Zubi kao praistorijski termometar: Jedan fosil menja sve što smo znali o tiranosaurusima

Analiza hemijskih tragova sačuvanih u fosilnim zubima pokazala je da je tiranosaurus reks bio toplokrvan i da je imao telesnu temperaturu od oko 36 stepeni Celzijusa, približnu ljudskoj.
Zubi kao praistorijski termometar: Jedan fosil menja sve što smo znali o tiranosaurusima
Foto: Pixabay
Istraživači su analizirali male uzorke zubne gleđi tiranosaurusa reksa i na osnovu hemijskih veza između izotopa ugljenika i kiseonika utvrdili temperaturu na kojoj je gleđ formirana, preneo je CNN.
 
Pošto se te veze formiraju različitom brzinom u zavisnosti od temperature, naučnici su zube praktično koristili kao praistorijski termometar.
Studija predstavlja prvu direktnu procenu telesne temperature T. reksa i pruža dodatne dokaze da je ovaj dinosaurus imao aktivan metabolizam koji mu je omogućavao da bude aktivan i u hladnim klimatskim uslovima.
 
Istraživači su koristili dva mala uzorka zuba primerka tiranosaurusa poznatog kao Tomas, čiji se oko 70 odsto kompletnog skeleta čuva u Prirodnjačkom muzeju okruga Los Anđeles.
Metoda je razvijana više od deset godina, a količina fosilnog materijala potrebna za analizu smanjena je za oko 90 odsto, na svega nekoliko miligrama.
 
Procena od oko 36 stepeni Celzijusa viša je od uobičajene telesne temperature savremenih hladnokrvnih gmizavaca, koja iznosi oko 28 do 30 stepeni, ali je niža od temperature mnogih savremenih ptica.
 
Istraživači navode da bi viša i regulisana telesna temperatura omogućila T. reksu da duže održava fizički napor i bude aktivan predator.
 
Poređenjem temperature T. reksa sa temperaturom krokodila i školjki iz istog perioda i sa istog područja dodatno je potvrđeno da je njegova telesna temperatura bila visoka, rekao je paleontolog Tomas Holc mlađi, koji nije učestvovao u studiji.
 
Nalazi takođe podržavaju mogućnost da je T. reks mogao da živi u različitim klimatskim uslovima.
 
Na osnovu paleoklimatskih modela, istraživači su zaključili da je mogao da naseljava veliki deo Severne Amerike, od današnjeg Meksika do Aljaske.
 
Brz metabolizam značio je i veću potrebu za hranom u odnosu na hladnokrvne gmizavce.
 
Naučnici planiraju da istu metodu primene na druge dinosauruse i drevne životinje kako bi dodatno istražili razvoj toplokrvnosti kroz evoluciju.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Čivave su zapravo delom kojoti

Novo istraživanje porekla pasa pokazalo je da čivave dele više segmenata svog genoma sa divljim kojotima (Canis latrans).

Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem

Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem, dok je brojnost 45 odsto migratornih vrsta, poput kukavica, grlica i arktičkih čigri, u opadanju, pokazuju podaci izneti na samitu u Keniji.