Komarci pronalaze ljude infracrvenim detektovanjem
Komarci koriste infracrveno detektovanje ne bi li pronašli plen, to jest nekog kome će da isisaju krv.
Foto: Pixabay
"Postoji nešto na ljudima što komarce jednostavno jako privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih deluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojem je istaknuto da je "bar s krvlju" za njih otvoren. To je zato što komarci koriste infracrvene senzore smeštene u pipcima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plen, pokazalo je novo istraživanje", prenosi portal "Science Alert".
Naučnici više od 100 godina pokušavaju da otkriju kako komarcima uspeva da pronađu prikladnog domaćina.
U mnogim delovima sveta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac "Anopheles gambiae" u 2022. godini je prouzrokovala više od 600 hiljada smrtnih slučajeva, podaci su Svetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbegli težu bolest ili samo izluđujući svrab, ljudi žarko žele da otkriju na koji način da spreče ubode ovih napasnih insekata. Naučnici već više od stotinu godina pokušavaju da otkriju kako im uspeva pronalaženje domaćina.
Istraživanje je pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli naučnici s kalifornijskog univerziteta "Santa Barbara" (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo - infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje smo znali i ranije, poput nosa za ugljen-dioksid u ljudskome dahu i određenih telesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
"Vrsta komarca koju proučavamo, "Aedes aegypti", naročito je vešta u pronalaženju ljudskog domaćina", čijom će se krvlju hraniti, rekao je molekularni biolog Nikolas Debeaubijen s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu.
"To je ugljen-dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu da poremete njihova hemijska čula", rekao je Debeaubijen.
Zbog toga su se naučnici zapitali mogu li komarci da primete i nešto pouzdanije kada je posredi pronalazak "obroka", a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smestili 80 ženki starih od jedne do tri nedelje uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljen-dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čoveka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su "sletanje komarca i guranje pipaka kroz mrežicu kaveza, što podseća na sletanje ženke na čoveka te potom traženje mesta na kojemu svojim pipkom uzimaju uzorak s površine kože."
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosečne temperature ljudske kože od 34 stepena Celzijusa, koja je takođe služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 stepena za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emituje infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodat i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspeo da probudi interesovanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimuliše komaraca i aktivnost potrage za domaćinom. Ipak, očigledna potreba ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodat i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu da detektuju temperaturu naše kože i direktno je osete kada slete na površinu kože. Mogu je osetiti i na većoj udaljenosti, jer se ona pretvara u elektromagnetske talase, uglavnom u infracrvenom spektru.
Primera radi, životinje poput otrovnica mogu osetiti infracrveno zračenje svog plena, pa su se naučnici zapitali mogu li i komarci.
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim pipcima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osetljiv na temperaturu - TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspeli da detektuju infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja objašnjavaju zašto komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako efikasan, nevidljivi plašt protiv njih.
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto efikasnijom odbranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplotno zračenje temperature kože.
"Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje", kazao je Debeaubijen. "Naše je istraživanje poboljšalo razumevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prenosa bolesti koje ovi insekti prenose."
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Finska u 2026. ponovo odobrava lov na vukove
31.12.2025.•
1
Finska će 2026. godine ponovo odobriti lov na vukove, sa kvotama, kako bi upravljala rastućom populacijom te životinje, čime će se ukinuti mere zaštite koje su na snazi od 1973. godine.
Vuk pokušao da pobegne iz zoo vrta u Tokiju, ali nije stigao daleko
29.12.2025.•
1
Uhvaćen je vuk iz zoološkog vrta Tama u zapadnom Tokiju koji je juče ujutro pobegao iz svog prostora, preneo je Japan times.
U Hrvatskoj se pojavila kuga malih preživara: Eutanazirano više od 60 životinja
28.12.2025.•
0
Nakon što se kuga malih preživara prvi put u Hrvatskoj pojavila u Splitsko-dalmatinskoj županiji, novi slučaj potvrđen je i na zadarskom području.
VIDEO: Prva genetski modifikovana ovca u Indiji napunila godinu dana
28.12.2025.•
0
Prva genetski modifikovana ovca u Indiji, nazvana Tarmim, nedavno je napunila godinu dana i, prema navodima istraživača, razvija se dobro.
Četvoro ljudi stradalo u napadima slonova u Keniji, izbili protesti
28.12.2025.•
0
U Keniji su izbili protesti nakon što su slonovi tokom protekle nedelje usmrtili četiri osobe, a Kenijska služba za zaštitu divljih životinja (KWS) pozvala je stanovništvo na smirenost i uzdržanost.
VIDEO: Oči irvasa rade nešto neverovatno kada dođe zima
28.12.2025.•
0
Irvasi možda nemaju noseve koji svetle crveno u noći, ali imaju jedan čudesan deo tela koji menja boju u zimskoj tami.
Retke turske Van mačke kojima je pretilo izumiranje dobile 120 mačića u ovoj godini
28.12.2025.•
1
Van mačke, retka rasa poznata po pitomoj naravi, svilenkastom belom krznu i karakterističnoj boji očiju, nalaze se u posebnom programu zaštite, jer im je pretilo izumiranje.
"Tradicionalno" bacanje petardi i druga pirotehnika svake godine ubiju hiljade životinja
28.12.2025.•
23
Aktuelna masovna upotreba pirotehničkih sredstava ima ozbiljne i često tragične posledice po divlje i domaće životinje, kućne ljubimce, životnu sredinu i javnu bezbednost.
VIDEO: Mačka u Holandiji preživela 70 kilometara u motoru automobila
28.12.2025.•
0
Jedna mačka spasena je u Purmerendu, 15 kilometara severno od Amsterdama, nakon što je putovala 70 kilometara ispod haube automobila.
Poslednji put ju je video Darvin: Na Galapagosu se posle 200 godina pojavila ptica koja je smatrana izumrlom
28.12.2025.•
2
Ptica galapagoska barska koka (laterallus spilonota) koja se smatrala izumrlom, ponovo je posle 200 godina viđena na Floreani, nenastanjenom ostrvu na arhipelagu Galapagos gde joj je bilo glavno stanište.
FOTO, VIDEO Posle 30 godina: Primećena ugrožena vrsta divlje mačke na Tajlandu
27.12.2025.•
0
Neuhvatljiva i ugrožena divlja mačka ravne glave, za koju se dugo verovalo da je izumrla na Tajlandu, ponovo je primećena prvi put nakon 30 godina.
Teško gojazan ris iz Litvanije premešten u Belgiju: Nakon 12 godina pogrešne ishrane
26.12.2025.•
3
Centar za spasavanje prirode u Limburgu, na severoistoku Belgije, prihvatio je ženku risa iz Litvanije.
Tajvan uvodi kazne za vlasnike mačaka koji ne mikročipuju svoje ljubimce
25.12.2025.•
1
Kao i vlasnici pasa, tajvanski vlasnici mačaka koji ne ugrade mikročipove u svoje kućne ljubimce mogli bi se suočiti s kaznama do 15.000 tajvanskih dolara (477 dolara ili 405 evra).
Pseća demencija: Kako prepoznati kognitivni pad kod starijih pasa
25.12.2025.•
0
Naši kućni ljubimci sada mogu živeti mnogo duže, ali se suočavaju sa povećanim rizikom od kognitivnog pada sličnog ljudskoj demenciji, kako stare.
VIDEO: Naučnici otkrivaju jednostavan trik za komunikaciju sa vašom mačkom
24.12.2025.•
2
Mačke imaju reputaciju povučenosti (i osetljivosti), ali ako se vi i tvoj mačji prijatelj ne povezujete, problem bi mogao jednostavno biti da ne govorite njihovim jezikom.
Inteligentni i emotivni beskičmenjaci: Nagli porast broja hobotnica kod južnih obala Engleske
23.12.2025.•
0
Blaga zima na početku ove godine, praćena izuzetno toplim prolećem, dovela je do rekordnog porasta populacije hobotnica kod južnih obala Engleske.
FOTO Tri medvedice stigle u begradski Zoo vrt: Predložite njihova imena
21.12.2025.•
17
Beogradski zoološki vrt dobio je tri nova stanovnika - tri sestre mrke medvedice. Pošto još nemaju imena, svi su pozvani da pošalju svoje predloge.
Policajci u Engleskoj morali da koriste štitove za razbijanje demonstracija da bi uhvatili odbeglu kozu
21.12.2025.•
0
Policija Viltšira, na jugozapadu Engleske, saopštila je da su njeni pripadnici u jednom selu imali intervenciju zbog odbegle koze, zbog koje su morali da koriste i štitove za suzbijanje demonstracija.
Sedam slonova stradalo u sudaru sa putničkim vozom u Indiji
20.12.2025.•
0
Sedam divljih azijskih slonova je poginulo, a jedan mali je povređen kada se brzi putnički voz sudario sa krdom koje je prelazilo prugu u severoistočnoj indijskoj saveznoj državi Asam, saopštile su lokalne vlasti.
Zašto se neki delfini druže sa orkama - naučnici misle da su shvatili o čemu se radi
20.12.2025.•
0
Jato pacifičkih delfina belih bokova uz obalu Britanske Kolumbije primećeno je kako sarađuje sa orkama - tradicionalnim neprijateljima.
Drevne pčele bile sklone da prave košnice u fosilima
20.12.2025.•
0
Suprotno popularnim prikazima pčelinjih gnezda kao velikih, složenih košnica koje vise sa drveća, većina vrsta pčela, oko 90 odsto njih, zapravo živi samostalno i gradi svoje košnice u zemlji i trulim stablima.
Komentari 2
xyz
Đorđe
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar