Peščane mušice počele da se pojavljuju u Srbiji: Mogu preneti lajšmaniju i virusni meningitis
Peščane mušice, koje su bile karakteristične za tropska područja, počele su da se pojavljuju i u Srbiji i mogu da prenesu lajšmaniju i virus koji izaziva meningitis.
To je rekla FoNetu viša naučna saradnica Instituta za medicinska istraživanja u Beogradu Suzana Blesić, ali je naglasila da njihova zastupljenost još nije velika.
Kako je objasnila, postoje tri vrste insekata koji su prenosnici bolesti, komarci, krpelji i peščane mušice.
Prema njenim rečima, iako se zovu peščane mušice, nikada ne žive u pesku, već samo imaju boju peska.
"Nevidljive su zato što veoma slabo lete i ne čuju se kao komarci, pa ne čujete onaj zvuk zujanja i ne znate ni kada vas ubodu", ukazala je Blesić.
Predočila je da peščane mušice prenose dve grupe bolesti: ukoliko prenesu parazit, onda životinju ili čoveka mogu zaraziti lajšmanijozom ili lajšmanijom, a ako prenesu flebo virus, onda se može oboleti od meningitisa.
Kako je precizirala, razne vrste tropskih insekata, poput tigrastih komaraca i krpelja, dolaze u područja koja nisu mediteranska, jer se u tim područjima promenila klima, pa im pogoduju uslovi za život i razmnožavanje.
"Komarcima su potrebni određena temperatura i stajaća voda, jer polažu jaja u vodu, dok za peščane mušice čak ni to nije potrebno", kazala je Blesić.
Naglasila je da naučnici još nisu sigurni koliko na peščane mušice utiče vlažnost, ali je utvrđeno da im pogoduju više temperature.
Blesić smatra da ne mora da znači da će ljudi ili životinje obolevati od zaraznih bolesti koje prenose peščane mušice, ali naglašava da je potrebno napraviti matematički model na osnovu kog će naučnici moći da zaključe koliko ima peščanih mušica na našem području i kojom brzinom se razvijaju.
"Čak i ovako bez modela, sudeći samo po hvatanju u klopke, može se videti da raste broj peščanih mušica i da se pojavljuju na mestima gde nisu postojale do sada", upozorila je Blesić.
Ona je ukazala na to da i naučnici iz Nemačke, Austrije i Slovenije hvataju u svojim klopkama peščane mušice koje do sada nisu postojale na tim prostorima i najavila da će istraživanje o tome ove godine početi i u Srbiji.
Blesić se pozvala na tehnički izveštaj o stanju lajšmanije od 2005. do 2020. godine i napomenula da je u šest regiona našeg područja došlo do pojave zaraznih bolesti koje prenose ovi insekti.
"Onda sam gledala neki izveštaj od 2001. do 2007. godine iz našeg Insituta za tropske bolesti, u kojem su registrovana 22 slučaja lajšmanije", rekla je Blesić.
Prema njenom stavu, važno je da se postojanje peščanih mušica i lajšmanije na našem području ne negira, već da se radi na izučavanju tih insekata i bolesti koje prenose.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Šri Lanka pokrenula nacionalnu akciju zaštite slonova
03.11.2026.•
0
Šri Lanka je pokrenula akciju na celoj teritoriji zemlje čiji je cilj zaštita slonova i smanjenje sukoba između ljudi i ovih životinja, saopštilo je Ministarstvo životne sredine te zemlje.
VIDEO: Turisti u Poljskoj hvatali jelene za rogove i rvali se s njima
03.11.2026.•
2
Dva snimka na kojima se vidi kako turisti hvataju divlje jelene za rogove i pokušavaju da se sa njima fizički obračunaju na planinarskoj stazi u poljskim Tatrama izazvala su negodovanje.
I morske ptice imaju svoj "džet-leg"
02.11.2026.•
0
Morske ptice selice mogu da skrenu sa kursa i do nekoliko stotina kilometara usled svojevrsne vremenske dezorijentacije, "džet-lega".
Svaki šesti pas možda nosi parazit koji se obično nalazi u ljudskim ustima
01.11.2026.•
0
Postoji rasprostranjen mit da su pseća usta čistija od ljudskih. Međutim, istina je da sadrže podjednako mnogo mikroorganizama kao i naša, a neke od njih čak i delimo.
VIDEO Prvi put dokazano: Paukovi nadoknađuju izgubljeni san kao i ljudi
01.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da paukovi ne samo da prolaze kroz fazu sna sličnu REM fazi kod ljudi, već i pokušavaju da je nadoknade kada im je uskraćena.
Brazil zaplenio 17 tona peraja ajkula
01.11.2026.•
0
Brazilske vlasti zaplenile su više od 17 tona peraja ajkula namenjenih izvozu u Maleziju, a procenjuje se da je za ovu pošiljku ubijeno oko 5.700 ajkula.
Zašto su tigrovi narandžasti?
01.11.2026.•
0
Boje i šare životinja imaju različite funkcije, od privlačenja partnera do upozoravanja predatora.
Dve vrane prošle psihološki test: Odluke donosile dvostruko brže od ljudi i majmuna
01.11.2026.•
0
Dve vrane pokazale su bolje rezultate od ljudi i majmuna na klasičnom psihološkom testu koji ispituje kako mozak donosi odluke na osnovu vizuelnih informacija.
VIDEO: Džinovska panda valja se i uživa u jesenjem lišću
01.11.2026.•
2
Džinovska panda u Bečkom zoološkom vrtu uživala je u sezonskoj aktivnosti, valjajući se i igrajući u jesenjem lišću koje je postavljeno u njen prostor.
U Srbiji sve više medveda, vukova i risova
31.10.2026.•
4
Broj medveda i vukova u Srbiji porastao je u odnosu na 2023. godinu, a lov je zabeležio blagi pad, navodi se u Biltenu šumarstva u Republici Srbiji za 2025. koji je objavio Republički zavod za statistiku.
Vuk napao dete u zoo vrtu u Nemačkoj
29.10.2026.•
1
Osmogodišnje dete povređeno je kada ga je napao vuk u Zoološkom vrtu u nemačkoj pokrajini Brandenburg, saopštila je policija.
U Turskoj pronađeni otisci psećih šapa stari četiri hiljade godina
28.10.2026.•
0
Tokom arheoloških iskopavanja u Turskoj pronađeni su otisci psećih šapa stari oko 4.000 godina, izjavio je turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoj.
Otkriven prvi vodozemac koji nije izlazio iz vode: Živeo pre 237 miliona godina
28.10.2026.•
0
Naučnici su otkrili fosile vodozemca koji je pre oko 237 miliona godina živeo isključivo u moru, što predstavlja prvi poznati dokaz o postojanju vodozemca prilagođenog životu u potpuno slanoj vodi, prenosi Rojters.
VIDEO: Medvedica Oso osvojila nagradu "Mama medvedica"
28.10.2026.•
0
Crna medvedica Oso, prepoznatljiva po karakterističnoj "mullet" frizuri, osvojila je nagradu "Mama medvedica" za 2026. godinu, koju dodeljuje američka Služba za šume.
VIDEO: Jedna vrsta zmije kotrlja se četiri puta brže nego što gmiže
26.10.2026.•
0
Sićušne zmije koje žive u jugoistočnoj Aziji razvile su neobičan način bekstva od predatora.
Pronađen otrovni primat za kog se strahovalo da je izumro pre skoro jedan vek
26.10.2026.•
0
Spori loris sa ostrva Bangka, jedan od najneobičnijih primata na svetu, ponovo je otkriven u Indoneziji nakon što gotovo čitav vek nije bio naučno dokumentovan.
Orangutani više vole hranu koju povezuju sa smehom
26.10.2026.•
0
Orangutani radije biraju hranu koju povezuju sa zvucima smeha drugih pripadnika svoje vrste.
Maženje psa može da nas zaštiti od stresa koji tek dolazi
26.10.2026.•
1
Maženje psa ne samo da može da poboljša raspoloženje već bi moglo i da ublaži reakciju organizma na stresne situacije koje tek predstoje.
Tramp dozvolio da se medvedi love uz pomoć slanine i krofni
26.10.2026.•
1
Nova pravila administracije američkog predsednika Donalda Trampa omogućavaju lovcima da na saveznim zemljištima na Aljasci koriste slaninu, krofne, ostatke mesa i drugu ljudsku hranu kao mamac za privlačenje medveda.
Arheolozi u Peruu otkrili mumificiranog psa bez dlake starog 1.200 godina
25.10.2026.•
0
Arheolozi su u Peruu pronašli izuzetno dobro očuvane ostatke pasa bez dlake, stare više od 1.200 godina.
Policijski psi pobegli iz kuće trenera u Britaniji i ujeli ljude na ulici
25.10.2026.•
0
Dve osobe su povređene nakon što su policijski psi pobegli sa imanja svog trenera u Lesterširu, u Velikoj Britaniji, a policijske snage su potvrdile da je istraga u toku.
Komentari 9
Klima made in China
Nigde mraza, sve bube su prezivele.
Krpelji komarci i naravno pescane muve.
Dule
Fića
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar