Istraživanje: Ove evropske zemlje daju punu platu radnicima na bolovanju
U Evropskoj uniji Nemačka se nalazi na prvom mestu prema ostvarivanju zdravstvenih beneficija stanovništva i 11 odsto BDP-a otpada na bolovanje i zdravstvenu zaštitu.
Foto: Pixabay
Slede je Francuska i Holandija (obe po 10,2 odsto), prema Eurostatu.
Zemlje koje najmanje izdvajaju za bolesti i zdravstvene beneficije su Estonija (4,9 odsto), Litvanija (pet odsto), Poljska, Mađarska i Irska (sve 5,5 odsto).
Prema podacima za 2020. godinu, Nemačka je takođe zemlja koja najviše troši na naknade za bolovanje. Zemlja izdvaja 2,3 odsto svog BDP-a za podršku bolesnim zaposlenima. Slede je Holandija (2,1 odsto), Švedska (1,7 odsto), Španija (1,5 odsto) i Luksemburg (1,4 odsto).
Na kraju 2022. godine, zemlje s najvećim udelom zaposlenih osoba koje odsustvuju s posla bile su Francuska (14,9 odsto), Finska (14,8 odsto), Švedska (14,7 odsto), Danska (13,6 odsto), Estonija (13,2 odsto) i Holandija (12,4 odsto).
Zemlje u kojima ljudi najmanje izostaju sa posla su Rumunija (2,5 odsto), Bugarska (2,9 odsto), Grčka (4,9 odsto), Poljska (5,8 odsto) i Srbija (5,9 odsto).
Valja napomenuti da je prosečna stopa odsustva s posla u EU značajno viša za žene (12,1 odsto) nego za muškarce (7,8 odsto). Postoji mnogo pravila i uslova koji se odnose na ispunjavanje uslova za plaćeno odsustvo.
Na primer, u nekim zemljama, to je samo opcija za one koji su dali dovoljno doprinosa svojim organima socijalnog osiguranja u referentnom periodu koji je prethodio nesposobnosti za rad.
Neke zemlje takođe imaju uslovne izuzetke koji dozvoljavaju povećanje iznosa koji se daje kao pomoć, na primer, ako osoba ima zaraznu infekciju poput tuberkuloze ili HIV-a.
Kompanije u Luksemburgu su dužne da radnicima na bolovanju isplaćuju punu platu za oko tri meseca - tačnije 77 dana ili do kraja kalendarskog meseca tokom kog nastupa 77. dan nesposobnosti za rad.
Visina naknade u Estoniji iznosi 70 odsto referentne plate iz fonda javnog zdravstvenog osiguranja od drugog dana bolovanja. Referentna plata se utvrđuje na osnovu prosečne plate u poslednjih šest meseci i na osnovu uplaćenih socijalnih poreza tokom prethodne kalendarske godine. Naknada traje do 182 uzastopna kalendarska dana plaćenog bolovanja, maksimalno 240 dana godišnje.
U Finskoj radnici mogu da zatraže naknadu za bolovanje devet radnih dana nakon početka njihove bolesti. Poslodavac uglavnom isplaćuje plate zaposlenima tokom ovog perioda čekanja, a mnogi takođe isplaćuju punu platu tokom prvih mesec dana ili dva. Visina naknade u Švedskoj iznosi oko 80 odsto plate, ali može biti i veća ako postoji kolektivni ugovor.
U zavisnosti od vrste bolesti i profesionalnog statusa naknade u Francuskoj se mogu razlikovati. Ali dnevnica je obično 50 odsto referentne plate radnika. Ako zdravstveno stanje radnika to opravdava, bolovanje može trajati do tri godine.
U Portugalu je zanimljiva situacija: što je bolovanje duže, to je bolje plaćeno. Dok su bolovanja kraća od mesec dana pokrivena sa 55 odsto prosečne zarade radnika, ta stopa se penje i do 70 odsto za bolest koja traje duže od tri meseca, a 75 odsto za bolovanje duže od godinu dana.
Drugim rečima, Francuska i Portugal su veoma velikodušne kada je u pitanju dužina plaćenog odsustva, a ne iznos koji se pokriva za svaki dan bolovanja.
Nemačka nije među najizdašnijima kada je u pitanju plaćeno bolovanje, već je prosečna u odnosu na druge zemlje EU. Radnik koji provede do šest sedmica na bolovanju ostvari pravo na punu platu.
U Letoniji se prvi dan bolovanja ne isplaćuje, ali poslodavac mora da plati bolovanje od drugog do 10. dana u iznosu od najmanje 75 odsto prosečne dnevne zarade radnika.
Od 11. dana bolovanja Agencija za socijalno osiguranje dodeljuje naknade za bolovanje u iznosu od 80 odsto prosečne zarade.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Najčešće greške na velikim vrućinama: Od ledene vode do otvorenih prozora
30.06.2026.•
0
Pravilna hidratacija, pametno rashlađivanje doma i osluškivanje signala sopstvenog tela najvažniji su saveznici u borbi protiv sve intenzivnijih letnjih vrućina.
Psihijatrijske bolesti u starijem dobu: Kada povlačenje, tuga i zaboravnost nisu samo posledica godina
30.06.2026.•
1
Starenje donosi brojne promene, ali povlačenje iz društva, gubitak interesovanja, problemi sa snom i nagle promene ponašanja ne treba automatski pripisati godinama.
Nisu sve glavobolje iste: Evo na koje simptome treba da obratite pažnju
29.06.2026.•
0
Iako su glavobolje najčešće povezane sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog upozorava da jedna njihova vrsta može biti znak ozbiljne infekcije.
Biološki sat otkriva skrivene faktore koji ubrzavaju starenje
29.06.2026.•
0
Industrija zdravlja i velnesa obožava biološke satove.
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
1
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
3
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Sve više ljudi u Holandiji odsustvuje sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja
28.06.2026.•
1
Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
28.06.2026.•
4
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Ishrana bogata mastima i šećerom povezana sa poremećajem pamćenja i ponašanja
28.06.2026.•
0
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja.
Vaš odnos prema luku mogao bi da otkrije nešto o vašem budućem zdravlju
28.06.2026.•
2
Ishrana i zdravlje usko su povezani, ali pojedinosti mogu biti nejasne, jer postoji mnogo faktora koji utiču na njih.
Voće i povrće koje najbolje hidrira organizam
28.06.2026.•
0
Visoke temperature koje su zahvatile zemlju mnogima smanjuju apetit, ali pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se lakše izbori sa vrućinom.
Žene teže izlaze na kraj sa vrućinom, doktorka objašnjava zašto
28.06.2026.•
0
Jedna lekarka opšte prakse objasnila je zašto toplotni talasi mogu "teže da padaju" ženama.
Četiri zdravstvena stanja koja se mogu pogoršati tokom vrućina
28.06.2026.•
2
Visoke temperature kod nekih ljudi mogu pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Mlađe generacije biološki stare brže
28.06.2026.•
1
Mlađe generacije stare biološki brže od svojih prethodnika, što bi moglo da poveća rizik od razvoja tumora u ranijem životnom dobu.
Multivitamin utiče na brzinu starenja: Evo šta je još otkrila nova studija
27.06.2026.•
0
Uzimanje jedne multivitaminske tablete dnevno moglo bi imati mali, ali merljiv uticaj na proces starenja i kvalitet života.
Saveti doktorke Hitne pomoći tokom toplotnog talasa: Šta raditi, a šta izbegavati?
27.06.2026.•
2
Toplotni talas iz zapadne Evrope stigao je i u Srbiju, a visoke temperature očekuju se i tokom vikenda kao i početkom naredne nedelje.
U Moskvi otvorena prva škola za odvikavanje od pušenja uključujući i vejping
27.06.2026.•
2
Prva škola za odvikavanje od pušenja koja uključuje i odvikavanje od elektronskih cigareta otvorena je u Moskovskom naučno-praktičnom centru za narkologiju.
Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
27.06.2026.•
3
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Preporuke Batuta: Kako da se zaštitite tokom toplotnog talasa
27.06.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je preporuke za zaštitu tokom ekstremno visokih temperatura.
Komentari 4
U Srbiji
roki
Prle
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar