Jedna vrsta otrovnog pauka pronađena na tlu Evrope - što je veoma redak slučaj
Nova vrsta otrovnog pauka, čileanski pustinjak, naučno poznat kao Loxosceles laeta, otkrivena je u gradu Portu na severu Portugala.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Jedan od istraživača koji stoje iza ovog otkrića, Žoze Manuel Groso-Silva, entomolog u Prirodnjačkom i naučnom muzeju Univerziteta u Portu, naglasio je da zbog stidljivog ponašanja i navika ove vrste nema razloga za uzbunu.
"Verovatnoća da će ljudi naići na ovu vrstu ili da će ih ona ujesti je mala. To je stidljiva vrsta, nije sklona ujedanju, ali njen ugriz može izazvati značajna oštećenja kože, često dovodeći do nekrotičnih promena na koži", objašnjava studija biologa Fransiska Gila i Žozea Manuela Groso-Silve o prvom nalazu ove vrste na Iberijskom poluostrvu, prenosi Euronews.
Čileanski pustinjak (Loxosceles laeta) poreklom je iz zapadnog dela Južne Amerike i najčešće se sreće u zemljama poput Brazila i Argentine. Međutim, zahvaljujući međunarodnoj trgovini, uspeo je da se proširi i na područja daleko od svog prirodnog staništa.
Prvi primerak pronađen je slučajno, priseća se biolog, 10. septembra 2025. godine, kada je mužjak primećen na zidu u Kampu dos Martires da Patrija u Portu. Drugi primerak, takođe mužjak, pronađen je 10. januara 2026. godine. Bio je mrtav i prikupljen iz lepljive zamke koja nije bila postavljena upravo zbog njega.
Uprkos otkriću ove nove vrste, još jedan otrovni pauk iz iste porodice već nekoliko decenija živi u Portugalu i široko je rasprostranjen. Reč je o vrsti Loxosceles rufescens, odnosno mediteranskom pustinjaku, koji potiče iz Severne Amerike i prisutan je u Evropi više od 200 godina.
"Ne znamo da li je ova nova vrsta ograničena samo na Porto ili je već rasprostranjenija. Pošto se čileanski pustinjak lako može pomešati sa mediteranskim pustinjakom, moguće je da postoje fotografski zapisi označeni kao potonja vrsta, a da zapravo prikazuju novootkrivenu vrstu", navodi biolog.
Glavna razlika između ove dve vrste nalazi se u pedipalpama mužjaka - zglobnim izraštajima smeštenim na prednjem delu tela mužjaka pauka, koji imaju čulnu i reproduktivnu funkciju i služe za prenos sperme ženki tokom parenja.
Po građi tela i ponašanju veoma su slični.
"Jednolično su braon boje, nemaju šare koje bi im omogućile da se stope sa vegetacijom i ne pletu mreže kakve obično viđamo na biljkama za hvatanje insekata. Mreže prave na zidovima, u uglovima i na skrivenijim, mračnijim mestima, a aktivniji su noću", objašnjava Žoze Manuel Groso-Silva.
Postoje različiti stepeni težine posledica ujeda, od blagih do veoma ozbiljnih slučajeva, uključujući i neke sa smrtnim ishodom.
"Rizik postoji, ali mi se čini da je mali, pa se trudim da ne podstičem paniku ili preteranu uzbunu", naglašava biolog.
Ugriz izaziva nekrozu
Portugal je 2023. godine zabeležio slučaj loksoscelizma, sindroma izazvanog otrovom pauka, koji je nastao nakon ujeda mediteranskog pustinjaka (Loxosceles rufescens).
Časopis SPMI Case Reports, digitalna naučna publikacija Portugalskog društva za internu medicinu, opisao je slučaj 48-godišnje žene koju je ova vrsta ujela dok se nalazila u gradskom parku.
Nakon ujeda u predelu potiljka, kod žene se pojavio otok bez trenutnog bola. Međutim, tokom naredna 24 sata simptomi su se pogoršali - javili su se sve jače glavobolje, malaksalost, osećaj povišene temperature, umor, kao i nekroza praćena eritemom na mestu povrede. Kasnije je primećeno i ljuštenje kože na drugim delovima tela, uključujući područje oko očiju, glutealnu regiju, butine, usne i sluzokožu usne duplje.
Pacijentkinja je iz bolnice otpuštena 16 dana kasnije bez zaostalih simptoma.
Prisustvo čileanskog pustinjaka u Evropi
Prvi evropski zapis o ovoj vrsti potiče iz 1972. godine, kada je pronađena u zgradi u kojoj su bili smešteni Odsek za zoologiju i Odsek za genetiku Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.
Smatra se da su ovu vrstu preneli ljudi i da se nastanila unutar zgrade kako bi iskoristila više temperature, jer bi teško mogla da preživi na otvorenom u klimatskim uslovima Finske.
Univerzitet Eberhard Karl u Tibingenu u Nemačkoj je 2025. godine takođe identifikovao primerak ove vrste u podrumu te ustanove.
Postoje i navodi o njenom mogućem prisustvu u Italiji. Međutim, internet stranica na kojoj je ta informacija prvobitno objavljena više nije dostupna, pa taj nalaz i dalje nije potvrđen.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
FOTO: Orao u Crnoj Gori nije mogao da poleti jer se prejeo
17.10.2026.•
4
Mladi suri orao u crnogorskoj opštini Zeta nije mogao da poleti nakon što se prejeo, saopštio je Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.
Žena u stanu u Solunu držala 120 pasa, 70 mačaka i koze: Uhapšena zbog ugrožavanja dobrobiti životinja
15.10.2026.•
2
Jedna stanovnica Soluna (54) uhapšena je zato što je u svom domu držala više oko 200 životinja.
Policija u Rusiji pokrenula veliku potragu za medvedom koji ne postoji
15.10.2026.•
1
Žena sa ruskog Dalekog istoka kažnjena je ove nedelje nakon što je slika medveda, napravljena pomoću veštačke inteligencije kako bi se našalila sa prijateljem, postala viralna i pokrenula stvarnu potragu za životinjom.
Čovek spasao napušteno ždrebe na Suvoj planini: Potrebna pomoć za mleko
15.10.2026.•
3
Inženjer šumarstva Ivan Marić spasio je ždrebe staro svega nekoliko dana koje je pronašao na Suvoj planini, iznad belopalanačkog sela Bežišta.
"Luda divokoza" napada džogere u mestu u Francuskoj
15.10.2026.•
1
Jedna divokoza već nekoliko dana napada džogere u okolini Besankona, na istoku Francuske, zbog čega su angažovani stručnjaci za hvatanje i odstrel vukova i drugih opasnih životinja.
Njujork ukida konjske kočije u Central parku
15.10.2026.•
0
Prema zakonu koji su podržali predsednica Gradskog veća Njujorka Džuli Menin i gradonačelnik Zohran Mamdani, upotreba kočija sa konjskom zapregom u Central parku u tom gradu će biti zabranjena od juna 2028. godine.
Holandija planira da zabrani držanje delfina u zatočeništvu
15.10.2026.•
1
Državni sekretar za poljoprivredu, ribarstvo, bezbednost hrane i prirodu Holandije Žan Erkens najavio je da će za dve godine stupiti na snagu zabrana razmnožavanja delfina u zatočeništvu.
Stručnjaci upozoravaju: Milioni ptica godišnje budu ubijene ili uhvaćene na Mediteranu
14.10.2026.•
0
Stručnjaci upozoravaju da milioni ptica godišnje budu ubijene ili uhvaćene na Mediteranu i pozivaju vlade država tog regiona da ubrzaju sprovođenje obaveza kako bi se nezakonite aktivnosti smanjile za 50 odsto.
Lignje pomažu u istraživanju gluvoće: Sadrže ćelije koje ljudi imaju u ušima
14.10.2026.•
0
Naučnici su otkrili da je koža lignji prekrivena specijalizovanim ćelijama sa sitnim strukturama nalik dlačicama, koje su iznenađujuće slične ćelijama u ljudskom unutrašnjem uhu.
Biolozi konačno otkrili zbog čega velike rase pasa žive kraće od manjih
13.10.2026.•
2
Prva genetska analiza ove vrste, sprovedena na različitim rasama pasa, pruža do sada najjasniji uvid u to zašto veliki psi retko žive duže od svojih manjih srodnika.
Rekordno okupljanje grbavih kitova kod Južne Afrike: Naučnici pokušavaju da otkriju zašto
13.10.2026.•
0
Više od 300 grbavih kitova okupilo se krajem decembra 2025. godine kod zapadne obale Južne Afrike, što predstavlja najveće zabeleženo okupljanje ove vrste.
VIDEO: Osam ugroženih orangutana premešteno na sigurno posle požara na Borneu
12.10.2026.•
0
Indonežanske vlasti i stručnjaci za zaštitu prirode uspešno su premestili osam orangutana na bezbednu lokaciju nakon što su staništa ovih ugroženih primata uništena u šumskim požarima na Borneu.
Otkriveno 180.000 džinovskih kornjača na jednom ostrvu na Sejšelima
11.10.2026.•
1
Najnovije istraživanje pokazalo je da na atolu Aldabra, koji pripada Sejšelima, živi približno 180.000 džinovskih kornjača.
Najteži insekt na svetu spasen od izumiranja
11.10.2026.•
0
Populacija vetapunge (wētāpunga), vrste koja živi isključivo na Novom Zelandu i smatra se najtežim insektom na svetu, zvanično je u porastu zahvaljujući programu uzgoja.
Portugalska bolnica dozvolila kućnim ljubimcima da posećuju vlasnike na odeljenjima
11.10.2026.•
1
Jedna od vodećih javnih univerzitetskih bolnica u Portugalu, Sao Žoao, omogućava kućnim ljubimcima da posećuju svoje vlasnike na bolničkim odeljenjima.
Ajkule čuju mnogo bolje nego što se dosad mislilo
11.10.2026.•
0
Ajkule mogu da čuju zvukove sa udaljenosti od čak 74 metra, pokazalo je novo istraživanje naučnika sa Atlantskog univerziteta Floride, objavljeno u časopisu "Integrative Organismal Biology".
Populacija divljih vrsta kičmenjaka smanjena za 73 odsto u poslednjih pola veka
11.10.2026.•
1
Prosečna veličina praćenih populacija divljih vrsta kičmenjaka smanjena je za 73 odsto u poslednje 52 godine.
Buka i klimatske promene ugrozile prelepu pticu - himalajskog monala
11.10.2026.•
0
Dve studije indijskih istraživača pokazale su da porast ljudske aktivnosti utiče na stanište i način komunikacije himalajskog monala, ptice koja je važan deo kulture i folklora regiona, objavio je BBC.
Naučnici otkrili iznenađujuću vezu između mačaka i sreće
11.10.2026.•
1
Zemlje sa većim brojem domaćih mačaka uglavnom imaju srećnije stanovništvo, pokazalo je novo istraživanje međunarodnog tima naučnika, objavljeno u časopisu "PLOS One".
Veliki psi stare brže od malih zbog promena u DNK, pokazala studija
10.10.2026.•
0
Veliki psi imaju kraći životni vek od malih rasa zbog razlika u DNK koje mogu da ubrzaju starenje, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu "Science".
Ako lovite štuku, ovo treba da znate: Kad jednom prepozna mamac, drugi put ne grize
07.10.2026.•
2
Istraživanje stručnjaka nemačkog Instituta za istraživanje ribarstva "Langenargen" pokazalo je da štuka prepoznaje ribolovne mamce i da ribe oslobođene nakon što su se jednom upecale na mamce, ređe grizu iste mamce.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar