Na današnji dan: Rođeni Kvisling i Mandela, objavljen "Majn kampf", počeo Španski građanski rat

Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 18. jul.
64 - Dve trećine Rima izgorelo je u požaru. Car Neron optužio je hrišćane da su podmetnuli požar i prognao ih iz Rima.
 
1290 - Kralj Edvard I proterao je Jevreje iz Engleske.
 
1536 - Engleski parlament doneo je odluku o nepriznavanju papske vlasti u Engleskoj. Engleskom je tada vladao Henri VIII.
 
1610 - Umro je italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo, koji je već u ranoj fazi prekinuo sa manirizmom i naturalističkim realizmom i slikao likove iz svakodnevnog života, koristeći svetlost kao glavni elemenat kompozicije.
 
1635 - Rođen je engleski fizičar Robert Huk. Usavršio je mikroskop i eksperimentalno dokazao da se centar težišta Zemlje i Meseca kreće oko Sunca u elipsi. Formulisao je osnovni zakon teorije elastičnosti (Hukov zakon).
 
1721 - Umro je francuski barokni slikar Žan Antoan Vato, dominantna ličnost francuskog slikarstva početkom 18. veka ("Polazak na Kiteru", "Parisov sud").
 
1811 - Rođen je engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, jedan od najznačajnijih satiričara 19. veka ("Vašar taštine").
 
1870 - Prvi vatikanski koncil proglasio je dogmu o papinoj nepogrešivosti (infalibilitet) o pitanju vere i morala svih vernika.
 
1872 - Umro je meksički državnik i nacionalni heroj Benito Pablo Huarez. Kao predsednik Meksika (tri puta, 1858, 1867, 1871) odvojio je crkvu od države i sproveo niz reformi kojima je smanjio moć crkve i vojske.
 
1887 - Rođen je norveški oficir Vidkun Kvisling, premijer marionetske pronacističke vlade u Drugom svetskom ratu (1942-45). Po završetku rata osuđen je na smrt i streljan, a njegovo ime postalo je simbol nacionalne izdaje.
 
1918 - Rođen je južnoafrički političar Nelson Mandela, lider Afričkog nacionalnog kongresa i borac protiv aparthejda. Nakon 28 godina provedenih u zatvoru, postao je 1994. prvi crnac predsednik Južne Afrike.
 
1921 - Rođen je američki astronaut Džon Glen, prvi Amerikanac koji je 1962. obleteo Zemlju u kosmičkom brodu "Merkjuri-Atlas 6".
 
1925 - Budući nacistički lider Nemačke Adolf Hitler je objavio prvi tom svog ličnog manifesta "Majn kampf".
 
1933 - Rođen je Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko, predvodnik post staljinističke generacije ruskih pesnika ("Padaju beli snegovi", "Obećanje", "Hidrocentrala u Bratsku", "Autobiografija").
 
1936 - Pobunom u Melilji, u španskom Maroku, protiv vlade Narodnog fronta premijera Manuela Asanje, počeo je građanski rat u Španiji.
 
1942 - Nemci su, u Drugom svetskom ratu, uz pomoć domobrana, nakon više od mesec dana borbi pobedili partizanske snage na planini Kozari, u severozapadnoj Bosni. Spaljena su sela, a oko 50.000 ljudi odvedeno je u logore.
 
1942 - SAD su u Drugom svetskom ratu objavile rat Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji.
 
1971 - Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um-al-Kajvajn i Fudžajra - sklopilo je sporazum o osnivanju federacije Ujedinjeni Arapski Emirati. Sporazum je stupio na snagu u decembru 1971, a u februaru 1972. federaciji se priključio i Ras-al-Kajma.
 
1972 - Egipat je zatražio od SSSR-a da povuče svih 20.000 vojnih savetnika, optuživši Moskvu da nije poslala obećano oružje.
 
1991 - Predsedništvo SFRJ u Beogradu donelo je odluku o povlačenju Jugoslovenske narodne armije iz Slovenije, nakon što je ta jugoslovenska republika 25. juna proglasila samostalnost.
 
1992 - Ratni brodovi NATO-a uplovili su u Jadransko more radi kontrole sprovođenja sankcija UN protiv SR Jugoslavije, u prvoj takvoj operaciji u Evropi od Drugog svetskog rata.
 
1994 - U eksploziji podmetnute bombe u centru jevrejske zajednice u Buenos Ajresu poginulo je 96 ljudi.
 
2002 - A.J.P. Abdul Kalam, etnički Tamil, postao je 12. po redu predsednik Indije i treći je Musliman izabran na tu visoku državnu funkciju. Kalam je naučnik i tvorac indijskog nuklearnog programa.
 
2003 - Britanska policija pronašla je telo naučnika Dejvida Kelija, stručnjaka za naoružanje u Ministarstvu odbrane, koji je bio glavni izvor BBC-ja za tvrdnju o navodnom vladinom falsifikovanju podataka o iračkom oružju za masovno uništenje. Prema izveštaju policije Keli je izvršio samoubistvo.
 
2005 - Bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorad Ulemek, zvani Legija, kao i još trojica pripadnika JSO osuđeni su na po 40 godina zatvora zbog ubistva bivšeg predsednika Srbije Ivana Stambolića i pokušaj ubistva lidera SPO Vuka Draškovića u Budvi. Maksimalne kazne zatvora potvrdio je Vrhovni sud Srbije 28. juna 2006.
 
2005 - Umro je general Vilijam Vestmorlend, komandant američkih vojnih operacija u Vijetnamu.
 
2006 - Preminuo je Miki Spilejn, pisac kriminalističkih romana i tvorac privatnog detektiva Majka Hamera. Spilejn je napisao 30-ak knjiga, od kojih 13 u seriji o Majku Hameru, mačo grubijanu koji govori vulgarnim jezikom ulice.
 
2008 - Tribunal u Hagu je odlučio da Srbina iz Bosne, Duška Tadića, prvu osobu koja je pred tim sudom osuđena zbog ratnih zločina, pusti na slobodu, pošto je u Nemačkoj odslužio dve trećine kazne od 20 godina zatvora.
 
2011 - Hrvatskoj je isporučen Ivo Sanader, bivši premijer koga hrvatsko pravosuđe tereti za korupciju, nakon što je sedam meseci proveo u pritvoru u Salcburgu, Austrija.
 
2015 - U eksploziji automobila bombe severno od Bagdada poginulo je 90 ljudi. Napad se dogodio na pijaci u pretežno šiitskom gradu Han Bani Saadu, odgovornost za napad je preuzela Islamska država.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin

Umro modni kreator Roberto Kavali

Preminuo je italijanski modni kreator Roberto Kavali, decenijama dizajner "džet-seta" s eksluzivnim materijalom kakav je koža pitona i uz korišćenje živopisne štampe (printova) na tekstilu.