Rendgenski zraci otkrili prvi dokaz da su preci sisara polagali jaja
Više od 180 godina naučnici su pretpostavljali da su preci sisara polagali jaja, ali nisu pronašli fosile koji bi to dokazali.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Sada paleontolozi konačno imaju neke dokaze koji podržavaju te dugogodišnje sumnje.
Pre oko 250 miliona godina, kljovasti, svinji sličan pre-sisar nazvan listrozaurus postao je dominantan u pepeljastim, užarenim pejzažima, kiseloj kiši i otrovanim morima najtežeg izumiranja na Zemlji, poznatog kao Veliko izumiranje.
Listrozaurus je preživeo taj burni period, verovatno zato što je polagao jaja, sugeriše nova analiza. To je dugoočekivano otkriće koje bi moglo da reši naučnu misteriju dugu decenijama i prikazuje polaganje jaja kao ključnu strategiju preživljavanja za ovu grupu životinja, piše ScienceAlert.
U novoj studiji međunarodni trio naučnika ispitao je tri fosilizovana, gotovo rođena ili tek rođena listrozaurusa, uključujući jednog koji izgleda da je uginuo u jajetu položenom pre mnogo eona i više masovnih izumiranja.
Nekih 250 miliona godina nakon što je bio očuvan, beba listrozaurusa morala je da čeka još skoro dve decenije da "izađe" iz svoje davno raspadnute ljuske.
Paleontolog Džon Njafuli pronašao je očuvanu bebu listrozaurusa 2008. godine u polusušnom regionu Karu u Južnoj Africi, ali tehnologija za otkrivanje njegovog osetljivog sadržaja, uključujući sitne fragmente kostiju, pojavila se tek nedavno - u obliku napredne tomografije u Evropskom sinhrotronskom radijacionom centru u Francuskoj.
Obično ne bi delovalo razumno da se tako redak primerak postavi blizu akceleratora čestica. Ali sinhrotronska tomografija koristi rendgenske zrake nastale ubrzavanjem čestica velikom brzinom da bi bez oštećenja prikazala sitne unutrašnje strukture fosilizovanih kostiju, na primer, u tri dimenzije.
Naučnicima je bilo jasno i pre snimanja primeraka da je jedan bio "savršeno sklupčano mladunče listrozaurusa", kaže Dženifer Bota, paleontološkinja na Univerzitetu Vitvatersrand u Johanesburgu i koautorka studije.
"Već tada sam sumnjala da je uginuo unutar jajeta, ali u to vreme jednostavno nismo imali tehnologiju da to potvrdimo", rekla je ona.
Iako nijedan deo ljuske nije sačuvan, čvorić u kojem je bio očuvan izgleda približno odgovarajuće veličine za jaje listrozaurusa, a njegov sklupčan položaj ocrtava ovalni oblik.
Snimci su otkrili da donja vilica malog listrozaurusa nije srasla, slično kao kod savremenih mladunaca ptica i kornjača pre izleganja, što ukazuje na to da je ova beba uginula dok je još bila u svom jajetu.
Štaviše, njegove kosti i hrskavica izgledaju previše slabo da bi podržale njegovu težinu, za razliku od druga dva analizirana novorođena listrozaurusa.
Bota i kolege sugerišu da su jaja listrozaurusa možda bila mekana i kožasta, umesto tvrda kao jaja dinosaurusa, od kojih postoje mnogi fosili.
Pa zašto je ovaj zdepasti, biljojedni predak sisara napredovao tokom Velikog izumiranja dok su opasnija stvorenja propadala?
Prethodna istraživanja sugerisala su da su listrozaurusi bili prilagodljivi: postoje dokazi da su neki pripadnici ovog roda u ledenim klimama koristili strategiju koju koriste neki savremeni sisari da bi izbegli pritiske okoline: hibernaciju.
Novi rad ukazuje na njegovu sposobnost polaganja jaja kao ključnu strategiju preživljavanja.
Izgleda da je listrozaurus polagao velika jaja u odnosu na veličinu tela, a veća jaja su bila manje sklona isušivanju u surovom, sušom pogođenom okruženju.
Veća jaja takođe ukazuju na to da su mladunci listrozaurusa verovatno bili veliki i prerano razvijeni - sposobni da se hrane i brinu o sebi, izbegnu predatore i brže dostignu reproduktivnu zrelost.
Štaviše, veličina njegovih jaja sugeriše da listrozaurus nije proizvodio mleko za svoje mlade, koji su bili dobro hranjeni velikim žumancima pre izleganja.
Pored preživljavanja, ovi nalazi jačaju ideje koje su naučnici već imali o poreklu laktacije. Ona možda nije počela kao način ishrane mladunaca, "već kao izlučevine kože koje su služile da ovlaže jaja, obezbede hranljive materije, zaštite ih od gljivica i bakterijskih infekcija ili za hormonsku signalizaciju kroz membranu jajeta", objašnjavaju istraživači.
Studija sugeriše da je listrozaurus preživeo skoro konačni kraj života na Zemlji tako što je brzo rastao i rano se razmnožavao, što mu je dalo prednost nakon Velikog izumiranja.
Listrozaurus zauzima ključnu poziciju za razumevanje kako su reproduktivne strategije oblikovale preživljavanje tokom ovog izumiranja.
Studija je objavljena u časopisu "PLOS One".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti
Srebrni novčići, nakit i drugi artefakti iz doba Kelta pronađeni u Mađarskoj
18.11.2026.•
0
Srebrni novčići stari više od 2.000 godina, izuzetni komadi nakita, praistorijski alat i fragment cigle iz rimskog doba sa otiskom pseće šape pronađeni su tokom iskopavanja u Sombathelju, na zapadu Mađarske.
"Pikac" u Skupštini Srbije
17.11.2026.•
8
U trenutku dok traje pauza u Skupštini Srbije, na televiziji Klasik reprizira se epizoda serije "Vratiće se rode" u kojoj umire Pikac.
Iskopava se hrišćanska saborna crkva u Sudanu, nalik Aja Sofiji
16.11.2026.•
0
Arheolozi su u severnom Sudanu otkrili pod velike hrišćanske saborne crkve i tako procenili razmere i arhitektonski značaj jedne od najvažnijih takvih građevina u tom delu sveta.
Slika Džordžije O'Kif, skrivena decenijama u ormanu, iduće nedelje na aukciji
15.11.2026.•
0
Slika američke umetnice Džordžije O'Kif, koja je decenijama bila držana iza kaputa i kutija u ormanu stana na Menhetnu u Njujorku, prodavaće se na aukciji iduće nedelje.
Skelet dinosaurusa mesoždera star 167 miliona godina postaje deo zbirke Pariskog muzeja
15.11.2026.•
0
Skelet dinosaurusa mesoždera, star 167 miliona godina, postaće deo zbirki Nacionalnog prirodnjačkog muzeja u Parizu.
Zahvaljujući
Kako bi Zemlja izgledala da na njoj nikada nije nastao život?
15.11.2026.•
1
Zemlja bi možda ostala planeta pogodna za život čak i da se na njoj nikada nisu pojavili živi organizmi, pokazuje novo istraživanje.
Onlajn prodavnica nemačke vojske pala zbog popularnosti: Rasprodata gumena patkica sa puškom
15.11.2026.•
1
Nemačka vojska Bundesver otvorila je onlajn prodavnicu u kojoj prodaje odeću, suvenire i predmete za svakodnevnu upotrebu sa vojnim obeležjima.
Ljubitelji Rokija oborili Ginisov rekord
14.11.2026.•
2
Publika i dalje voli i dobro poznaje filmsku priču o bokseru Rokiju Balboi koja govori o otpornosti, čvrstini i istrajnosti uprkos svim preprekama.
Mač Darta Vejdera prodat za pet miliona dolara
14.11.2026.•
1
Svetlosni mač koji je Dart Vejder koristio u filmovima iz serijala "Ratovi zvezda" – "Imperija uzvraća udarac" i "Povratak džedaja" – prodat je na aukciji za skoro pet miliona dolara.
VIDEO Kako postati Deda Mraz? U Londonu uče sve, od najtraženijih igračaka do čuvenog "ho, ho, ho"
14.11.2026.•
3
Kompanija Ministry of Fun okupila je ove nedelje svoju elitnu grupu profesionalnih izvođača koji glume Deda Mraza na završnoj, intenzivnoj obuci pred božićnu sezonu.
VIDEO Ispod Atlantika nalazi se neobičan kružni tok: Izgleda kao prizor iz naučnofantastičnog filma
12.11.2026.•
3
Ispod površine severnog Atlantika, na Farskim ostrvima, nalazi se neobičan kružni tok koji više podseća na umetničku instalaciju nego na saobraćajnu infrastrukturu.
Safir iz kolekcije Romanovih prodat za četiri miliona švajcarskih franaka
12.11.2026.•
4
Safir iz kolekcije Romanovih na narukvici sa dijamantima prodat je na aukciji za više od 4,1 miliona švajcarskih franaka, saopštila je aukcijska kuća Sotbi.
Od tobogana do Pokemona: Ovo su igračke koje su ušle u Kuću slavnih
08.11.2026.•
0
Igra Bingo, plišane igračke "Mece dobrići", kao i kartaška igra Pokemon i dečji tobogan primljeni su u Nacionalnu kuću slavnih igračaka u američkom gradu Ročesteru.
Naučnici pronašli ljudsku DNK staru 22.000 godina u zemlji iz pećine
08.11.2026.•
0
Naučnici su uspeli da izdvoje ljudsku DNK staru približno 22.000 godina iz male količine zemlje pronađene u pećini El Miron u Španiji, iako u tom sloju nisu otkriveni nikakvi ljudski ostaci.
Možda konačno utvrđeno zašto leva strana mozga kontroliše desnu stranu tela i obrnuto
08.11.2026.•
0
Zašto leva strana mozga kontroliše desnu stranu tela, dok desna kontroliše levu?
Iskustva bliske smrti prate neobična pravila oblika i boja
08.11.2026.•
1
Ljudi koji su doživeli iskustvo bliske smrti često opisuju kretanje kroz mračni tunel prema zaslepljujućoj svetlosti.
Afantazija: Neki ljudi ne mogu da zamisle slike dok su budni, ali ih vide u snovima
08.11.2026.•
1
Neki ljudi nisu u stanju da u mislima stvore sliku čak ni osobe koju veoma dobro poznaju.
Na čelu Britanije u vreme rimskog osvajanja bila kraljica Verika
08.11.2026.•
0
Verika, vladarka Britanije u gvozdenom dobu, bila je žena, a ne muškarac, kako se do sada verovalo, pokazuje najnovije arheološko istraživanje, preneo je časopis "Popular Science".
VIDEO Rumunija oborila svetski rekord: Više od 2.500 volontera posadilo po jedno drvo
08.11.2026.•
6
Rumunija je oborila rekord za najmasovniju sadnju drveća na svetu i ušla je u Svetsku knjigu rekorda nakon što je više od 2.500 volontera, među kojima je bilo mnogo dece, istovremeno posadilo po jedno drvo.
Građani Ajdaha glasali za zvaničnu pušku države
08.11.2026.•
1
Glasači u američkoj saveznoj državi Ajdaho ubedljivo su podržali pušku Vinčester model 1873 kao zvanično državno oružje, dajući joj prednost u odnosu na pet drugih modela.
Ormar iz Pompeje zapečaćen pre 2.000 godina otkriva detalje svakodnevnog života pre erupcije Vezuva
05.11.2026.•
0
Arheolozi su u Pompeji rekonstruisali ormar zapečaćen skoro 2.000 godina, u kojem su pronađeni nakit, novčići, parfem, posude za kuvanje, pružajući uvid u svakodnevni život stanovnika grada pre erupcije Vezuva.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar