Rasprava više aktivira mozak nego kada se slažete sa nekim

Pokazalo se da se mozgovi učesnika rasprave povezuju dok se slažu oko neke teme, a kada dođe do neslaganja, povećava se kognitivna aktivnost mozga. Kada se raspravljamo, počinjemo brže i glasnije da govorimo.
Rasprava više aktivira mozak nego kada se slažete sa nekim
Foto: Pixabay (ilustracija)
Novo istraživanje istraživača sa Jejla, objavljeno u časopisu "Frontiers in Human Neuroscience", zavirilo je u mozak ljudi dok su razgovarali o kontroverznim temama, piše IFL Science.
 
"Rezultati ukazuju na to da je potrebno mnogo više aktivnosti u mozgu kako se ne bismo složili sa nekim", rekla je dr Džoj Hirč, koja je vodila istraživanje. Takođe je objasnila da kada dvoje ljudi raspravlja o nekoj temi, postoji sinhronizacija između mozgova dok se slažemo, ali kad se ne slažemo, nervna sprega se prekida.
 
U istraživanju je učestvovalo 38 odraslih osoba koje su ispunile anketu o tome da li se slažu ili ne sa četiri kontroverzne teme: "video igre su gubljenje vremena", "smrtnu kaznu treba zabraniti", "istopolni brak je građansko pravo" i "marihuanu treba legalizovati".
 
Zatim su stavljeni u parove, dijade, gde su se dogovorili oko dve teme, a oko dve se nisu složili. Nakon toga su započeli raspravu o tim temama. Tokom rasprava mozak im je posmatran pomoću infracrvene spektroskopije i analiziran je njihov govor.
 
Otkriveno je da se aktivnost mozga značajno razlikuje tokom slaganja i neslaganja.
 
Kad su se parovi složili oko teme, društvena i vizuelna moždana aktivnost bila je sinhronizovanija i skladnija. To je najverovatnije odgovor na društvene signale. U mozgu je, prema dr Hirč, manje kognitivnog angažmana i više socijalne interakcije između mozgova sagovornika, slično muzičkom duetu.
 
Tokom neslaganja, međutim, moždana aktivnost između parova bila je neskladnija. Čulna područja bila su manje aktivna, dok su se aktivirala područja za kognitivne funkcije. Analiza govora takođe je pokazala da su brzina izgovaranja reči i glasnoća povišeni tokom neslaganja.
 
Istraživanje je pokazalo da je "dijada" delovala kao društvena jedinica, a govorne informacije i socijalni signali povezivali su pojedince.
 
U radu su istraživači primetili da je "relevantnost uvida u neurobiologiju ljudskog dijadičnog ponašanja tokom izražavanja skladnih i neskladnih mišljenja istaknuta u vremenima ekstremne političke i društvene podele".
  • Zapata

    18.01.2021 07:39
    A zato mene moja devojka nervira

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin

Umro modni kreator Roberto Kavali

Preminuo je italijanski modni kreator Roberto Kavali, decenijama dizajner "džet-seta" s eksluzivnim materijalom kakav je koža pitona i uz korišćenje živopisne štampe (printova) na tekstilu.