
Rim plaća milione da bi otpad odvezao u Amsterdam - isporučuje 900 tona smeća nedeljno
Rim će slati 900 tona smeća u Amsterdam svake nedelje počevši od ovog meseca.

Foto: Pixabay
Italijanska prestonica se davi u smeću. Četiri miliona stanovnika grada proizvodi više kućnog otpada nego što može da odloži. Počevši od sredine aprila, voz specijalne namene će prevoziti deo ovog smeća 1.700 kilometara severno do Amsterdama na spaljivanje. Ovo je najekološkije rešenje, tvrde vlasti, piše Euronews, prenosi Euronews Srbija.
Zašto Rim šalje smeće u Amsterdam?
Rim nema kapacitet da preradi otpad koji proizvodi. Prošle godine veliki požar je teško oštetio najveće gradsko preduzeće za preradu otpada. Nova instalacija neće biti u funkciji najmanje do 2026.
Rimske vlasti nemaju mogućnost da puste da se smeće preplavi ulice i reke. Mogli bi da zakopaju otpad na deponiju gde bi se polako razlagao, oslobađajući ogromne količine štetnog gasa metana. Umesto toga, grad je sklopio dogovor sa Amsterdamskom kompanijom za otpad i energiju (AEB), koja je pristala da odvozi 900 tona smeća nedeljno.
Otpad će biti presovan u ogromne bale i utovaren u 16 vagona za dugo putovanje na sever. Rim će AEB-u platiti 200 evra po toni otpada, odnosno oko 28 miliona evra u periodu od tri godine, piše "La Reppublica".
Šta od toga ima Amsterdam?
Spaljivanje otpada nije dobro za životnu sredinu. Spaljivanjem tona komunalnog otpada oslobađa se oko 1,3 tone CO2. Takođe, proizvodi štetan pepeo i druge toksične nusproizvode. Ali odlaganje otpada na deponije može biti gore. Kako se organska materija raspada bez kiseonika, proizvodi metan. Tokom perioda od 100 godina, metan ima potencijal zagrevanja koji je oko 25 puta veći od ugljen-dioksida.
"Odlaganje zaostalog otpada, koje se još uvek radi u mnogim zemljama Evrope, niskokvalitetna je metoda odlaganja otpada sa štetnim posledicama po životnu sredinu, uglavnom zbog emisije metana", navodi AEB u saopštenju.
Pored toga, energija proizvedena sagorevanjem otpada može se iskoristiti, dok sporo oslobađanje energije iz trulog smeća ne može. Deo amsterdamskog sporazuma uključuje uslov da će energija proizvedena iz ovog smeća grejati domove u Amsterdamu.
AEB to već radi sa oko 30.000 domova u gradu.
Međutim, nijedna opcija nije dobra za planetu. Održiv pristup podrazumeva na prvom mestu minimiziranje količine proizvedenog smeća.
Gde se još u svetu otprema smeće i koliko je to unosan biznis?
Posao sa smećem je vrlo težak i komplikovan, ali često isplativ. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Holandija je 2020. godine uvezla 24 miliona tona tuđeg smeća.
Unutar Evrope postoji vrlo razvijena trgovina smećem između gradova. Hamburg, na primer, uzima otpad iz Holandije. Kopenhagen uvozi otpad iz Velike Britanije. Beč uvozi otpad iz Italije i Nemačke koji pretvara u energiju.
Ali veliki deo otpada iz EU se izvozi van bloka, često u Tursku i Indiju. Globalno, mnoge zemlje uvoze milione tona otpada. Pre 2018. Kina je uzela najviše smeća iz celog sveta. Godišnje je uvozila oko 7,3 miliona tona plastičnog otpada i 29,9 miliona tona papirnog otpada. Vlada je od tada uvela ograničenja u trgovini.
Međutim, problem su mnoge zemlje u svetu koje vrlo loše upravljaju otpadom, posebno zato što nemaju kapacitete da bi se on preradio i iskoristio.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođena Agata Kristi, umrla Orijana Falači, počeo rad Saveta za štampu
15.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 15. septembar.
VIDEO Da li je zlato sve što sija: Tramp pozlatio Ovalnu sobu, kamin, trofeje, pa i tepih
14.09.2025.•
1
Oslanjajući se na svoju karijeru investitora u nekretnine i hotelijera, predsednik SAD je, po sopstvenim rečima, dodao malo "Trampovih detalja" u dekor Ovalne sobe.
VIDEO: Pijan vozio dečji "Barbi" autić, pa kažnjen
14.09.2025.•
2
Kanadski mediji izveštavaju o nesvakidašnjem incidentu u kom je muškarac, obučen u majicu s natpisom "Učinimo to na najgluplji mogući način", seo za volan dečjeg električnog automobila i krenuo u kupovinu pića.
Studija: Krajnji levičari i desničari pokazuju slične moždane obrasce
14.09.2025.•
1
Ljudi sa ekstremnim političkim stavovima, bilo krajnje levice ili krajnje desnice, imaju iznenađujuće slične moždane reakcije.
Finska zabranila telefone na nastavi - ovo su prvi rezultati
14.09.2025.•
0
Nastavnici ujutro skupljaju telefone učenika i zaključavaju ih do kraja školskog dana u srednjoj školi Kungsvagens, za učenike od 13 do 14 godina, u Sipoou, severoistočno od Helsinkija.
U Nemačkoj traže da se svim vozačima potpuno zabrani alkohol
14.09.2025.•
1
Nemački savet za bezbednost u saobraćaju (DVR) ponovo je uputio poziv za potpunu zabranu alkohola za volanom.
Na današnji dan: Umrli Dante Aligijeri, Isidora Dankan i Grejs Keli, počela svetska ekonomska kriza
14.09.2025.•
0
Pregled najbitnijih dešavanja na današnji dan, 14. septembar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Aleksandar Karađorđević postao knez, Izrael i PLO potpisali mirovni sporazum
13.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 13. septembar.
Na današnji dan: Bitka kod Maratona, na Kajmakčalanu počela ofanziva srpske vojske, svrgnut Haile Selasije
12.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 12. septembar.
FOTO, VIDEO: Benksijev mural kako sudija tuče čekićem demonstranta uklonjen sa suda u Londonu
11.09.2025.•
3
Benksijevo umetničko delo na zidu suda u Londonu - sudija tuče demonstranta, moralo je da nestane.
Na današnji dan: Teroristi srušili kule bliznakinje, ubijen Aljende, Bitlsi snimili prvi singl
11.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 11. septembar.
Na današnji dan: Umro Rade Marković, prestala da postoji Austrougarska, Kvisling osuđen na smrt
10.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 10. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Tolstoj i Joakim Vujić, preminuli Malarme, Lotre i Mao Cedung
09.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 9. septembar.
Na današnji dan: Visarion Pavlović otvorio školu u Novom Sadu, počela opsada Lenjingrada, umra Elizabeta II
08.09.2025.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 8. septembar, u Srbiji i svetu.
Violina Alberta Ajnštajna ide na aukciju: Očekuje se da će biti prodata za 350.000 evra
07.09.2025.•
0
Prva violina naučnika Alberta Ajnštajna, koju je bio primoran da sakrije od nacista, naći će se na aukciji u Velikoj Britaniji za 300.000 funti (oko 345.800 evra).
Ometanje GPS-a aviona se sve češće dešava: Kako to funkcioniše?
07.09.2025.•
0
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen letela je u Bugarsku kada je GPS sistem njenog aviona ometen u operaciji za koju se sumnja na Rusiju, primoravajući pilote da se oslanjaju na rezervnu navigaciju.
Na današnji dan: Rođena kraljica Elizabeta, zarobljen Kapetan Koča, prvi put SAD nazvane "Ujka Sem"
07.09.2025.•
1
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 7. septembra, u Srbiji i svetu.
Na današnji dan: Umrli Pavaroti, Kurosava i Belmondo, Lenjingradu vraćen naziv Sankt Peterburg
06.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 6. septembar.
Na današnji dan: Ubijeno 11 izraelskih sportista na OI u Minhenu, umrla Majka Tereza
05.09.2025.•
2
Pregled dešavanja na današnji dan, 5. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Osnovan Los Anđeles, rođen Mihailo Obrenović, umro Bora Čorba
04.09.2025.•
0
Pregled dešavanja na današnji dan, 4. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umri Kromvel i Turgenjev, u Jugoslaviji proglašen oktroisani Ustav
03.09.2025.•
0
Pregled dešavanja na današnji dan, 3. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar