Peščane mušice počele da se pojavljuju u Srbiji: Mogu preneti lajšmaniju i virusni meningitis
Peščane mušice, koje su bile karakteristične za tropska područja, počele su da se pojavljuju i u Srbiji i mogu da prenesu lajšmaniju i virus koji izaziva meningitis.
To je rekla FoNetu viša naučna saradnica Instituta za medicinska istraživanja u Beogradu Suzana Blesić, ali je naglasila da njihova zastupljenost još nije velika.
Kako je objasnila, postoje tri vrste insekata koji su prenosnici bolesti, komarci, krpelji i peščane mušice.
Prema njenim rečima, iako se zovu peščane mušice, nikada ne žive u pesku, već samo imaju boju peska.
"Nevidljive su zato što veoma slabo lete i ne čuju se kao komarci, pa ne čujete onaj zvuk zujanja i ne znate ni kada vas ubodu", ukazala je Blesić.
Predočila je da peščane mušice prenose dve grupe bolesti: ukoliko prenesu parazit, onda životinju ili čoveka mogu zaraziti lajšmanijozom ili lajšmanijom, a ako prenesu flebo virus, onda se može oboleti od meningitisa.
Kako je precizirala, razne vrste tropskih insekata, poput tigrastih komaraca i krpelja, dolaze u područja koja nisu mediteranska, jer se u tim područjima promenila klima, pa im pogoduju uslovi za život i razmnožavanje.
"Komarcima su potrebni određena temperatura i stajaća voda, jer polažu jaja u vodu, dok za peščane mušice čak ni to nije potrebno", kazala je Blesić.
Naglasila je da naučnici još nisu sigurni koliko na peščane mušice utiče vlažnost, ali je utvrđeno da im pogoduju više temperature.
Blesić smatra da ne mora da znači da će ljudi ili životinje obolevati od zaraznih bolesti koje prenose peščane mušice, ali naglašava da je potrebno napraviti matematički model na osnovu kog će naučnici moći da zaključe koliko ima peščanih mušica na našem području i kojom brzinom se razvijaju.
"Čak i ovako bez modela, sudeći samo po hvatanju u klopke, može se videti da raste broj peščanih mušica i da se pojavljuju na mestima gde nisu postojale do sada", upozorila je Blesić.
Ona je ukazala na to da i naučnici iz Nemačke, Austrije i Slovenije hvataju u svojim klopkama peščane mušice koje do sada nisu postojale na tim prostorima i najavila da će istraživanje o tome ove godine početi i u Srbiji.
Blesić se pozvala na tehnički izveštaj o stanju lajšmanije od 2005. do 2020. godine i napomenula da je u šest regiona našeg područja došlo do pojave zaraznih bolesti koje prenose ovi insekti.
"Onda sam gledala neki izveštaj od 2001. do 2007. godine iz našeg Insituta za tropske bolesti, u kojem su registrovana 22 slučaja lajšmanije", rekla je Blesić.
Prema njenom stavu, važno je da se postojanje peščanih mušica i lajšmanije na našem području ne negira, već da se radi na izučavanju tih insekata i bolesti koje prenose.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Broj foka u Vadenskom moru opao petu godinu zaredom
17.11.2026.•
0
Broj foka u Vadenskom moru, koje se prostire uz obale Holandije, Nemačke i Danske, opao je petu godinu zaredom.
VIDEO: Umiljate alpake uveseljavaju stanare doma za stare u Berlinu
17.11.2026.•
0
Već 12 godina u berlinskom domu za stare Mana Residenz žive alpake, koje ne borave samo u dvorištu već se slobodno kreću po objektu i imaju pristup čak i sobama stanara.
VIDEO: Više od 1.000 krava luta gradom u Severnoj Makedoniji
17.11.2026.•
1
Stanovnici Krive Palanke, grada sa oko 19.000 stanovnika na severoistoku Severne Makedonije, već godinama imaju problema sa kravama koje slobodno lutaju ulicama i okolnim selima.
Bugarska zabranila uzgoj životinja radi krzna
16.11.2026.•
2
Bugarski parlament usvojio je izmene zakona kojima se zabranjuje držanje, uzgajanje i ubijanje životinja radi krzna, prenela je agencija BTA.
Francuska zabranila ribolov žutih jegulja
15.11.2026.•
1
Francuska je uvela moratorijum za lov na žute jegulje, čime je okončan njihov rekreativni ribolov.
Naučnici otkrili zašto mačke zapravo mjauču
15.11.2026.•
2
Mačke možda ne mjauču samo zato što su nezadovoljne, već i kako bi namerno privukle pažnju ljudi i navele ih da reše problem koji same ne mogu.
VIDEO Rim pod najezdom čvoraka: Građani se kišobranima brane od ptičjeg izmeta
15.11.2026.•
3
Naoružani kišobranima i hodajući ubrzanim korakom, stanovnici jednog rimskog naselja pokušavaju da izbegnu kišu ptičjeg izmeta.
Koje životinje čovek može da prestigne, a od kojih nema šanse da pobegne?
15.11.2026.•
1
Da li biste mogli da pobedite medveda, konja ili nosoroga u trci? Naučna istraživanja pokazuju da odgovori nisu uvek onakvi kakve bismo očekivali.
I kućni ljubimci mogu da obole od demencije: Četiri načina da im pomognete
15.11.2026.•
0
Psi i mačke, baš kao i ljudi, mogu razviti oblik demencije poznat kao sindrom kognitivne disfunkcije (CDS).
Ženka grizlija i tri mladunca usmrtili majku i ćerku u Kanadi, pa i sami ubijeni
15.11.2026.•
6
Ženka grizlija i njena tri jednogodišnja mladunca odgovorni su za smrt majke i njene ćerke u napadu u zapadnoj Kanadi, što je potvrđeno DNK analizom.
Zašto mačke predu?
15.11.2026.•
0
Predenje je jedno od najprepoznatljivijih ponašanja mačaka, ali naučnici još nisu u potpunosti razjasnili sve njegove funkcije.
U Sloveniji medved napao i povredio čoveka dok je šetao psa
15.11.2026.•
1
U šumi u blizini grada Trebnja, na jugoistoku Slovenije, medved je napao muškarca koji je šetao psa, saopštilo je Ministarstvo životne sredine.
Pijani rakun pomogao azilu da prikupi 290.000 dolara
15.11.2026.•
0
Rakun koji je prošle godine provalio u prodavnicu alkoholnih pića u američkoj saveznoj državi Virdžiniji, popio alkohol iz više flaša i zaspao pored toaleta, pomogao je lokalnom azilu za životinje.
Uginuo Penalito - pas koji je 12 godina bio verni pratilac sudija, advokata i posetilaca u sudovima
15.11.2026.•
1
Penalito, pas koji je više od 12 godina bio verni pratilac sudija, advokata, zaposlenih i posetilaca u sudovima kolumbijskog grada Zipakire, uginuo je nakon zdravstvenih komplikacija.
Vaša mačka vas ne mrzi, možda je samo stidljiva: Naučnici otkrili četiri tipa ličnosti
09.11.2026.•
0
Ako ste ikada pomislili da vas vaša mačka potajno mrzi, naučnici imaju utešne vesti - možda je samo stidljiva.
Misteriozna jata džinovskih somova snimljena u Bodenskom jezeru
09.11.2026.•
0
Jedan ribolovac snimio je u Bodenskom jezeru grupu somova, čije neobično ponašanje je zbunilo naučnike, budući da se ove ribe, koje su inače poznate kao samotnjaci, okupljaju u velike grupe.
Džinovska ptica proglašena izumrlom pre 150 godina zapravo nikada nije nestala
09.11.2026.•
0
Džinovska vrsta ždrala, za koju su naučnici više od 150 godina verovali da je izumrla, možda zapravo nikada nije nestala.
VIDEO: U Peruu zaplenjeno više od 3.000 tarantula krijumčarenih u prljavim čarapama
08.11.2026.•
0
Više od 3.000 tarantula zaplenjeno je na aerodromu u Limi, nakon što su pronađene u prljavim čarapama u tri kofera na putu za Nemačku, saopštile su peruanske vlasti.
Epidemija antraksa ubija nilske konje u Nacionalnom parku u Kongu
08.11.2026.•
0
Dok se Demokratska Republika Kongo bori sa najsmrtonosnijom epidemijom ebole u svojoj istoriji, druga bolest odnosi veliki broj životinjskih života u Nacionalnom parku Virunga, na istoku zemlje.
Psi mogu da nanjuše epileptični napad čak i kod potpuno nepoznate osobe
08.11.2026.•
0
Epileptični napadi su nepredvidivi i teško ih je otkriti, a ponekad čak ni osoba koja ih doživi nije svesna da se napad dogodio.
Plavi kitovi nestali kod Galapagosa: Naučnici sumnjaju da je uzrok El Ninjo
08.11.2026.•
0
Tokom devet meseci naučna ekspedicija tragala je za plavim kitovima u vodama oko Galapagoških ostrva, ali nije pronašla nijednog.
Komentari 9
Klima made in China
Nigde mraza, sve bube su prezivele.
Krpelji komarci i naravno pescane muve.
Dule
Fića
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar