Ljudi naučili da koriste vatru ranije nego što se mislilo
Arheolozi su kod Barnama u Safolku na istoku Engleske otkrili najranije dokaze namernog loženja vatre, stare oko 400.000 godina, čime se istorija ljudske evolucije značajno pomera unazad.
Nalaz ukazuje da su ranu kontrolu nad vatrom razvile prethodne ljudske vrste, a ne Homo sapiens, navodi se u studiji objavljenoj na sajtu britanskog Nacionalnog istorijskog muzeja.
Tim koji na lokalitetu radi skoro dve decenije pronašao je ostatke više ognjišta i dva mala komada pirita.
Udaranje kremena o pirit stvara varnice, što potvrđuje aktivno paljenje vatre, a ne oslanjanje na slučajne požare izazvane, na primer, munjom, navode istraživači.
"Čim smo videli pirit, znali smo da je reč o izuzetnom otkriću", rekao je vođa istraživanja Sajmon Parfit sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Kako je naveo, pirit ne postoji prirodno u tom okruženju, što dokazuje da su ga drevni ljudi doneli kao deo svog "alata za pravljenje vatre".
Analize su pokazale da je na lokalitetu bilo više uzastopnih ognjišta oko kojih su pravljeni kameni alati.
Stručnjaci smatraju da su ove alatke, kao i kontrola vatre, najverovatnije delo ranih neandertalaca, pošto se lokalitet vremenski poklapa sa čuvenim nalazištem u Svonskombu, gde je pronađena lobanja rane neandertalske populacije.
"Ljudi koji su ložili vatru u Barnamu pre 400.000 godina verovatno su bili rani neandertalci, na osnovu morfologije fosila iz istog perioda pronađenih u Svonskombu (Kent) i Atapuerki (Španija), koji čak čuvaju i DNK ranih neandertalaca", tvrdi profesor Kris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu.
Za naučni tim, ovi dokazi ukazuju na promenu u ljudskom ponašanju koja je možda doprinela povećanju veličine mozga i kognitivnih sposobnosti, pošto je vatra pružala toplotu i zaštitu od predatora i omogućavala kuvanje, što je, kako navode, proširilo raznolikost ishrane.
"Implikacije su ogromne. Sposobnost stvaranja i kontrole vatre jedna je od najvažnijih prekretnica u ljudskoj istoriji, sa praktičnim i društvenim koristima koje su promenile ljudsku evoluciju. Ovo izvanredno otkriće pomera tu prekretnicu unazad za oko 350.000 godina", istakao je dr Rob Dejvis, kustos projekta "Putevi ka drevnoj Britaniji" u Britanskom muzeju.
Kontrola vatre omogućila je drevnim ljudima da prežive hladne noći, kuvaju hranu, prave oruđe i štite se od predatora, ali i da razvijaju složenije oblike društvenog života i prenosa znanja.
Na lokalitetima poput Vonderverka u Južnoj Africi pronađeni su biljni pepeo i spaljene kosti koje datiraju od pre oko milion godina, što sugeriše da je Homo erektus već manipulisao vatrom. Ali ovi dokazi samo pokazuju upotrebu ili održavanje vatre, ne nužno i njenu namernu proizvodnju.
Veoma je verovatno da su ove rane populacije dobijale podsticaj iz prirodnih požara - izazvanih munjom ili spontanim sagorevanjem - i da su, kada bi se jednom zapalili, pokušavali da održe vatru danima ili nedeljama.
Arheološki rad objavljen u časopisu "Nature" deo je programa "Putevi ka drevnoj Britaniji", koji su razvili, između ostalih institucija, Britanski muzej, Prirodnjački muzej u Londonu, Univerzitet kraljice Meri i Univerzitetski koledž u Londonu (UCL).
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Incident u Banjskoj, rođen Mustafa Ismet Ineni, umro Stefan Nemanjić Prvovenčani
24.09.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 24. septembra, kako kod nas tako i u svetu.
Koloseum danas zatvoren zbog smrti radnika
23.09.2026.•
0
Rimski Koloseum je danas zatvoren za posetioce, u znak žalosti za radnikom koji je poginuo sinoć, saopštila je kancelarija tog arheološkog nalazišta.
Lobanja vojvode Sinđelića danas će biti snimljena CT skenerom
23.09.2026.•
4
Lobanja za koju se veruje da pripada vojvodi Stevanu Sinđeliću iz Prvog srpskog ustanka biće večeras snimljena CT skenenerom, što će doprineti daljem naučnom sagledavanju Ćele kule.
Na današnji dan: Održana Osma sednica
23.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. septembar.
Na današnji dan: Linkoln oslobodio robove, Bizmark postao kancelar
22.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Svetozar Marković i H. Dž. Vels, umrli Vergilije, Šopenhauer i Valter Skot
21.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 21. septembar, u Srbiji i svetu.
Etnografski muzej: Očekujemo upis pirotskog ćilima na listu UNESCO-a
20.09.2026.•
0
Direktor Etnografskog muzeja Marko Krstić izjavio je da ta institucija očekuje upis pirotskog ćilima na listu Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u decembru.
Dvojica Nemaca privedena nakon što su okačili slike u sali "Mona Lize" u Luvru
20.09.2026.•
1
Dvojica nemačkih državljana privedena su nakon što su u muzeju Luvr u Parizu, u sali u kojoj je izložena čuvena Mona Liza Leonarda da Vinčija, pomoću lepljive trake okačila dve slike na zid, saopštila je policija.
Na današnji dan: Magelan krenuo na put oko sveta, umro Simon Vizental, rođena Sofija Loren
20.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 20. septembra, u Srbiji i u svetu.
Čuvena osvetnička haljina princeze Dajane izložena pred aukciju
19.09.2026.•
0
Izazovna crna haljina koju je pokojna britanska princeza Dajana nosila na dan kada je njen suprug, sadašnji kralj Čarls III, javno priznao da je vara, izložena je pred prodaju na aukciji u Sotbiju.
Umro čuveni fudbaler Intera Sandro Macola
19.09.2026.•
0
Čuveni fudbaler Intera iz Milana, bivši kapiten Sandro Macola umro je u 83. godini, saopštio je danas italijanski klub.
Na današnji dan: Miki Maus prvi put na filmu, održan prvi izbor za mis, rođen Vilijam Golding
19.09.2026.•
0
Pregled najbitnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. septembar.
Na današnji dan: Rođena Greta Garbo, umro Džimi Hendriks
18.09.2026.•
1
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 18. septembar, u Srbiji i svetu.
Velike izmene u novoj sezoni Potere: Četiri epizode nedeljno, novi tragač i Slobodan Šarenac
17.09.2026.•
6
Kviz "Potera" emituje se 14 godina i najnovija sezona, 14. po redu, emitovaće se na RTS-u od 5. oktobra uz velike izmene.
EU će zabraniti društvene mreže mlađima od 13 godina
17.09.2026.•
4
Evropska komisija predložila je zabranu pristupa društvenim mrežama deci mlađoj od 13 godina i obavezni roditeljski nadzor za korisnike uzrasta od 13 do 15 godina.
Uhapšen poštar iz Čapljine koji je utekao sa tuđim penzijama ka Tajlandu
17.09.2026.•
3
Nakon boravka u mostarskom hotelu, puta preko Sarajeva i Turske do Bangkoka, kao i snimka sa devojkom objavljenog na Tiktoku, priča o poštaru iz Višića kod Čapljine dobila je novi nastavak.
Na današnji dan: Napravljena prva long-plej gramofonska ploča, ubijen Bris Taton
17.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 17. septembar, u Srbiji i svetu.
Na današnji dan: Rođeni Mihailo Obrenović i Kutuzov, umrli Dušan Ivković, Farenhajt i Marija Kalas
16.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 16. septembar, u Srbiji i svetu.
Broj stogodišnjaka u Japanu premašio 100.000
15.09.2026.•
4
Broj osoba starih 100 ili više godina u Japanu dostigao je u septembru rekordnih 107.677, beležeći rast 56. godinu zaredom, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Na današnji dan: Rođena Agata Kristi, umrla Orijana Falači, počeo rad Saveta za štampu
15.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 15. septembar.
Komentari 2
VVV
Mile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar