su 1974, i smatraju se najstarijim očuvanim ostacima žene, prenosi RTS.
Naši preci vrste australopithecus afarensis hodali su uspravno, na dve noge, i to je jedan od razloga što su njihovi fosili omiljeni među istraživačima koji žele da otkriju kako je hodanje na dve noge evoluiralo kod ljudi. Ipak, mali je broj studija koje su istraživale način trčanja hominina jer to iziskuje više od analiza fosilizovanih otisaka stopala i kostiju, objasnio je Karl Bejts, istraživač evolucione biomehanike sa Univerziteta u Liverpulu.
Bejts i njegove kolege kreirali su 3D digitalni model skeleta Lusi, skoro kompletnog i oko 3,2 miliona godina starog primerka otkrivenog u Etiopiji. Koristili su mišićne karakteristike današnjih majmuna i površinu Lusinih kostiju da bi najpre izračunali mišićnu masu drevnog hominina.
Potom su koristili simulator za "pokretanje" modela koji je predstavljao Lusi. Na kraju su poredili dobijene performanse sa performansama digitalnog modela modernog čoveka.
"U ovoj analizi detaljno je prikazana brzina trčanja hominina, ali i i mišićne adaptacije koje omogućavaju savremenim ljudima da trče na duge staze. Reč je o veoma temeljnom pristupu", izjavio je Herman Poncer, evolucioni antropolog sa Univerziteta Đuk u Daramu.
Could you outrun Lucy? Researchers have tried to work out how fast Australopithecus afarensis could run by creating a 3D digital robot of the ancient hominin.https://t.co/B9AkgpArMT
Iako nema izduženu Ahilovu tetivu, simulacije su pokazale da je Lusi mogla da trči na dve noge, i pored skraćenih mišićnih vlakana. Upravo se za ta vlakna smatra da zahvaljujući njima savremeni ljudi mogu da izdrže duže trčanje.
Ipak, brzina nije bila Lusina jača strana. Ona je mogla da dostigne najviše oko pet metara u sekundi, čak i nakon što su istraživači premodelirali njeno telo sa ljudskim mišićima.
Il y a 50 ans, Maurice Taieb et Yves Coppens découvraient une nouvelle espèce de plus de 3 millions d’années, l’Australopithecus afarensis.
Ils la baptisaient Lucy. Cette histoire n’a jamais cessé d’être remodelée.
Suprotno tome, ljudski model je trčao približno osam metara u sekundi.
Svi modeli su pokazali da su njene fizičke proporcije bile glavni krivac za tu sporost, a kako objašnjava Bejts, "čak i ako joj pojačate sve mišiće, ona je i dalje imala malu brzinu".
Istraživači su onda procenili da li određeni mišići imaju ulogu u potrošnji energije za vreme trčanja. Kada su dodali ljudske skočne mišiće modelu Lusi, potrošnja energije je bila uporediva sa potrošnjom životinja slične veličine. Ipak, trčanje je postalo napornije za Lusi kada je tim istraživača zamenio ljudske skočne mišiće majmunskim. To ukazuje da adaptacije Ahilove tetive i okolnih mišića omogućavaju modernim ljudima da trče u dužem vremenskom roku.
Bejts i njegov tim sada planiraju da istraže da li su umor i opterećenje kostiju takođe uticali na to kako je Lusi trčala.
Са милијардама доказа свугде око нас или чика на небу са 0 доказа али причом коју фурају брадати мушкарци са озбиљним погледима иза којих је апсолутно ништа.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Slika za koju je davno rečeno da nije delo Rembranta van Rejna sada je ipak priznata kao delo tog holandskog majstora zahvaljujući dvogodišnjem ispitivanju u Amsterdamu, gde ju je tada 27-godišnji umetnik naslikao 1633.
Olupina Titanika već više od 100 godina leži na dubini od 3.800 metara, na dnu Severnog Atlantika, ali postoji opasnost da ona prestane da postoji za samo nekoliko godina, pošto se ubrzano raspada.
Uprkos slabijoj ribolovačkoj sezoni, Rusija je proizvela dovoljno kavijara za domaće tržište, čime je osigurana ponuda tokom praznika povodom 8. marta.
Jedinstven primerak ćilibara star između 30 i 50 miliona godina, koji je nastao zahvaljujući larvi drevnog tvrdokrilca, otkriven je tokom ručnog sortiranja u Kalinjingradskom kombinatu za ćilibar.
Potpuno pomračenje Meseca, tokom kojeg će se na nebu pojaviti takozvani "krvavi Mesec", biće vidljivo u utorak ujutru iz Severne i Centralne Amerike i zapadnog dela Južne Amerike.
Jedna kineska kompanija priredila je svojim zaposlenima nesvakidašnju proslavu kraja godine na kojoj je na stolove iznela 26 miliona dolara (oko 22 miliona evra) u gotovini i dopustila im da ponesu kući koliko god mogu.
Aktivisti kampanje "Svi mrze Ilona" okačili su u pariskom muzeju Luvr fotografiju Endrua Mauntbaten-Vindzora kako izlazi iz policijske stanice u Ejlšamu u Engleskoj nakon hapšenja.
Tokom iskopavanja u francuskoj opštini Ekuše le Vale, u regionu Normandije, arheolozi su pronašli dokaze koji potvrđuju da su ljudi naseljavali to područje pre 7.000 godina, prenosi "Figaro".
U donjem delu bečke ulice Mariahilferstraße influencer Maximilian Weißenböck, poznat kao MaxaMillion, bacio je s balkona 10.000 evra u gotovini, što je izazvalo haos i guranje gomile okupljenih.
Muškarac u Kataniji, na Siciliji, dresirao je svog psa da ostavlja kese sa smećem pored puta u pokušaju da izbegne nadzorne kamere postavljene radi suzbijanja nelegalnog odlaganja otpada, saopštila je opštinska policija.
Komentari 3
Презиме
Arheolog
Robert
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar