Bjelogrlićev naredni film biće o nuklearnoj nesreći u "Vinči"

Sledeći projekat Dragana Bjelogrlića biće film o curenju radioaktivnog materijala iz nuklearnog reaktora u Institutu "Vinča".
Bjelogrlić je u intervjuu za Radio Beograd najavio svoj sledeći projekat – ekranizaciju događaja iz 1958. u "Vinči".
 
Proslavljeni glumac i reditelj je i pre nekoliko godina govorio o nameri da napravi film o nesreći u Vinči po motivima romana "Slučaj Vinča", profesora Medicinskog fakulteta Gorana Milašinovića.
 
Tada je otkrio da sa Vukom Ršumovićem radi na adaptaciji knjige i pisanju scenarija, a da je radni naziv filma "Čuvari formule".
 
"Način na koji je on predstavio taj događaj je jedna izuzetno uzbudljiva ljudska drama sa elementima trilera koja je izuzetna inspiracija za film na kome upravo radimo Vuk Ršumović i ja", rekao je tada Bjelogrlić.
 
Nesreća u Institutu za nuklearne nauke u Vinči desila se 15. oktobra 1958. godine, kada je došlo do curenja radioaktivnog materijala iz prvog nuklearnog reaktora u Jugoslaviji.
 
Smrtonosnim dozama radijacije ozračeno je šestoro istraživača – Roksanda Dangubić, Radojko Maksić, Stjepko Hajduković, Draško Grujić, Živorad Bogojević i Života Vranić.
 
Akademik Pavle Savić uspeo je da ugovori da se ozračeni istraživači odvedu u pariski Institut "Kiri", jer u beogradskim bolnicama nisu mogli da dobiju adekvatno lečenje.
 
Mesec dana kasnije, petoro pacijenata, izuzev Bogojevića, dobilo je tada eksperimentalnu terapiju transplantacije koštane srži. Radojko Maksić će ući u anale medicine kao prvi čovek kome je presađena koštana srž.
 
Svi sem Živote Vranića uspeli su da se oporave od posledica zračenja.
 
Tokom naknadne istrage, profesor Savić je istraživače optužio za nemar u obavljanju rizičnog posla i neadekvatnu zaštitu eksperimentalnog reaktora.
 
O nesreći se u javnosti nije mnogo govorilo i mnoge informacije držane su pod velom tajne. Istraživački program, o kojem se spekulisalo da je bio pokušaj Jugoslavije da razvije sopstveno nuklearno naoružanje, obustavljen je ubrzo posle nesreće. 
  • Maja Radić

    08.11.2021 02:54
    Nije film o nesreći nego o hum
    Ti ljudi od kojih je uzeta kostana srž bili su Francuzi. To je priča i o prijateljstvu i humanosti. Ako bude po istorijskim činjenicama.

    A taj Pavle Savić je STVARNO bio faca.
  • Novosađanka

    06.11.2021 14:15
    Ta nemojte kasti
    Kad će neki film o sreći, ili je to agenda koja nije poželjna trenutno?
  • Sanja

    06.11.2021 09:42
    Ma
    Too, samo katastrofa, tragedija, radijacija, ubistva, droge, podzemlje, nepravde, poremećeni likovi, valjanje u blatu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Film

Kolika je bila gledanost Oskara?

Od potvrđenog uspeha "Openhajmera" do muzičkih nastupa iz filma "Barbi", ceremonija dodele Oskara je treću godinu zaredom zabeležila povećanu publiku, sa oko 20 miliona gledalaca.