Otkrivene stotine bezbednosnih propusta u automobilima - nijedan nije mehaničke prirode

Može li multimedijalni sistem automobila da omogući hakerima pristup njegovim kočnicama?
Otkrivene stotine bezbednosnih propusta u automobilima - nijedan nije mehaničke prirode
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Istraživači bezbednosti pokazali su još 2015. godine da je to moguće na primeru automobila Jeep Cherokee. Daljinski su pristupili njegovom multimedijalnom sistemu i uticali na funkcije vožnje.
 
Kompanija Fijat Krajsler potom je opozvala približno 1,4 miliona vozila u SAD radi instaliranja softverskog ažuriranja koje je otklonilo propust.
 
Novo istraživanje pokazuje da se bezbednosni rizici danas ne odnose samo na sisteme ugrađene u automobile, već i na aplikacije i internet usluge povezane sa vozilima.
Naučnici sa Univerziteta u Geteborgu i Tehnološkog univerziteta Čalmers u Švedskoj analizirali su 413 ranije prijavljenih bezbednosnih propusta u automobilskom softveru, prenosi ScienceAlert.
 
Najveći udeo, 36,2 odsto, odnosio se na spoljne aplikacije.
 
Istraživanje, objavljeno u časopisu "Software Quality Journal", pokazalo je da je u poređenju sa prethodnim godinama sve više propusta povezano sa softverom koji komunicira sa spoljnim sistemima.
Automobili su sve ranjiviji zbog povezanosti sa internetom
 
Savremeni automobili koriste mobilne aplikacije, veb-servise i usluge u oblaku, koje mogu da čuvaju podatke o kretanju vozila, načinu korišćenja i njegovom vlasniku.
 
Nedovoljna zaštita mogla bi da omogući neovlašćenim osobama pristup tim informacijama.
 
"Ono što posebno upada u oči jeste činjenica da su tehnologije koje se široko koriste u običnim internet uslugama sada postale deo bezbednosnog okruženja automobila", izjavila je istraživačica Srijita Basu za ScienceAlert.
 
Ona upozorava da multimedijalni i telematski sistemi, koji beleže i prenose podatke o radu vozila, mogu da komuniciraju sa drugim automobilskim komponentama.
 
Ako zaštita između tih sistema i funkcija važnih za bezbednost nije dovoljno jaka, haker bi potencijalno mogao da prodre i do drugih delova vozila.
 
Pronađeno i 827 ranjivih softverskih biblioteka
 
Istraživači su analizirali bezbednosne propuste prijavljene između januara 2022. i septembra 2024. godine, koristeći američku Nacionalnu bazu ranjivosti i dodatne izvore.
 
Poređenjem sa istraživanjem koje je obuhvatilo period od 2010. do 2019. godine utvrdili su da je porastao udeo propusta povezanih sa spoljnim softverom.
 
U zasebnoj analizi, pomoću pet alata za skeniranje, pregledali su 20 projekata otvorenog koda koji se koriste u razvoju automobilskog softvera.
 
Otkrili su 827 softverskih biblioteka sa bezbednosnim propustima.
 
Reč je o gotovim programskim komponentama koje programeri koriste prilikom razvoja softvera. Pošto se iste biblioteke često koriste u više projekata, jedan propust može da ugrozi različite sisteme.
 
Analiza je pokazala i da najveći broj ranjivosti nastaje tokom pisanja programskog koda, dok je druga najveća grupa povezana sa projektovanjem softvera.
 
Basu zato preporučuje da proizvođači redovno proveravaju korišćene komponente, prate novootkrivene propuste i blagovremeno instaliraju ispravke.
 
Posebno je važno odvojiti sisteme za upravljanje vozilom od multimedijalnih i internet komponenti, kako eventualni upad u jedan sistem ne bi omogućio pristup funkcijama vožnje.
 
Da li to znači da automobili mogu lako da budu hakovani?
 
Istraživači naglašavaju da rezultati ne znače da svaki otkriveni propust može da se iskoristi daljinski ili da omogućava preuzimanje kontrole nad automobilom.
 
Studija takođe ne pokazuje koliki procenat vozila bi mogao da bude hakovan.
 
Od analiziranih ranjivosti, samo 17 se pojavilo u katalogu američke agencije za sajber bezbednost koji obuhvata propuste za koje je poznato da su iskorišćeni u napadima.
Za većinu ostalih nisu pronađeni dokazi o iskorišćavanju u proverenim izvorima.
 
Istraživači napominju i da 20 analiziranih projekata ne mora da predstavlja čitavu automobilsku industriju.
 
Kako vlasnici mogu da zaštite automobile?
 
Basu savetuje vlasnicima da redovno ažuriraju softver automobila, koriste jake i jedinstvene lozinke za povezane naloge i vode računa o bezbednosti mobilnih aplikacija.
 
Takođe bi trebalo proveravati koje aplikacije i usluge imaju pristup podacima o lokaciji i drugim ličnim informacijama.
 
Ipak, najveća odgovornost ostaje na proizvođačima.
 
"Glavna odgovornost za sprečavanje i ograničavanje posledica softverskih ranjivosti leži na proizvođačima i njihovim dobavljačima", zaključila je Basu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin