Razlog je taj što su neeksplodirane granate, bombe, projektili i hemijski agensi ostavljeni u vodi nakon dva svetska rata.
Odlaganje u more se tada smatralo brzim, sigurnim i jeftinim rešenjem da se reši neželjene municije.
Već jedan vek ovo oružje leži na dnu Baltičkog mora, polako ispuštajući otrovne hemikalije uključujući TNT, iperit, fosgen i arsen.
Dok se poverenik EU za životnu sredinu Virginijus Sinkevičius sastaje s ministrima baltičkih država u Litvaniji kako bi razgovarali o rešenjima, stručnjaci kažu za Euronews da je problem predugo ignorisan.
Ekološka katastrofa
Hemikalije koje se oslobađaju iz municije menjaju kiselost i temperaturu morske vode, destabilišući ekosisteme. Oni takođe uzrokuju rak kod mnogih vrsta, a ostaci municije su čak pronađeni u tkivu ribe.
Stručnjaci strahuju da bi konzumiranje ribe ulovljene u blizini odlagališta moglo dovesti do nakupljanja kancerogenih materija u ljudskom organizmu.
Terens Long, osnivač Međunarodnog dijaloga o podvodnoj municiji, rekao je za Euronews da je potrebna veća svest javnosti kako bi se izvršio pritisak.
"Podvodna municija ispušta toksine koji štete morskim ekosistemima i ugrožavaju naš morski život. Bilo da ste uporni zagovornik klimatskih promena ili ne, ovo pitanje utiče na sve nas", rekao je Long.
On je poručio da TNT u municiji može spaliti i izbeliti korale i stvoriti priliv materija koje izazivaju štetno cvetanje algi.
"Gas se razgrađuje u neorganski arsen koji se širi morskim dnom, ubijajući sve oko sebe. Hemikalije takođe utiču na fotosintezu planktona i stopa izleganja jaja rakova. Takva je situacija danas na Baltiku. Ne možemo spasiti mora ako ne prihvatimo realnost u vodi", dodao je Long.
Iako su naučnici decenijama pružali dokaze koji potkrepljuju takve zabrinutosti, političari su odugovlačili s obzirom na poteškoće u definisanju zakonskih obaveza za zaboravljeno oružje.
I dok je javnost akutno svesna opasnosti od zagađenja plastikom i mikroplastikom u našim okeanima, malo se zna o opasnostima bačene municije za sigurnost životinja i ljudi.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Prema godišnjoj analizi švajcarske banke UBS, globalno bogatstvo je tokom 2025. godine raslo najbržom stopom u poslednjih nekoliko godina, zbog čega se u svetu svakodnevno stvaralo oko 2.600 novih milionera.
Bilo da se pripremate za važan poslovni sastanak, svečani događaj, ili jednostavno želite da izgledate doterano u opuštenoj večernjoj šetnji, jedan komad garderobe igra ključnu ulogu u svakoj kombinaciji - košulja.
U marketingu, prodaji i IT-ju sve češće se komunicira jezikom koji nije ni engleski, ni srpski, već nešto između. Takav jezik se u lingvistici zove pidžin.
Zaostali predmeti krivičnih sudova u Engleskoj i Velsu mogli bi da budu rešeni tek za gotovo 300 godina ukoliko ne budu sprovedene reforme kojima bi se smanjio broj suđenja pred porotom.
Australijska vlada saopštila je danas da će udvostručiti maksimalnu kaznu za platforme koje krše zakone o minimalnoj starosti za korišćenje društvenih mreža na 99 miliona dolara (oko 86,9 miliona evra).
Saobraćajne gužve problem su sa kojim se bore gradovi širom sveta, a vlasti u Kaliforniji sada testiraju neobično rešenje koje bi moglo da promeni način upravljanja saobraćajem.
Sneg i led na švajcarskim glečerima tope se alarmantnom brzinom zbog toplotnog talasa u Evropi, upozorili su danas stručnjaci iz švajcarske službe za praćenje glečera GLAMOS.
Prema podacima Nemačke meteorološke službe (DWD) juče je bio najtopliji dan ikada zabeležen u toj zemlji, sa rekordnih 41,3 stepena Celzijusa, koliko je izmereno na meteorološkoj stanici u Sarbrikenu, na jugozapadu.
U Parizu je 20 tona leda spremno za pomoć žrtvama vrućine i stavljeno na raspolaganje službi prve pomoći, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske.
U Evropskoj uniji je postotak ljudi koji su živeli u jednočlanim domaćinstvima prošle godine iznosio 16,5 odsto, a srazmerno najveći broj ljudi koji žive sami bio je u skandinavskim i baltičkim zemljama.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar