
Istraživanje: Ove evropske zemlje daju punu platu radnicima na bolovanju
U Evropskoj uniji Nemačka se nalazi na prvom mestu prema ostvarivanju zdravstvenih beneficija stanovništva i 11 odsto BDP-a otpada na bolovanje i zdravstvenu zaštitu.

Foto: Pixabay
Slede je Francuska i Holandija (obe po 10,2 odsto), prema Eurostatu.
Zemlje koje najmanje izdvajaju za bolesti i zdravstvene beneficije su Estonija (4,9 odsto), Litvanija (pet odsto), Poljska, Mađarska i Irska (sve 5,5 odsto).
Prema podacima za 2020. godinu, Nemačka je takođe zemlja koja najviše troši na naknade za bolovanje. Zemlja izdvaja 2,3 odsto svog BDP-a za podršku bolesnim zaposlenima. Slede je Holandija (2,1 odsto), Švedska (1,7 odsto), Španija (1,5 odsto) i Luksemburg (1,4 odsto).
Na kraju 2022. godine, zemlje s najvećim udelom zaposlenih osoba koje odsustvuju s posla bile su Francuska (14,9 odsto), Finska (14,8 odsto), Švedska (14,7 odsto), Danska (13,6 odsto), Estonija (13,2 odsto) i Holandija (12,4 odsto).
Zemlje u kojima ljudi najmanje izostaju sa posla su Rumunija (2,5 odsto), Bugarska (2,9 odsto), Grčka (4,9 odsto), Poljska (5,8 odsto) i Srbija (5,9 odsto).
Valja napomenuti da je prosečna stopa odsustva s posla u EU značajno viša za žene (12,1 odsto) nego za muškarce (7,8 odsto). Postoji mnogo pravila i uslova koji se odnose na ispunjavanje uslova za plaćeno odsustvo.
Na primer, u nekim zemljama, to je samo opcija za one koji su dali dovoljno doprinosa svojim organima socijalnog osiguranja u referentnom periodu koji je prethodio nesposobnosti za rad.
Neke zemlje takođe imaju uslovne izuzetke koji dozvoljavaju povećanje iznosa koji se daje kao pomoć, na primer, ako osoba ima zaraznu infekciju poput tuberkuloze ili HIV-a.
Kompanije u Luksemburgu su dužne da radnicima na bolovanju isplaćuju punu platu za oko tri meseca - tačnije 77 dana ili do kraja kalendarskog meseca tokom kog nastupa 77. dan nesposobnosti za rad.
Visina naknade u Estoniji iznosi 70 odsto referentne plate iz fonda javnog zdravstvenog osiguranja od drugog dana bolovanja. Referentna plata se utvrđuje na osnovu prosečne plate u poslednjih šest meseci i na osnovu uplaćenih socijalnih poreza tokom prethodne kalendarske godine. Naknada traje do 182 uzastopna kalendarska dana plaćenog bolovanja, maksimalno 240 dana godišnje.
U Finskoj radnici mogu da zatraže naknadu za bolovanje devet radnih dana nakon početka njihove bolesti. Poslodavac uglavnom isplaćuje plate zaposlenima tokom ovog perioda čekanja, a mnogi takođe isplaćuju punu platu tokom prvih mesec dana ili dva. Visina naknade u Švedskoj iznosi oko 80 odsto plate, ali može biti i veća ako postoji kolektivni ugovor.
U zavisnosti od vrste bolesti i profesionalnog statusa naknade u Francuskoj se mogu razlikovati. Ali dnevnica je obično 50 odsto referentne plate radnika. Ako zdravstveno stanje radnika to opravdava, bolovanje može trajati do tri godine.
U Portugalu je zanimljiva situacija: što je bolovanje duže, to je bolje plaćeno. Dok su bolovanja kraća od mesec dana pokrivena sa 55 odsto prosečne zarade radnika, ta stopa se penje i do 70 odsto za bolest koja traje duže od tri meseca, a 75 odsto za bolovanje duže od godinu dana.
Drugim rečima, Francuska i Portugal su veoma velikodušne kada je u pitanju dužina plaćenog odsustva, a ne iznos koji se pokriva za svaki dan bolovanja.
Nemačka nije među najizdašnijima kada je u pitanju plaćeno bolovanje, već je prosečna u odnosu na druge zemlje EU. Radnik koji provede do šest sedmica na bolovanju ostvari pravo na punu platu.
U Letoniji se prvi dan bolovanja ne isplaćuje, ali poslodavac mora da plati bolovanje od drugog do 10. dana u iznosu od najmanje 75 odsto prosečne dnevne zarade radnika.
Od 11. dana bolovanja Agencija za socijalno osiguranje dodeljuje naknade za bolovanje u iznosu od 80 odsto prosečne zarade.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji više od polovine građana ima prekomernu težinu
16.10.2025.•
3
Srbija se suočava sa alarmantnim zdravstvenim izazovom - više od polovine odrasle populacije ima prekomernu težinu, dok je gotovo četvrtina stanovništva gojazna.
Hiljade ljudi u Britaniji tužilo "Džonson i Džonson" zbog bebi pudera sa azbestom
16.10.2025.•
0
Protiv američke kompanije "Džonson i Džonson" u Velikoj Britaniji je podneta velika tužba, koja se odnosi na 3.000 ljudi.
Akcija besplatne provere sluha u Novom Sadu
15.10.2025.•
0
Tokom života dešava se dosta važnih trenutaka u kojima želimo da budemo maksimalno prisutni i da ih zapamtimo.
EU planira zabranu filter i e-cigareta
15.10.2025.•
11
Filter i elektronske cigarete uskoro bi mogle biti istorija u EU, jer Savet EU namerava da sledi predlog Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i planira njihovu zabranu, piše austrijski dnevni list Hojte.
SZO: Alkohol izaziva najmanje sedam vrsta kancera, EU najpogođenija
14.10.2025.•
9
Evropska unija (EU) je podregion sa najvećom konzumacijom alkohola na svetu, gde je kancer sada i vodeći uzrok smrti, navedeno je u izveštaju.
Od gripa u Srbiji obolelo više od 6.000 ljudi: Među bolesnima najviše dece
14.10.2025.•
0
U Srbiji su od 29. septembra do 5. oktobra zabeležena 6.193 slučaja oboljenja slična gripu, objavio je Institut "Batut".
Privredna komora: Falsifikovano više od 50 odsto lekova koji se prodaju preko interneta
13.10.2025.•
1
Više od 50 odsto lekova koji se u svetu prodaju putem interneta je, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, falsifikovano, a 10 odsto svih lekova u prometu je lažno, ukazala je Privredna komora Srbije.
SZO: Svaka šesta infekcija otporna na antibiotike
13.10.2025.•
0
Prema danas objavljenom izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO), otpornost infekcija na često korišćene lekove porasla je za više od 40 procenata za poslednjih pet godina.
Hirurg bio u Beogradu, pacijent u Belgiji: Izvedena operacija na daljinu uz pomoć robota
13.10.2025.•
4
Prva robotski asistirana telehirurška operacija na našim prostorima danas je izvedena u Kliničkom centru Srbije (KCS), pri kojoj se pacijent nalazio u bolnici u Belgiji, a hirurg koji je vodio intervenciju - u Beogradu.
Tumor veličine glave nakon 16 godina uklonjen muškarcu u Rusiji
12.10.2025.•
0
Muškarac star 65 godina iz Voronježa, Rusija, operisan je nakon što je 16 godina nosio ogroman tumor na potiljku, gotovo veličine druge glave.
Španija legalizovala medicinski kanabis za bolničku upotrebu
12.10.2025.•
1
U odluci koju mnogi nazivaju istorijskom, španska vlada je zvanično legalizovala upotrebu medicinskog kanabisa u okviru državnih bolnica.
Mladi zbog elektronskih cigareta sve više zavisni od nikotina: Preko 100 miliona ljudi vejpuje
11.10.2025.•
2
Više od 100 miliona ljudi širom sveta, uključujući najmanje 15 miliona dece uzrasta od 13 do 15 godina, trenutno koristi elektronske cigarete, prema novom upozorenju Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
Zbog čega treba češće jesti bundevu: Dobra za imunitet, vid, vitku liniju
11.10.2025.•
1
Vrsta zimske tikvice iz porodice cucurbitaceae, ima malo kalorija, ali je bogata hranljivim materijama, vitaminima, mineralima i antioksidansima.
Zelić: Falsifikovani lekovi godišnje odnesu 700.000 života u svetu
11.10.2025.•
0
Prodaja falsifikovanih lekova je najbrže rastuća i druga najprofitabilnija kriminalna aktivnost u svetu, koja godišnje odnese 700.000 života, kaže predstavnik Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije Pavle Zelić.
Svetski dan mentalnog zdravlja: Ovogodišnja tema - kako se odupreti pritiscima u krizama
10.10.2025.•
3
Širom sveta obeležava se Svetski dan mentalnog zdravlja, a ovogodišnja tema je mentalno zdravlje u humanitarnim vanrednim situacijama.
HPV vakcinom imunizovano samo devet odsto dece u Srbiji: Uzrok - nedovoljna svest da postoji prevencija
08.10.2025.•
7
Čak 90 odsto populacije tokom života bude inficirano HPV virusom, a 99,8 procenata žena, koje imaju rak grlića materice, imaju i HPV.
Napravljen prvi test krvi kojim se dijagnostikuje sindrom hroničnog umora
08.10.2025.•
0
Naučnici sa Univerziteta Istočne Anglije razvili su prvi test krvi koji može sa 96 odsto tačnosti da dijagnostikuje sindrom hroničnog umora (SHU), poznat i kao "ME/CFS".
Istraživanje: Žene imaju veći genetski rizik od depresije
08.10.2025.•
0
Istraživanje australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkrilo je 16 genetskih varijanti povezanih sa depresijom kod žena i osam kod muškaraca.
SZO: Najmanje 15 miliona tinejdžera širom sveta koristi vejp
07.10.2025.•
1
Najmanje 15 miliona tinejdžera starosti od 13 do 15 godina koristi elektronske cigarete širom sveta, pri čemu su mladi u proseku devet puta skloniji vejpingu od odraslih.
Troje naučnika dobilo Nobelovu nagradu za medicinu: Za otkrića vezana za perifernu imunu toleranciju
06.10.2025.•
0
Troje naučnika Meri E. Brankou, Fred Ramsdeli Šimon Sakaguči dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu, za otkrića vezana za perifernu imunu toleranciju, saopštio je Institut Karolinska u Stokholmu.
Počela vakcinacija protiv gripa, obezbeđeno više od 330.000 doza
06.10.2025.•
2
Vakcinacija protiv sezonskog gripa počela je danas, 6. oktobra u domovima zdravlja.
Komentari 4
U Srbiji
roki
Prle
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar