Zašto ne postoji Nobelova nagrada za matematiku?

Matematika prožima sve u univerzumu, osim Nobelovih nagrada.
Zašto ne postoji Nobelova nagrada za matematiku?
Foto: Pixabay (ilustracija)
Oktobar je sezona Nobelovih nagrada, godišnji period kada naučnici iz oblasti fizike, hemije i medicine željno iščekuju da vide ko će osvojiti džinovski zlatnik u Stokholmu.

Čak i ekonomisti dolaze u centar pažnje, ali matematičari, na opšte razočaranje, ostaju po strani, piše IFL Science, a prenosi N1.
 
Nobelova nagrada za matematiku jednostavno ne postoji, i nikada nije postojala. I ne, uprkos urbanoj legendi, Alfred Nobelnije zlobno odbacio ovu oblast jer je njegova ljubav, Austrijanka po imenu Sofi Hes, imala aferu sa čuvenim matematičarem Jestom Mitag-Leflerom.
 
Pravi razlog je daleko manje senzacionalan, iako možda više govori o samom Nobelu.
Alfred Nobel bio je švedski hemičar, pronalazač i industrijalac vođen idealističkim verovanjem da bi otkriće moglo da pokrene svet ka boljoj budućnosti. Pomalo ironično, njegov najpoznatiji izum, posle Nobelovih nagrada, bio je dinamit.
 
 
Posle njegovoj smrti, u Nobelovom testamentu je izražena želja da se osnuje nagrada koja bi priznavala one koji su "pružali najveću korist čovečanstvu".
 
U njemu je pisalo: "Nagrade za fiziku i hemiju dodeljuje Švedska akademija nauka; za fiziološka ili medicinska dostignuća Karolinski institut u Stokholmu; za književnost Akademija u Stokholmu; a za šampione mira odbor od pet osoba koje bira norveški Storting".
Matematika jednostavno nije pomenuta. Nagradu za ekonomiju je dodala Centralna banka Švedske 1969. godine, ali matematika nikada nije bila uključena kao samostalna kategorija.
 
Najčešće objašnjenje je da je Nobel bio čovek primenjene nauke, praktični mislilac fasciniran izumima, inženjerstvom i tehnologijama koje bi mogle da promene materijalni svet. Njemu se matematika možda činila previše apstraktnom, previše teoretskom i previše odvojenom od stvarne koristi.
 
Čak i danas, nagrade za nauku imaju tendenciju da favorizuju eksperimentalne prodore i opipljiva otkrića u odnosu na čisto teorijski rad.
 
Još jedno uobičajeno objašnjenje je da su matematičari već bili veoma cenjeni u Švedskoj, u velikoj meri zahvaljujući Jesti Mitag-Lefleru i njegovom uticaju u visokom društvu, uključujući kralja Oskara II, koji je dodeljivao nagrade i počasti matematičarima širom Evrope.
 
Nisu samo matematičari čudno odsutni sa Nobelovih nagrada. Oblasti poput inženjerstva, biologije i nauke o životnoj sredini takođe upadljivo nedostaju.
 
Uz to rečeno, ove nauke ponekad pronađu put na sporedna vrata. Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu često se dodeljuje za otkrića vezana za „biologiju“, od strukture DNK do prodora u genetici i imunologiji.
 
Slično tome, inženjerska dostignuća povremeno prođu pod zastavom fizike ili hemije, kao što su inovacije u poluprovodnicima, nauci o materijalima ili laserskoj tehnologiji koje su transformisale savremeni život.
 
Ali nemojte previše žaliti matematičare. Možda nemaju Nobelovu nagradu za sebe, ali imaju Fildsovu medalju, Abelovu nagradu i tiho zadovoljstvo saznanja da svako otkriće dobitnik Nobelove nagrade stoji na ramenima njihovih jednačina.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin

Italija: Lagao da je slep i primao penziju 50 godina

Muškarac iz italijanskog grada Vićence, koji je primao invalidsku penziju više od 50 godina i za to vreme od države dobio milion evra, optužen je za prevaru nakon što je utvrđeno da je lagao da je slep.