Rim plaća milione da bi otpad odvezao u Amsterdam - isporučuje 900 tona smeća nedeljno
Rim će slati 900 tona smeća u Amsterdam svake nedelje počevši od ovog meseca.
Italijanska prestonica se davi u smeću. Četiri miliona stanovnika grada proizvodi više kućnog otpada nego što može da odloži. Počevši od sredine aprila, voz specijalne namene će prevoziti deo ovog smeća 1.700 kilometara severno do Amsterdama na spaljivanje. Ovo je najekološkije rešenje, tvrde vlasti, piše Euronews, prenosi Euronews Srbija.
Zašto Rim šalje smeće u Amsterdam?
Rim nema kapacitet da preradi otpad koji proizvodi. Prošle godine veliki požar je teško oštetio najveće gradsko preduzeće za preradu otpada. Nova instalacija neće biti u funkciji najmanje do 2026.
Rimske vlasti nemaju mogućnost da puste da se smeće preplavi ulice i reke. Mogli bi da zakopaju otpad na deponiju gde bi se polako razlagao, oslobađajući ogromne količine štetnog gasa metana. Umesto toga, grad je sklopio dogovor sa Amsterdamskom kompanijom za otpad i energiju (AEB), koja je pristala da odvozi 900 tona smeća nedeljno.
Otpad će biti presovan u ogromne bale i utovaren u 16 vagona za dugo putovanje na sever. Rim će AEB-u platiti 200 evra po toni otpada, odnosno oko 28 miliona evra u periodu od tri godine, piše "La Reppublica".
Šta od toga ima Amsterdam?
Spaljivanje otpada nije dobro za životnu sredinu. Spaljivanjem tona komunalnog otpada oslobađa se oko 1,3 tone CO2. Takođe, proizvodi štetan pepeo i druge toksične nusproizvode. Ali odlaganje otpada na deponije može biti gore. Kako se organska materija raspada bez kiseonika, proizvodi metan. Tokom perioda od 100 godina, metan ima potencijal zagrevanja koji je oko 25 puta veći od ugljen-dioksida.
"Odlaganje zaostalog otpada, koje se još uvek radi u mnogim zemljama Evrope, niskokvalitetna je metoda odlaganja otpada sa štetnim posledicama po životnu sredinu, uglavnom zbog emisije metana", navodi AEB u saopštenju.
Pored toga, energija proizvedena sagorevanjem otpada može se iskoristiti, dok sporo oslobađanje energije iz trulog smeća ne može. Deo amsterdamskog sporazuma uključuje uslov da će energija proizvedena iz ovog smeća grejati domove u Amsterdamu.
AEB to već radi sa oko 30.000 domova u gradu.
Međutim, nijedna opcija nije dobra za planetu. Održiv pristup podrazumeva na prvom mestu minimiziranje količine proizvedenog smeća.
Gde se još u svetu otprema smeće i koliko je to unosan biznis?
Posao sa smećem je vrlo težak i komplikovan, ali često isplativ. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Holandija je 2020. godine uvezla 24 miliona tona tuđeg smeća.
Unutar Evrope postoji vrlo razvijena trgovina smećem između gradova. Hamburg, na primer, uzima otpad iz Holandije. Kopenhagen uvozi otpad iz Velike Britanije. Beč uvozi otpad iz Italije i Nemačke koji pretvara u energiju.
Ali veliki deo otpada iz EU se izvozi van bloka, često u Tursku i Indiju. Globalno, mnoge zemlje uvoze milione tona otpada. Pre 2018. Kina je uzela najviše smeća iz celog sveta. Godišnje je uvozila oko 7,3 miliona tona plastičnog otpada i 29,9 miliona tona papirnog otpada. Vlada je od tada uvela ograničenja u trgovini.
Međutim, problem su mnoge zemlje u svetu koje vrlo loše upravljaju otpadom, posebno zato što nemaju kapacitete da bi se on preradio i iskoristio.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Turska počela primenu zabrane društvenih mreža za mlađe od 15 godina
01.11.2026.•
0
U Turskoj je danas stupila na snagu zabrana pristupa društvenim mrežama za decu mlađu od 15 godina.
Većina evropskih kupaca ne zna gde da prijavi automobil s vraćenom kilometražom
01.11.2026.•
1
Većina evropskih kupaca pretpostavlja da će im zakon pomoći da povrate novac ako kupe automobil s vraćenom kilometražom, međutim 75,8 odsto njih ne bi ni znalo gde to da prijavi.
Ljubavna pisma iz 18. veka možda razotkriju jednu od najvećih pomorskih misterija
01.11.2026.•
0
Pisma francuskog naučnika Žana Andrea Monžea, koji je nestao 1788. godine tokom pomorske ekspedicije Žana Fransoa de Galopa, grofa de Lapruza, pronađena su skrivena u knjizi grafika iz 19. veka.
Građani pozvani da naprave zalihe hrane, vode i lekova: Vlade širom sveta apeluju na pripremu
01.11.2026.•
14
Širom sveta, vlade sve češće savetuju svojim građanima da obezbede zalihe osnovnih potrepština za slučaj vanrednih situacija, poput izbijanja rata, ekstremnih vremenskih prilika i sajber napada.
Austrija od 2027. godine potpuno prelazi na digitalne vinjete
01.11.2026.•
1
Austrija će od 2027. godine prestati da koristi klasične vinjete koje se lepe na vetrobransko staklo, a njih će u potpunosti zameniti digitalne vinjete.
Otkrivene stotine bezbednosnih propusta u automobilima - nijedan nije mehaničke prirode
01.11.2026.•
0
Može li multimedijalni sistem automobila da omogući hakerima pristup njegovim kočnicama?
Na današnji dan: Na Železničkoj stanici u Novom Sadu poginulo 16 osoba, počeli pregovori u Dejtonu
01.11.2026.•
0
Donosimo vam pregled istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 1. novembar.
Na današnji dan: Ubijena Indira Gandi, umrli Šon Koneri i Federiko Felini, testirana prva hidrogenska bomba
31.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih događaja na današnji dan, 31. oktobar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Radio drama "Rat svetova" Orsona Velsa izazvala masovnu paniku
30.10.2026.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 30. oktobar, u svetu i kod nas.
Tokom leta se našalio u vezi sa otmicom i rušenjem aviona, pa uhapšen
29.10.2026.•
1
Putnik Dante Miln (25), uhapšen nakon što je poruka o otmici dovela do povratka aviona Junajteda u Las Vegas, rekao je policiji da se šalio sa kolegom.
Na današnji dan: Umro kralj Milutin, "crni utorak" označio početak Velike depresije, umro Pulicer
29.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 29. oktobar.
Topljenje glečera u Dolomitima otkrilo zalihe municije iz Prvog svetskog rata
28.10.2026.•
1
Velika količina municije, zaostale iz Prvog svetskog rata, otkrivena je nakon što su se proteklog leta otopili glečeri na italijanskim Dolomitima.
Na današnji dan: Okončana kubanska kriza, osnovan Harvard, umrli Ljuba Tadić i Metju Peri
28.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 28. oktobar.
Hekstra: Evropa mora da se pripremi za zagrevanje od tri stepena do 2100. godine
27.10.2026.•
2
Evropa mora da se pripremi za ekstremne vremenske uslove i scenario globalnog zagrevanja od tri stepena Celzijusa do 2100. godine, izjavio je evropski komesar za klimatsku akciju Vopke Hekstra.
Na današnji dan: U Srbiji osnovana državna pošta, Sadat i Begin dobili Nobela za mir, umro Selenić
27.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 27. oktobar.
Klimatske promene menjaju oblik Zemlje: Naša planeta postaje sve okruglija
26.10.2026.•
0
Klimatske promene ne utiču samo na temperaturu, okeane i ledene pokrivače već doslovno menjaju i oblik Zemlje.
Na današnji dan: Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu, prikazan prvi telefon
26.10.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. oktobar.
VIDEO: Gugl nezakonito posekao oko 400.000 stabala u Finskoj zbog izgradnje data centara
25.10.2026.•
0
Kompanija Gugl izazvala je ogorčenje u Finskoj nakon što je nezakonito posekla ukupno oko 400.000 stabala na dve lokacije predviđene za izgradnju data centara.
Na današnji dan: Rođeni Pikaso, Bize i Štraus, umrli Čoser i Vesna Parun
25.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 25. oktobar, u svetu i kod nas.
Kako brže osušiti veš tokom jeseni i zime: Pet trikova koji pomažu
24.10.2026.•
2
Tokom hladnijih meseci veš se sporije suši, a vlaga u stanu može da dovede do neprijatnih mirisa i pojave buđi.
Evropa i dalje podeljena oko ukidanja pomeranja sata: Pogledajte koje zemlje ne menjaju vreme
24.10.2026.•
16
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote, 24. oktobra, i nedelje, 25. oktobra, kada se u tri sata ujutru kazaljke vraćaju na dva sata.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar