Jastozima i džointovima mame ljude da se vakcinišu - istoričar medicine objašnjava zašto to deluje
Širom sveta se građani motivišu na vakcinaciju podelom novca ili čak porcija vola na ražnju, jastoga i džointa. Stručnjaci kažu da u svakom društvu ima mnogo neodlučnih ili lenjih da prime vakcinu.
Foto: Pixabay
Ove akcije ciljaju njih.
U Sjedinjenim Američkim Državama je gotovo polovina građana primila barem jednu dozu vakcine, a oko 38 odsto je primilo i drugu. Ali, sada broj vakcina daleko prevazilazi potražnju. Zato aktivisti, vlasti i preduzeća već neko vreme pokušavaju da motivišu ljude da dođu na vakcinaciju - pa i neobičnim akcijama.
Vlasti američke savezne države Ohajo svake sedmice organizuju lutriju - građani koji su se vakcinisali mogu osvojiti i milion dolara. U Njujorku je krajem aprila svaka osoba koja je primila prvu dozu cepiva imala pravo na besplatni džoint. Država Mejn je uz vakcinu delila besplatne lovačke licence, a grad Nju Orleans pola kilograma jastoga.
U kragujevačkoj kafani "Biblioteka kod Milutina" organizovana je vakcinacija, a i okretanje vola na ražnju. Ko primi vakcinu, dobije porciju. Država daje 3.000 dinara za one koji zavrnu rukav, a tržni centri ili apoteke dele vaučere i popuste.
I u drugim delovima sveta se dolazi na kreativne ideje kako bi se povećao broj vakcinisanih. U indijskom Rajkotu zlatari vakcinisanim ljudima poklanjaju zlatne ukrase za nos, a u rumunskoj Transilvaniji moguće je primiti vakcinu i u Drakulinom dvorcu - prigodno se vakcinisanima dele i diplome kojima se "verifikuje" njihova besmrtnost.
Iako su neki od ovih podsticaja na prvi pogled bizarni, taj pristup nije nikakva novost.
"Sličnih je akcija bilo već početkom 19. veka kada su se ljudi vakcinisali protiv boginja. I tada je cepivo bilo novo, a skepsa dosta velika. Zato su vlasti delile prehrambene namirnice, poklanjale slatkiše ili čak medalje kao potvrde o vakcinaciji", kaže istoričar medicine Malte Tisen.
Skepsa uprkos podsticajima
Skepsa je stara koliko i vakcina. I odavno je to veliki problem, kako kažu nadležne institucije. Već krajem 2018, pre izbijanja pandemije korone, Svetska zdravstvena organizacija je saopštila da je "nespremnost na vakcinaciju" jedna od deset najvećih zdravstvenih opasnosti u svetu.
Razlozi za to su itekako raznoliki, tvrdi Tisen.
"Najpre, vakcinacija je u kontradikciji za zdravim razumom. Nešto mi biva ubrizgano u telo, nešto zbog čega se mogu razboleti, i to bi onda trebalo da me zaštiti", kaže Tisen.
Vakcinacija se često doživljava kao veštačka "intervencija" u prirodni tok stvari, dodaje sagovornik Dojče velea.
"Postoje i neke predstave da je za prirodni proces razvoja tela bolje svojevrsno očvršćivanje, znači apsolviranje neke bolesti."
A osim toga su, kaže Tisen, mnoge kampanje vakcinacije u industrijskim zemljama postale žrtve sopstvenog uspeha.
Bez obzira radi li se o rubeoli, tifusu, dečijoj paralizi ili boginjama...
"Iz naše je svesti gotovo u potpunosti nestala predstava da su zarazne bolesti nešto opasno - i to upravo zahvaljujući tome što smo ih dobrim delom eliminisali efikasnom vakcinacijom pedesetih i šezdesetih godina."
Vakcinacija se doživljava i kao deo nacionalnog zdravstvenog programa.
"Zato se kod vakcinacije uvek radi i o tome koliko ja u stvari verujem državnim institucijama", kaže Tisen.
A to se, kako napominje ovaj stručnjak, pokazalo i u Francuskoj, gde je nepoverenje prema državnim institucijama tradicionalno veće nego u Nemačkoj.
Upravo se ti argumenti mogu pronaći u istraživanju američkog zavoda za statistiku prema kojem više od petine Amerikanaca još uvek okleva. Nepoverenje prema cepivu, ali i prema vlastima, su među najčešće navedenim argumentima protiv vakcinacije. Više od 20 odsto ispitanika je reklo: "Jednostavno ne verujem da mi to treba."
Protivnici, skeptici, gunđala
I upravo u tome mnogi, a ne samo Malte Tisen, vide i najveći problem. Često ljudi koji ne prime vakcinu uopšte nisu neki odlučni protivnici vakcinacije.
"Prvo imamo gunđala za koje je ovo i pitanje komocije. Onda imamo skeptike, ljude koji nisu načelno protiv vakcinacije, ali žele da sve znaju u detalje. I tu su onda još i protivnici cepljenja, oni su generalno protiv vakcinacije i argumentuju uz pomoć teorija zavere. Ali ta treća grupa je najmanji deo populacije", kaže ovaj istoričar.
Načelno, kako napominje Tisen, kod dosadašnjih kampanja vakcinacije uočen je udeo od dva do pet odsto apsolutnih protivnika vakcinacije.
"S njima se mora živeti, s drugima se može pričati", kaže Tisen.
No, danas ljudi uopšte ne moraju da dođu na vakcinaciju, već cepivo može da dođe do njih preko mobilnih timova ili vakcinacija u tržnim centrima. Tako je u Srbiji nastala jagma za vaučerima (i vakcinom), a u Nju Orleansu je šezdeset kilograma rakova podeljeno za samo tri sata.
"To možda u prvi mah zvuči banalno i smešno, pola kila jastoga za jednu vakcinu. Ali upravo to otkriva važnu stvar: da su ljudi lenji. Takođe, što je neki proces jednostavnije organizovan, on je i uspešniji. I upravo to je često rešenje problema", priča Tisen.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Za krađu antikviteta na Malti optužena žena iz Srbije
25.04.2024.•
2
Žena iz Srbije, koja je bila angažovana na restauraciji Palate Velikog majstora na Malti, optužena je da je ukrala antikvitete iz te istorijski važne zgrade u Valeti u vrednosti od 13.000 evra.
Na današnji dan: Rođeni Filip Višnjić i Ela Ficdžerald, NATO srušio Žeželjev most
25.04.2024.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 25. april.
Koliko su građani EU zadovoljni životom: Austrijanci najviše, Bugari najmanje
24.04.2024.•
2
Građani Evropske unije su u 2022. godini svoje zadovoljstvo životom ocenili u proseku ocenom 7,1, na skali od 0 (uopšte nisam zadovoljan) do 10 (potpuno sam zadovoljan).
Na današnji dan: Počeo Drugi srpski ustanak, Milošević rekao "Niko ne sme da vas bije"
24.04.2024.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 24. april.
Građani EU više vole štampane nego elektronske knjige
23.04.2024.•
1
Udeo građana EU koji onlajn kupuju štampane knjige, časopise ili novine i dalje je znatno veći nego onih koji kupuju e-knjige, magazine ili novine, pokazalo je novo istraživanje Eurostata.
Na današnji dan: Rođen i umro Šekspir, u NATO bombardovanju poginulo 16 radnika RTS-a
23.04.2024.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 23. april.
Crveni krst upozorio na Dan planete: Ekstremna vrućina preti Srbiji, sve češći i duži periodi suše
22.04.2024.•
5
Ekstremna vrućina je sve veća pretnja u Srbiji i širom sveta, a projekcije klimatskih promena sugerišu da se Srbija i Zapadni Balkan suočavaju sa velikom verovatnoćom daljeg porasta temperature.
Bajden rekao da su mu ujaka možda pojeli kanibali, premijer Papue Nove Gvineje se uvredio
22.04.2024.•
0
Premijer Papue Nove Gvineje Džejms Marape izjavio je da njegova zemlja ne zaslužuje da se dovodi u vezu s kanibalizmom i pozvao SAD da očisti ostatke Drugog svetskog rata rasute po Pacifiku.
Sve više restorana u Nemačkoj uvodi kazne za goste koji se ne pojave
22.04.2024.•
1
Sve više restorana u Nemačkoj strahuje od nepojavljivanja gostiju koji su rezervisali sto u restoranu, pa neki restorani za to uvode plaćanje naknade.
Na današnji dan: Rođen Lenjin, umro Nikson, pogođena rezidencija Slobodana Miloševića
22.04.2024.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 22. april.
Šveđani dobijaju novac kad prijave nepropisno parkirane automobile
21.04.2024.•
3
U Švedskoj su odlučili da nagrade građane koji prijavljuju nepropisno parkiranje.
Zvala hitnu službu više od 2.000 puta za tri godine, pa uhapšena
21.04.2024.•
3
Sonja Nikson, koja je zvala britansku hitnu službu više od 2.000 puta tokom tri godine nalazi se u zatvoru.
Na današnji dan: Gađan Žeželjev most, osnovan Rim, Zelenski pobedio na izborima
21.04.2024.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 21. april.
Danas je Dan prodavnice gramofonskih ploča
20.04.2024.•
0
Specijalna LP izdanja, nastupi uživo i najmanje jedna velika žurka zakazani su za danas u SAD gde stotine prodavnica proslavljaju Dan prodavnice gramofonskih ploča.
Na današnji dan: Rođeni Hitler i Napoleon III, preminuo Raša Popov, Apolo-16 se spustio na Mesec
20.04.2024.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. april.
Zadužbina Milana Mladenovića: Pokrenućemo postupak protiv Pinka zbog povrede autorskih prava EKV
19.04.2024.•
2
Zadužbina Milana Mladenovića saopštila je da su TV Pink i Željko Mitrović 18. aprila "neovlašćeno, bez odobrenja i bez saglasnosti emitovali izmenjeni snimak pesme "Novac u rukama".
Na današnji dan: NATO gađao zgradu Banovine, umrli Bajron, Kiri i Darvin,potpisan Briselski sporazum
19.04.2024.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. april.
Uz pomoć mrtvog tela ujaka u banci pokušala da podigne kredit, pa uhapšena
18.04.2024.•
0
U Brazilu je žena dovezla telo 68-godišnjeg muškarca u invalidskim kolicima u ekspozituru banke, gde je, pomerajući njegovu ruku, pokušala da potpiše kreditni ugovor.
Na današnji dan: SAD priznale FNR Jugoslaviju, raspušten Informbiro, umro Ajnštajn
18.04.2024.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 18. april.
Voz u Japanu kasnio "čak" 17 minuta zbog zmije
17.04.2024.•
2
U utorak uveče je putnik u japanskom vozu upozorio osiguranje na zmiju dugu 40 centimetara koju je uočio u vagonu između Nagoje i Tokija, što je rezultiralo 17-minutnim zadržavanjem.
Italijanski grad zabranio pušenje na udaljenosti manjoj od pet metara od drugih ljudi
17.04.2024.•
7
U italijanskom gradu Torinu pušenje cigareta na otvorenom dopušteno je isključivo ako su ostali ljudi od pušača udaljeni najmanje pet metara.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar