Naši drevni rođaci trčali su na dve noge, kao i homosapijensi, međutim njihova brzina bila je mnogo manja nego naša.
Foto: Pixabay
To je pokazala kompjuterska simulacija trčanja vrste australopithecus afarensis, čiji su pripadnici živeli pre više od tri miliona godina, a kojima je pripadala i čuvena Lusi. Njeni ostaci pronađeni su 1974, i smatraju se najstarijim očuvanim ostacima žene, prenosi RTS.
Naši preci vrste australopithecus afarensis hodali su uspravno, na dve noge, i to je jedan od razloga što su njihovi fosili omiljeni među istraživačima koji žele da otkriju kako je hodanje na dve noge evoluiralo kod ljudi. Ipak, mali je broj studija koje su istraživale način trčanja hominina jer to iziskuje više od analiza fosilizovanih otisaka stopala i kostiju, objasnio je Karl Bejts, istraživač evolucione biomehanike sa Univerziteta u Liverpulu.
Bejts i njegove kolege kreirali su 3D digitalni model skeleta Lusi, skoro kompletnog i oko 3,2 miliona godina starog primerka otkrivenog u Etiopiji. Koristili su mišićne karakteristike današnjih majmuna i površinu Lusinih kostiju da bi najpre izračunali mišićnu masu drevnog hominina.
Potom su koristili simulator za "pokretanje" modela koji je predstavljao Lusi. Na kraju su poredili dobijene performanse sa performansama digitalnog modela modernog čoveka.
"U ovoj analizi detaljno je prikazana brzina trčanja hominina, ali i i mišićne adaptacije koje omogućavaju savremenim ljudima da trče na duge staze. Reč je o veoma temeljnom pristupu", izjavio je Herman Poncer, evolucioni antropolog sa Univerziteta Đuk u Daramu.
Could you outrun Lucy? Researchers have tried to work out how fast Australopithecus afarensis could run by creating a 3D digital robot of the ancient hominin.https://t.co/B9AkgpArMT
Iako nema izduženu Ahilovu tetivu, simulacije su pokazale da je Lusi mogla da trči na dve noge, i pored skraćenih mišićnih vlakana. Upravo se za ta vlakna smatra da zahvaljujući njima savremeni ljudi mogu da izdrže duže trčanje.
Ipak, brzina nije bila Lusina jača strana. Ona je mogla da dostigne najviše oko pet metara u sekundi, čak i nakon što su istraživači premodelirali njeno telo sa ljudskim mišićima.
Il y a 50 ans, Maurice Taieb et Yves Coppens découvraient une nouvelle espèce de plus de 3 millions d’années, l’Australopithecus afarensis.
Ils la baptisaient Lucy. Cette histoire n’a jamais cessé d’être remodelée.
Suprotno tome, ljudski model je trčao približno osam metara u sekundi.
Svi modeli su pokazali da su njene fizičke proporcije bile glavni krivac za tu sporost, a kako objašnjava Bejts, "čak i ako joj pojačate sve mišiće, ona je i dalje imala malu brzinu".
Istraživači su onda procenili da li određeni mišići imaju ulogu u potrošnji energije za vreme trčanja. Kada su dodali ljudske skočne mišiće modelu Lusi, potrošnja energije je bila uporediva sa potrošnjom životinja slične veličine. Ipak, trčanje je postalo napornije za Lusi kada je tim istraživača zamenio ljudske skočne mišiće majmunskim. To ukazuje da adaptacije Ahilove tetive i okolnih mišića omogućavaju modernim ljudima da trče u dužem vremenskom roku.
Bejts i njegov tim sada planiraju da istraže da li su umor i opterećenje kostiju takođe uticali na to kako je Lusi trčala.
Са милијардама доказа свугде око нас или чика на небу са 0 доказа али причом коју фурају брадати мушкарци са озбиљним погледима иза којих је апсолутно ништа.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Tektonska ploča na kojoj se nalaze Španija i Portugal počela je polako da se okreće, tvrde naučnici u najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu Gondwana Research.
Policija u britanskom okrugu Šropšir navela je da se dogodio "veliki incident" jer se prošle noći "otvorila zemlja" (sinkhole) i progutala deo rečnog kanala sa sve vodom od koje nema ni traga.
Hiljade ljudi okupilo se jutros pre zore oko Stounhendža u okrugu Viltšir na jugozapadu Engleske, da bi dočekali izlazak sunca iznad praistorijskog kamenog kruga na zimski solsticij.
Ronioci Ronilačkog centra "Amfora" postavili su novogodišnju jelku pod vodom u "Zalivu kostiju" na Ohridskom jezeru, simbolično obeležavajući predstojeće novogodišnje i božićne praznike.
Džinovska sekvoja na severoistoku Engleske proglašena je za najvišu prirodnu novogodišnju jelku na svetu, nakon što je ispunila kriterijume Ginisove knjige rekorda.
Filološko društvo "Reči" saopštilo je da je žiri tog društva za reč godine proglasio reč "studenti", za lažireč "studenti koji hoće da uče", a za novu reč godine "ćaci".
Nova studija dodaje se sve većem broju dokaza da psovanje može pomoći ljudima da oslobode svoju unutrašnju snagu, poboljšavajući fizičke performanse tako što im, izgleda, pomaže da probiju određene psihološke barijere.
Godišnju konferenciju za medije predsednika Rusije Vladimira Putina, koja je danas održana u Moskvi, obeležili su bizarni momenti i povremeni kritički tonovi, koje su uputili obični građani putem poruka.
Deda Mraz može u toku samo jednog dana da obiđe svu hrišćansku decu i podeli im paketiće, kako se to navodi u pričama i filmovima, saopštio je dortmundski fizičar Metin Tolan, pozivajući se na principe kvantne fizike.
Dva prijatelja u centralnoj Indiji pronašla su dijamant od 15,34 karata, čija se tržišna vrednost procenjuje na oko 55.000 dolara, u jednom od najpoznatijih regiona za vađenje dijamanata, Pani u državi Mađa Pradeš.
Italijanski paleontolozi otkrili su hiljade otisaka stopala dinosaurusa na gotovo potpuno strmoj steni na više od 2.000 metara nadmorske visine u Nacionalnom parku Stelvio.
Društvenim mrežama širi se viralan snimak iz Kine koji prikazuje kako tehnologija može rešiti jednu od najčešćih urbanih frustracija - borbu za parking mesto.
"Kandži" simbol za medveda izabran je za najreprezentativniji znak u jednom od zvaničnih pisama Japana koji odgovara društvenom raspoloženju u toj zemlji u 2025.
Komentari 3
Презиме
Arheolog
Robert
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar