VIDEO: Izložba o Svetozaru Markoviću u Biblioteci Matice srpske

Biblioteka Matice srpske priredila je elektronsku izložbu građe iz svojih zbirki i zbirke ROMS-a o Svetozaru Markoviću, povodom obeležavanja 175 godina od njegovog rođenja.
Postavka, koju čini izbor dela Svetozara Markovića, kao i literature o njemu, može se pogledati do 31. oktobra u javnom katalogu Biblioteke i na njenom veb-sajtu www.bms.rs. 
 
Autorke izložbe su Tatjana Bogojević i Bojana Bjelica, urednik Selimir Radulović. 
 
Školovao se u Rekovcu i Jagodini, gimnaziju završio u Kragujevcu (1860) a Višu školu u Beogradu (1863), Tehnički fakultet Velike škole završava 1866. godine u Beogradu, nakon čega odlazi na tehničke studije u Rusiju (1866–1869) i u Cirih na Politehnički fakultet. Bio je veoma predan izučavanju tadašnjih modernih zapadnoevropskih političkih i društvenih teorija i doktrina. Učestvovao je u radu Ujedinjene omladine srpske i sarađivao u Mladoj Srbadiji, a u junu 1871. pokrenuo prvi socijalistički lista na Balkanu Radenik, u kojem zastupa ideje Internacionale i Pariske komune. Od 1873. vreme provodi u Beogradu i Kragujevcu, gde pored publicističkog rada, pokreće raznovrsnu praktičnu političku delatnost. Bio je jedna od najmarkantnijih pojava u istoriji srpske društvene i političke misli. Težio je preobražaju srpskog društva na novim socijalističkim osnovama, pod uticajem Černiševskog, Dobroljubova, Pisareva, Sečenova, Bakunjina, Lasala i dr. Bio je inspiracija i simbol mnogih potonjih generacija. 
 
U Novom Sadu, 1872. godine, piše svoje najznamenitije delo Srbija na Istoku. Vaspitanje i obrazovanje je, za Markovića, bilo od prvorazrednog značaja, i to ne bilo kakvo vaspitanje i obrazovanje, već ono koje podiže moralnu snagu naroda i osposobljava ga za ostvarivanje ideala kojima teži. Smatrao je da samo harmonične ličnosti mogu da menjaju neharmonična društva, a ravnopravnost svih stavljao je iznad svega. Dva najznačajnija rada iz književnosti bila su: Pevanje i mišljenje (1868) i Realnost u poeziji (1870) pri čemu se zalagao za istinit pristup životu, razračunavajući se sa romantičarima. Sugerisao je da književnost treba da služi opštem napretku naroda, ističući značaj modernog realističkog romana.
 

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vodič