Westworld, Snouden i arhitektura ugnjetavanja u stvaranju tokom pandemije

Treća sezona serije Westworld privodi se kraju, a jedan od njenih ključnih motiva ima veze sa nedavnim intervjuom uzbunjivača Edvarda Snoudena, u kojem govori o "arhitekturi ugnjetavanja".
Serija Westworld jedno je od onih ostvarenja čiju je radnju teško pratiti. Ukratko, prve dve sezone prikazuju dešavanja u jednoj vrsti morbidnog tematskog parka u kojem žive "domaćini" - roboti, koji se, naizgled, ne razlikuju ni po čemu od ljudi. Naravno, roboti imaju svoju ulogu i programirani su da udovolje željama posetilaca Westworlda ili pak da im se "suprotstave". 
 
Sve u svemu, čovekoliki roboti bivaju ubijani, silovani, prebijani, maltretirani, a sve kako bi se posetiocima parka pružilo veliko zadovoljstvo. U takvim uslovima popuštaju sve društvene stege i čovek se resetuje na fabrička podešavanja "ukrašenim" ljudskom bestijalnošću.
 
Ipak, vrag odnese šalu i "nasilni užici dobijaju nasilne završetke". U prvoj sezoni, Dolores, glavna junakinja serije, dolazi do samospoznaje i isto se dešava sa još nekoliko "domaćina".  Druga sezona dovodi do revolucije, "domaćini" počinju da ubijaju posetioce koji su se našli u parku i postaju svesni svih zločina koji su im bili učinjeni.
 
Osim krvlju, serija obiluje simbolima, filozofskim pitanjima, propitivanjima samopostojanja, dok pojedini "domaćini" poput Dolores ili Miv izlaze u "stvarni svet", a Bernard, koji je dotad živeo u ubeđenju da je čovek, saznaje da je ustvari samo jedan od robota.
 
I tu počinje treća sezona u kojoj saznajemo da, zapravo, Westworld postoji i van njega samog, odnosno u svetu ljudi. Ljudskim sudbinama praktično upravlja sistem (Rehoboam) koji daje predikcije kada ćete umreti i šta u životu možete da očekujete, određuje socijalni status. Ukratko, igra je već podešena tako da vama ne mora da ide u prilog i vi tu ne možete mnogo da učinite, pogotovo ukoliko niste ni svesni toga da vam je put od rođenja predodređen.
 
 
U tom momentu dolazimo i do Edvarda Snoudena, uzbunjivača koji je svetu pokazao kako zapravo i ne možemo baš mnogo da računamo na garantovanu privatnost. U intervjuu koji je početkom aprila dao suosnivaču Vajsa (Vice) Šejnu Smitu, Snouden govori o tome da se u svetu okupiranom pandemijom virusa korona stvara "arhitektura ugnjetavanja". 
 
Prema njegovim rečima, kako se autoritativnost širi, i vanredni zakoni množe, dok žrtvujemo svoja prava, takođe žrtvujemo i svoju sposobnost da zaustavimo poniranje u manje liberalni i manje slobodni svet. 
 
"Da li iskreno verujete da će se oni odreći tih moći, kada prvi, pa ovaj drugi, pa i šesnaesti talas epidemije virusa korona budu davno zaboravljeni? Da li verujete da neće sačuvati podatke? Bez obzira kako se to koristi, ovde je u toku izgradnja arhitekture ugnjetavanja", poručio je ovaj uzbunjivač.
 
Kako kaže, može da vas bude briga za Marka Zakerberga, ali neko drugi može da kontroliše te podatke i da ih zloupotrebi. Tako nešto se možda već događa u Kini, a sledeće bi moglo da se vidi u Rusiji, Iranu, Poljskoj, Mađarskoj, ostatku Evrope...
 
 
On je poručio i da živimo u jednom od tek nekoliko momenata u životu kada je sistem pod tolikim stresom, a vođstvo očigledno ispod svakog nivoa, da ljudi imaju mogućnost da naprave revolucionarne promene, da zapravo izmene način funkcionisanja društva i strukturu sistema koji kontroliše i utiče na živote. 
 
"Zato što ti sistemi, ukoliko ih ne promenimo, neće biti korišćeni samo da bi nadgledali naše zdravlje. Umesto nas će donositi odluke po automatizmu o tome ko dobija posao, ko ide u školu, ko dobija kredit, ko dobija kuću, a ko ne. Danas smo upitani, u ovom neverovatnom momentu straha, kako želimo da ovi sistemi izgledaju? Ako tu odluku ne donesemo sami, ona će biti doneta za nas", zaključio je Snouden.
 
Upravo na takvom sistemu se zasniva i svet serije Westworld, a koji, ironično, želi da rasturi upravo veštačka inteligencija koju je stvorio čovek. 
 
Međutim, ukoliko su potlačeni u prvoj sezoni serije postali svesni sebe, u drugoj pokrenuli revoluciju, u trećoj se saznaje da li se dolazi do slobode ili će revolucija samu sebe da uruši. Isti je slučaj i sa Snoudenovim pitanjem kako želimo da sistemi izgledaju, a prema svemu sudeći, puštamo da odluka o tome bude doneta bez našeg učešća. 
  • mikrob

    25.04.2020 09:01
    I da li ce nasi botovi da se pobune? Da li ce jadnici Srbije da dignu glavu iz peska.? Da li ce poltroni da izvuku glavu iz rupe... Tesko.
  • mikrob

    24.04.2020 19:18
    Legenda! Retko ko ima kohones te velicine!
  • Ns

    24.04.2020 16:44
    Ccc
    Totalno je tako

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Film

Kolika je bila gledanost Oskara?

Od potvrđenog uspeha "Openhajmera" do muzičkih nastupa iz filma "Barbi", ceremonija dodele Oskara je treću godinu zaredom zabeležila povećanu publiku, sa oko 20 miliona gledalaca.