Naši drevni rođaci trčali su na dve noge, kao i homosapijensi, međutim njihova brzina bila je mnogo manja nego naša.
Foto: Pixabay
To je pokazala kompjuterska simulacija trčanja vrste australopithecus afarensis, čiji su pripadnici živeli pre više od tri miliona godina, a kojima je pripadala i čuvena Lusi. Njeni ostaci pronađeni su 1974, i smatraju se najstarijim očuvanim ostacima žene, prenosi RTS.
Naši preci vrste australopithecus afarensis hodali su uspravno, na dve noge, i to je jedan od razloga što su njihovi fosili omiljeni među istraživačima koji žele da otkriju kako je hodanje na dve noge evoluiralo kod ljudi. Ipak, mali je broj studija koje su istraživale način trčanja hominina jer to iziskuje više od analiza fosilizovanih otisaka stopala i kostiju, objasnio je Karl Bejts, istraživač evolucione biomehanike sa Univerziteta u Liverpulu.
Bejts i njegove kolege kreirali su 3D digitalni model skeleta Lusi, skoro kompletnog i oko 3,2 miliona godina starog primerka otkrivenog u Etiopiji. Koristili su mišićne karakteristike današnjih majmuna i površinu Lusinih kostiju da bi najpre izračunali mišićnu masu drevnog hominina.
Potom su koristili simulator za "pokretanje" modela koji je predstavljao Lusi. Na kraju su poredili dobijene performanse sa performansama digitalnog modela modernog čoveka.
"U ovoj analizi detaljno je prikazana brzina trčanja hominina, ali i i mišićne adaptacije koje omogućavaju savremenim ljudima da trče na duge staze. Reč je o veoma temeljnom pristupu", izjavio je Herman Poncer, evolucioni antropolog sa Univerziteta Đuk u Daramu.
Could you outrun Lucy? Researchers have tried to work out how fast Australopithecus afarensis could run by creating a 3D digital robot of the ancient hominin.https://t.co/B9AkgpArMT
Iako nema izduženu Ahilovu tetivu, simulacije su pokazale da je Lusi mogla da trči na dve noge, i pored skraćenih mišićnih vlakana. Upravo se za ta vlakna smatra da zahvaljujući njima savremeni ljudi mogu da izdrže duže trčanje.
Ipak, brzina nije bila Lusina jača strana. Ona je mogla da dostigne najviše oko pet metara u sekundi, čak i nakon što su istraživači premodelirali njeno telo sa ljudskim mišićima.
Il y a 50 ans, Maurice Taieb et Yves Coppens découvraient une nouvelle espèce de plus de 3 millions d’années, l’Australopithecus afarensis.
Ils la baptisaient Lucy. Cette histoire n’a jamais cessé d’être remodelée.
Suprotno tome, ljudski model je trčao približno osam metara u sekundi.
Svi modeli su pokazali da su njene fizičke proporcije bile glavni krivac za tu sporost, a kako objašnjava Bejts, "čak i ako joj pojačate sve mišiće, ona je i dalje imala malu brzinu".
Istraživači su onda procenili da li određeni mišići imaju ulogu u potrošnji energije za vreme trčanja. Kada su dodali ljudske skočne mišiće modelu Lusi, potrošnja energije je bila uporediva sa potrošnjom životinja slične veličine. Ipak, trčanje je postalo napornije za Lusi kada je tim istraživača zamenio ljudske skočne mišiće majmunskim. To ukazuje da adaptacije Ahilove tetive i okolnih mišića omogućavaju modernim ljudima da trče u dužem vremenskom roku.
Bejts i njegov tim sada planiraju da istraže da li su umor i opterećenje kostiju takođe uticali na to kako je Lusi trčala.
Nalazi su objavljeni u "Current Biology".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Са милијардама доказа свугде око нас или чика на небу са 0 доказа али причом коју фурају брадати мушкарци са озбиљним погледима иза којих је апсолутно ништа.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Nakon uspeha sličnih programa u Italiji, francuski gradić Amber, smešten u regionu Auvergne u jugoistočnom delu zemlje, pridružuje se inicijativi prodaje napuštenih kuća za simboličnu cenu od jedan evro.
Tokom rutinskog remonta istraživačkog broda "Blue Heron" usidrenog u Klivlendu, američki naučnici su otkrili misterioznu crnu sluz koja je sadržavala potpuno novi oblik života.
Članovi Udruženja za zaštitu prirode Mahari su na zapadnoj obali Irske pronašli ljubavno pismo u boci koje je jedan par bacio u okean kod Njufaundleda pre 13 godina, preneo je NBC News.
Očekuje se da će supersavremeni britanski lovački avion F-35B koji je zaglavio na aerodromu u Indiji pre oko mesec dana, izazvavši podsmeh na društvenim mrežama, možda odleteti kući sledeće nedelje, a možda i neće.
Originalna torba koja je dobila ime po britanskoj glumici i pevačici Džejn Birkin prodata je danas na aukciji u Parizu za sedam miliona evra, saopštila je aukcijska kuća "Sotbi".
Najpoznatiji italijanski mališan poslužio je kao osnova za možda najluđu automobilsku preradu koju ste ikad videli. Reč je o Fiatu Pandi - ali u verziji koja je veoma uska.
Arheolozi su tokom iskopavanja u Asuanu, na jugu Egipta, otkrili dobro očuvane grobnice iz ptolemejskog i rimskog perioda, saopštilo je Ministarstvo turizma i antikviteta te zemlje.
Predsednik SAD Donald Tramp rekao je da razmišlja o organizovanju UFC meča na prostoru Bele kuće uz prisustvo više od 20.000 gledalaca u sklopu proslave 250 godina američke nezavisnosti.
U petak, 27. juna, u istočnom Detroitu, ispunjena je poslednja želja vlasnika autoperionice koji je nedavno preminuo - helikopter je ispustio hiljade dolara u gotovini.
Ubedljivo najveći deo godine Grenland je prekriven ledom i snegom i ljudi se uglavnom povlače u tople domove, ali tri meseca, počevši od juna, Grenlanđani pohrle napolje da bi vreme proveli uz fudbal.
U Velikoj Britaniji započet je rad na jednom od najambicioznijih i najkontroverznijih naučnih projekata u oblasti genetike - stvaranju veštačkog ljudskog genoma od nule.
Komentari 3
Презиме
Arheolog
Robert
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar