Jedna vrsta ptica može da spava dok leti - i to na veoma zanimljiv način
San je veoma ranjivo stanje za većinu životinja. Mišići se opuštaju, vreme reakcije se usporava, a svest o okruženju je znatno smanjena.
Foto: Pixabay
Naravno, za pticu koja mora da preleti otvoreni okean, bez mesta gde bi mogla da sleti, takav nivo ranjivosti može biti fatalan, piše Forbes Srbija.
Ipak, ptica fregata redovno provodi dane, pa čak i nedelje, prelazeći ogromne površine okeana, a da pritom nikada ne sleti ni na kopno ni na vodu. Dugo vremena biologe je zanimalo kako ove ptice izbegavaju iscrpljenost.
Odgovor, otkriven direktnim snimanjem mozga, pokazuje se kao jedna od najekstremnijih adaptacija sna poznatih u životinjskom svetu. Fregate spavaju dok lete, i to tako što svoj mozak dele na dva dela.
Otkrivanje ptice koja spava u letu
Fregate su velike tropske morske ptice koje se mogu naći širom tropskih i suptropskih okeana sveta. Danas postoji pet vrsta.
Muške fregate su lako prepoznatljive po svetlo crvenom grlenom "balonu", koji naduvavaju tokom udvaranja. Sa rasponom krila do 2,3 metra i telima prilagođenim za letenje i krstarenje, fregate spadaju među najviše aerodinamički specijalizovane ptice na svetu.
Međutim, za razliku od velike većine morskih ptica, fregate ne mogu da slete na vodu. Njihovo perje nije dovoljno vodootporno, a noge su takođe neprilagođene plivanju ili poletanju sa površine mora. Zbog toga, čim se podignu u vazduh, moraju ostati u letu dok ponovo ne stignu do kopna.
Ipak, studije praćenja dosledno pokazuju da fregate mogu ostati kontinuirano u letu i do 10 dana i prelete hiljade kilometara. Tokom ovih letova, zadržavaju dovoljno energije da traže hranu, navigiraju i izbegavaju predatore, a da se pritom nikada ne zaustave da odmore ili spavaju.
Spavanje u letu
Sa biološke tačke gledišta, ovo postavlja očigledno pitanje. San nije opcija. Ako bilo koju životinju lišite sna čak i na kratko vreme, gotovo je sigurno da će njena kognitivna i fiziološka funkcija opasti. Dakle, gde fregata uspeva da spava kada ne može da sleti? I, što je još važnije, kako?
Ideja da ptice mogu spavati dok istovremeno lete bila je predmet skepticizma među ornitolozima. Iako je unihemisferični san zaista dokumentovan kod delfina i nekih ptica u stanju mirovanja, niko nikada nije mogao dokazati da ptica može zaista spavati tokom aktivnog leta.
To se promenilo studijom iz 2016. objavljenom u časopisu "Nature Communications", u kojoj su neuronaučnici opremili divlje fregate laganim elektroencefalogramima (EEG). Ovi uređaji omogućili su istraživačima da mere moždanu aktivnost ptica, pokrete glave i krila dok slobodno lete iznad okeana.
Rezultati su bili nedvosmisleni. Fregate ulaze u stvarna stanja sna tokom leta, uključujući i spori talasni san, najdublju ne-REM fazu sna. Međutim, važna napomena je da to čine asimetrično. Jednostavno rečeno, to znači da samo jedna hemisfera mozga fregate ulazi u spori talasni san u datom trenutku dok leti, druga hemisfera ostaje budna i oprezna.
Ovaj fenomen je poznat kao unihemisferični spori talasni san i omogućava ptici da zadrži osnovnu motornu kontrolu i svest o okolini, dok istovremeno dobija restaurativne benefite sna. Još zapanjujuće, tokom leta ptice prebacuju san između hemisfera. To omogućava svakom delu mozga da se odmori, čime se sprečava dugoročno lišenje sna sa bilo koje strane.
Ako biste zatekli fregatu kako spava u letu, videli biste da joj je otvoreno samo jedno oko. Otvoreno oko odgovara budnoj hemisferi, što omogućava vizuelni nadzor okoline, zatvoreno oko odgovara strani koja spava. Ovaj sistem podeljenog mozga omogućava ptici da nastavi da krstari, prilagođava položaj krila i reaguje na vazdušne struje, čak i dok je delimično u snu.
Ipak, uprkos ovoj izvanrednoj sposobnosti, fregate zapravo retko spavaju dok lete. U proseku, spavale su manje od jednog sata dnevno tokom dugih letova, u poređenju sa više od 12 sati dnevno dok odmaraju na kopnu. Ovo ističe važnu poentu. Spavanje tokom leta nije zamena za normalan san, već kompromis preživljavanja koji se koristi samo kada je apsolutno neophodno.
U većini slučajeva, fregate će izabrati da tolerišu značajno kratkotrajno lišenje sna dok su u vazduhu, a zatim se oporave kada se vrate na kopno. Ova fleksibilnost pokazuje kako se potrebe za snom mogu prilagoditi pod jakim ekološkim pritiskom. Međutim, san ne mora biti potpuno eliminisan.
Šta nas ova ptica može naučiti o snu
Kako dalje objašnjavaju istraživanja iz 2016. godine, objavljena u časopisima "Nature" i "Science of Sleep", jednohemisferični san rešava veoma specifičan evolutivni problem. Za ove ptice posebno, nije izvodljivo da budu potpuno uspavane tokom leta - ali, u isto vreme, ni funkcionalnost bez sna na neodređeno vreme nije moguća.
U tom smislu, deljenje mozga omogućava delimičan odmor bez potrebe za potpunim isključivanjem. Nije iznenađujuće što bi prirodna selekcija favorizovala ovakvo rešenje, jer obično favorizuje bilo koji mehanizam koji omogućava životinji da preživi dovoljno dugo da se razmnoži, čak i ako to dolazi nauštrb efikasnosti ili udobnosti.
Kao što studija u "Nature" i "Science of Sleep" primećuje, slične strategije viđaju se kod delfina koji moraju da izranjaju da bi udahnuli. Ovakvo ponašanje pokazuju i neke ptice koje spavaju s jednim otvorenim okom kako bi pazile na predatore. Fregate jednostavno predstavljaju jednu veoma ekstremnu krajnost ovog spektra.
Neurobiolozi koji proučavaju ove ptice posebno su zainteresovani za to kako mozak izbegava kognitivne deficite koji se obično javljaju usled nedostatka sna. Razumevanje ovih mehanizama moglo bi baciti svetlo na to zašto je san uopšte neophodan, kao i koji su njegovi najkritičniji elementi.
Međutim, važno je ne preuveličavati poređenje sa ljudima. Fregate ne "hakuju" san na način koji bi ljudi ikada mogli da imitiraju. Njihovi mozgovi su se razvili specifično za ovaj način života, a ipak, dugotrajni nedostatak sna i dalje nosi svoje troškove.
Fregate ne prkose biologiji, već je samo ilustruju. Njihova sposobnost da spavaju dok lete nastala je jer je evolucija pronašla uzak zaobilazni put u okviru neizbežnog ograničenja. Pola mozga odjednom, po nekoliko minuta ovde i tamo, precizno usklađeno sa najsigurnijim momentima u letu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Požari u Francuskoj 17 godina nakon nestanka spojili vlasnicu i njenog mačka
06.08.2026.•
0
U akcijama spasavanja životinja pogođenih velikim požarima u francuskom departmanu Žironda, volonteri su pronašli mačka Mocarta, starog 18 godina, koji je nestao još 2009. godine u Bordou.
Fondacije Dikaprija i Bezosa pokrenule projekat za očuvanje 100 najugroženijih vrsta
05.08.2026.•
0
Fondacije koje su osnovali ili sufinansirali Leonardo Dikaprio i Džef Bezos pokrenule su inicijativu za očuvanje 100 najugroženijih životinjskih vrsta na svetu, a vrednost projekta iznosi 200 miliona dolara.
Lovci na Novom Zelandu nakon tri godine uhvatili ozloglašenu divlju mačku i ubili je
05.08.2026.•
6
Ozloglašena divlja mačka, koja je dobila nadimak "Devet života" jer je pune tri godine uspevala da izbegne lovce, uhvaćena je i ubijena na Novom Zelandu, čime je okončan njen pohod na retku populaciju pataka.
Mačak izgubljen na aerodromu u Briselu pronađen nakon 17 dana
05.08.2026.•
1
Mačak koji je nakon dolaska letom iz Rumunije nestao na aerodromu u Briselu, pronađen je nakon 17 dana, izvestili su belgijski mediji.
VIDEO Prvi put posle 70 godina: Tigar pušten u divljinu Kazahstana
05.08.2026.•
3
Kazahstan je prvi put posle više od 70 godina pustio tigra u prirodno stanište, čime je započeta praktična faza dugogodišnjeg programa obnove populacije ove velike mačke u delti reke Ili.
"Četvoronožni, okruglasti uljez, bez kriminalnih namera": Jež aktivirao alarm u prodavnici
04.08.2026.•
1
U jednom supermarketu u zapadnoj Nemačkoj jež je aktivirao alarm nakon što je očigledno ostao zarobljen u njemu tokom noći, saopštila je policija.
Naučnik tvrdi da riblja koža ne samo da odbija svetlost već bi mogla i da je "oseća"
03.08.2026.•
0
Koža pojedinih riba možda ne služi samo za odbijanje svetlosti, već bi mogla i da je registruje, pokazuje novo istraživanje koje za sada još nije prošlo stručnu recenziju.
Tri lava tokijskog zoo vrta uginula od vrućine
03.08.2026.•
1
U zoološkom vrtu u Tokiju uginula su tri lava krajem jula, a sumnja se da su stradala usled ekstremnih vrućina, saopštila je danas gradska uprava Tokija.
Praistorijski ljudi su ciljano lovili ženke mamuta
03.08.2026.•
0
Analizom genetskih podataka iz kostiju pronađenih na 11 arheoloških nalazišta u Poljskoj, Austriji, Češkoj, Nemačkoj i Rusiji, naučnici su otkrili da su praistorijski ljudi ciljano lovili ženke vunastih mamuta.
VIDEO: Naučnici prvi put postavili kamere na kit-ajkule i snimili nešto što nikada ranije nisu videli
03.08.2026.•
0
Kit-ajkule možda jesu najveće ribe u okeanu, ali njihove navike u ishrani do sada su ostale obavijene velom misterije.
VIDEO: U Kaliforniji održano takmičenje u surfovanju za pse
03.08.2026.•
0
Desetine pasa učestvovalo je tokom ovog vikenda na Svetskom prvenstvu u surfovanju za pse, koje je održano u primorskom gradu Pacifika u američkoj saveznoj državi Kalifornija.
Farmera u Indoneziji pojeo piton
02.08.2026.•
1
Četrdesetogodišnji poljoprivrednik pronađen je mrtav u utrobi džinovskog pitona nakon što je nestao vraćajući se kući u provinciji Severni Maluku u Indoneziji, saopštila je policija.
VIDEO Zabeleženo okupljanje 300 grbavih kitova: To je dobar znak, ali rat sa Iranom donosi nove opasnosti
02.08.2026.•
0
Jedan bračni par iz Južne Afrike našao se u retkoj situaciji kada je ugledao "supergrupu" grbavih kitova, koju je činilo gotovo 300 ovih džinovskih morskih sisara okupljenih na jednom mestu.
Kako su u Australiju doneta 24 zeca koja su se ubrzo pretvorila u 600 miliona jedinki
02.08.2026.•
13
Australija je 1859. dobila zečeve, odnosno Tomas Ostin uneo je zečeve iz Evrope u Australiju radi lova i sporta. Nesvesno izazvavši tako ekološku katastrofu.
VIDEO Jedna od najređih na svetu: Otkrivena "demonska" riba bez očiju i sa providnom kožom
02.08.2026.•
1
Naučnici su u pećinama u Alabami otkrili do sada nepoznatu vrstu ribe za koju veruju da bi mogla da bude jedna od najređih na svetu, a karakteriše je providna koža ispod koje se vidi mozak, prenosi CNN.
Sve više vlasnika napušta francuske buldoge i druge kratkonose pse
02.08.2026.•
11
Vlasnici pasa u Velikoj Britaniji sve češće napuštaju francuske buldoge i druge kratkonose rase zbog ozbiljnih zdravstvenih problema ljubimaca i visokih veterinarskih troškova.
VIDEO: Zoo vrt u Pragu rashlađuje polarne medvede tonama leda
02.08.2026.•
2
Praški zoološki vrt koristio je tone leda kako bi rashladio životinje usred novog toplotnog talasa koji je zahvatio Evropu, jer temperature dostižu i 38 stepeni Celzijusa.
VIDEO Dron zabeležio "magičan trenutak": Grbavi kit okotio mladunče uz obalu Australije
02.08.2026.•
1
Operator drona snimio je izuzetno redak prizor - grbavog kita koji je okotio mladunče uz obalu australijske savezne države Novi Južni Vels.
Koliko je psima zaista vruće?
31.07.2026.•
0
Činjenica je da, kada temperatura pređe 30 stepeni celzijusa, ljudima postaje neprijatno, ali za pojedine pse ta ista temperatura prelazi neprijatnost i može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.
Pojavile se meduze na Adi, poreklom su iz Azije
30.07.2026.•
2
Meduze koje su se pojavile u Savskom jezeru poreklom su iz Azije, odakle su se šezdesetih godina prošlog veka proširile na druge kontinente.
VIDEO: Mali medved prišao na centimetar od mladića u Rumuniji, a da on nije ni primetio
30.07.2026.•
2
Turista je imao bliski susret sa mrkim medvedom na čuvenom rumunskom planinskom putu Transfagarašan, nakon što nije primetio da mu se životinja nečujno približava s leđa.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar