Kakva su iskustva studiranja mladih sa invaliditetom na fakultetima u Novom Sadu?

Veoma mali procenat osoba sa invaliditetom se odluči na visoko obrazovanje, jer im je studiranje neretko otežano.
Kakva su iskustva studiranja mladih sa invaliditetom na fakultetima u Novom Sadu?
Foto: 021.rs
Neki od razloga su nedostatak tehničkih i materijalnih sredstava za učenje, kao i nepristupačnost obrazovnih ustanova.
Ipak, nerazumevanje okoline im ostaje najveći problem.
Novosadsko udruženje studenata sa invaliditetom organizovalo je tribinu povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, a jedna od tema bila je upravo njihovo studiranje. Na tribini je takođe bilo reči o barijerama sa kojima se suočavaju tokom studiranja i generalno u životu, zatim pitanjima personalne asistencije koja je delimično rešena, ali i koje su mogućnosti njihovog zapošljavanja kada završe studije.
 
Ivan Falb je student Medicinskog fakulteta i opisao je svoje iskustvo tokom studiranja, te naveo dobre i loše strane.
 
"Mogu da kažem da je Medicinski fakultet arhitektonski prilagođen osobama sa invaliditetom, postoje rampe... Za moj invaliditet oštećenja vida je konkretno dobro što postoji osvetljenje u nekim delovima, dok je u dekanatu kao da sam ušao u pećinu. Dobro je što postoji studentski portal, jer slabije vidim, te mogu dosta toga da obavim kod kuće, onlajn. Mogao bi jedino da se uveća font portala gde se prijavljuju ispiti", napominje Ivan.
 
On dodaje da je imao i neprijatno iskustvo prilikom polaganja ispita na prvoj godini, jer sam test nije bio prilagođen njegovom invaliditetu. Objašnjava da svakako postoji prostora da se mnoge stvari na fakultetu poboljšaju i sistemski organizuju, jer, recimo, prilikom polaganja svakog ispita ili kolokvijuma mora da šalje napomenu predmetnom profesoru mejlom, što iziskuje stalno individualno angažovanje.
 
Svoje iskustvo podelila je i studentkinja Ekonomskog fakulteta u Subotici Mina Radovanović.
 
"Problemi sa kojima se suočavaju ljudi sa oštećenjem sluha jesu prvo to što je invaliditet "nevidljiv", dok se ne stupi u kontakt sa njima. Većina je uskraćana da samostalno obavlja komunikaciju sa drugim osobama, već to moraju da rade pomoću znakovnog jezika. Iako sam imala tu sreću da su moji roditelji bili uporni i omogućili mi da samostalno funkcionišem, suočavam se sa nizom problema koji utiču na svakodnevni život, što u socijalnom svetu, što u sferi obrazovanja. Najveći problem kod oštećenja sluha i vida koje ja imam su praćenje predavanja na fakultetu i hvatanje tempa. Zato je od ključnog značaja da se sam fakultet upozna sa invaliditetom koji imaju studenti koji su ga upisali i da im se u potpunosti prilagode i pruži adekvatna podrška i olakša samo obrazovanje, jer svi mi imamo kapacitet da doprinesemo ovom društvu i zaslužujemo ravnopravne uslove kao i drugi studenti", navodi Mina.
 
 
Studentkinja Akademije umetnosti Kristina Jevtović objasnila je kakve sve sisteme podrške imaju studenti sa invaliditetom kada je u pitanju visoko obrazovanje.
 
"Postoje afirmativne mere za studente, recimo broj ispita koji se polažu i potrebni ESPB bodovi su manji. Međutim, Akademija umetnosti nije nimalo arhitektonski pristupačna, ne postoji lift, u toku je projekat, pa se nadam da će se ovi problemi rešiti. Sa profesorima imamo fenomenalnu saradnju i izlaze u susret studnetima sa invaliditetom, te bih ih zaista pohvalila, sa njima nemamo nikakvih problema", objašnjava ova studentkinja.
 
Predsednik studentskog parlamenta univerziteta u Novom Sadu Bojan Rašković objasnio je da su u njihovom sastavu zastupljeni i studenti sa invaliditetom i dodao da će nastaviti generalno da pružaju podršku studentima sa invaliditetom i bore se za njihova prava.
 
Prema rečima predsednice Novosadskog udruženja studenata sa invaliditetom Ane Ilić, barijere za studente sa invaliditetom su najčešće arhitektonskog tipa: neprilagođenost zgrada u kojima studiraju, žive i rade, ali i nedostatak liftova i rampi. Takođe, barijere mogu biti socijalne i one se tiču diskriminacije, kada osoba sa invaliditetom ne naiđe na podršku koja joj treba i koja joj je zagarantovana kao jednakom članu društva.
 
I dalje je veliki broj fakultetskih jedinica nepristupačan ili poseduje samo neke elemente pristupačnosti, pa studenti upisuju fakultete koje moraju, odnosno one koji su pristupačni, ili u kojima postoji pozitivna praksa u radu i odnosu prema studentima s invaliditetom. Sve ovo utiče na mogućnost njihovog daljeg profesionalnog opredeljenja odnosno upisa na fakultet, a u krajnjem i na zapošljavanje u budućnosti. Zbog toga bi država morala sistemski da reši ovaj problem na svim fakultetima i omogući mladima sa invaliditetom da ravnopravno studiraju.
 
Opširnije o ovoj temi poslušajte u emisiji u prilogu.
 
 

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti