Zbog čega treba češće jesti bundevu: Dobra za imunitet, vid, vitku liniju
Vrsta zimske tikvice iz porodice cucurbitaceae, ima malo kalorija, ali je bogata hranljivim materijama, vitaminima, mineralima i antioksidansima.
Širom sveta, bundeva je posebno popularna s jeseni, a naročito kad zamirišu poslastice poput vruće pite.
U Sjedinjenim Američkim Državama, bundeva se obično odnosi na vrstu cucurbita pepo, narandžastu vrstu zimske tikvice. U drugim regionima, poput Australije, bundeva se može odnositi na bilo koju vrstu zimske tikvice. Iako se obično smatra povrćem, i nutritivno mu je sličnija, bundeva je botanički voće. Pored finog ukusa, bundeva je hranljiva i povezana je sa mnogim zdravstvenim prednostima, ukoliko je uvrstite u svoj meni, piše RTS.
Porcija kuvane ili pečene bundeve (245 grama) sadrži 49 kalorija, 0,2 grama masti, dva grama proteina, 12 grama ugljenih hidrata, tri grama vlakana, 78 odsto dnevnih potreba za vitaminom A, 13 odsto vitamina C, i vitamina E, 12 odsto potreba za kalijumom, 25 procenata dnevnih potreba za bakrom i osam posto potreba za gvožđem.
Bundeva sadrži i male količine magnezijuma, fosfora, cinka, folata i vitamina B grupe. Relativno je niskokalorična, jer je 94 odsto bundeve voda.Takođe je veoma bogata beta-karotenom, karotenoidom koji naše telo pretvara u vitamin A.
I seme bundeve je jestivo, hranljivo i povezano je sa brojnim zdravstvenim prednostima.
Slobodni radikali su molekuli koji nastaju metaboličkim procesom u svakom organizmu, i iako su veoma nestabilni, imaju korisne uloge, kao što je uništavanje štetnih bakterija. Međutim, prekomerni slobodni radikali u telu stvaraju stanje koje se naziva oksidativni stres, i koje je povezano sa hroničnim bolestima, uključujući srčana oboljenja i rak.
Bundeve sadrže antioksidante, kao što su alfa-i beta-karoten, lutein i zeaksantin. Oni mogu neutralisati slobodne radikale, sprečavajući ih da oštete ćelije. Istraživanja sugerišu da ovi antioksidanti štite kožu od oštećenja od sunca i smanjuju rizik od raka, očnih bolesti i drugih stanja.
Jačanje imuniteta
Bundeva je puna hranljivih materija koje mogu ojačati vaš imuni sistem. Bogata je beta-karotenom, koji telo pretvara u vitamin A. Studije pokazuju da vitamin A jača imuni sistem i pomaže u borbi protiv infekcija. Nasuprot tome, ljudi sa nedostatkom vitamina A mogu imati slabiji imuni sistem.
Bundeva je takođe bogata vitaminom C, za koji istraživanja pokazuju da utiče na proizvodnju belih krvnih zrnaca, pomaže imunim ćelijama da efikasnije rade i ubrzava zarastanje rana.
Pored dva pomenuta vitamina, bundeva je takođe dobar izvor vitamina E, gvožđa i folata — a sve to može pomoći imunom sistemu.
Za dobar vid i u poznijim godinama
Uobičajeno je da se oštrina vida smanjuje sa godinama, ali konzumiranje pravih hranljivih materija može smanjiti rizik od gubitka vida. Bundeva je bogata supstancama koje su povezane sa dobrim vidom iako naše telo stari.
Na primer, beta-karoten obezbeđuje telu neophodan vitamin A, a istraživanja pokazuju da je nedostatak vitamina A čest uzrok slepila.
U analizi 12 kohortnih studija, vitamin A je bio povezan sa 19 % smanjenim rizikom od katarakte povezane sa starenjem, beta-karoten sa 10 % smanjenim rizikom, a lutein ili zeaksantin takođe sa 19 % smanjenim rizikom.
Lutein i zeaksantin, dva jedinjenja iz bundeve, povezana su i sa manjim rizikom od makularne degeneracije povezane sa starenjem i katarakte, dok vitamini C i E deluju kao antioksidansi i mogu sprečiti slobodne radikale da oštete ćelije oka.
Bundeva na tanjiru za vitku liniju
Bundeva ima neverovatno malo kalorija uprkos tome što je puna hranljivih materija, odnosno ima manje od 50 kalorija po porciji (245 grama).
Jednostavno rečeno, bundeva je hrana koja pomaže u mršavljenju jer je možete konzumirati više nego druge izvore ugljenih hidrata — poput pirinča i krompira — ali i dalje unositi manje kalorija.
Bundeva je takođe dobar izvor vlakana, što može pomoći u suzbijanju apetita.
Sadržaj antioksidanata može smanjiti rizik od raka
Rak je ozbiljna bolest u kojoj ćelije rastu abnormalno. Ćelije raka proizvode slobodne radikale koji im pomažu da se brzo razmnožavaju. Bundeva je bogata karotenoidima, jedinjenjima koja mogu funkcionisati kao antioksidanti. To im omogućava da neutrališu slobodne radikale, što može zaštititi od određenih vrsta raka.
Analiza 15 studija pokazala je da su viši nivoi ukupnih karotenoida, alfa-karotena, beta-karotena i luteina povezani sa manjim rizikom od raka dojke.
Slično tome, mnoge druge studije na ljudima su otkrile da osobe sa većim unosom karotenoida imaju manji rizik od drugih vrsta raka. Međutim, naučnici nisu sigurni da li su sami karotenoidi ili drugi faktori, poput životnih navika onih koji konzumiraju ishranu bogatu karotenoidima, odgovorni za ove smanjene rizike.
Kalijum, vitamin C i vlakna koriste srcu
Kalijum, vitamin C i vlakna, koji se nalaze u bundevi, povezani su sa blagotvornim dejstvom na srce. Na primer, kalijum može pomoći u snižavanju krvnog pritiska i smanjenju rizika od moždanog udara, a to su dva faktora rizika za srčana oboljenja.
Antioksidansi iz bundeve mogu zaštititi "loš" LDL holesterol od oksidacije. Kada čestice LDL holesterola oksidiraju, mogu se zgrušati duž zidova krvnih sudova, što može suziti krvne sudove i povećati rizik od srčanih oboljenja.
Bundeva za zdravu kožu
Bundeva je puna hranljivih materija koje su odlične za kožu. Za početak, bogata je karotenoidima poput beta-karotena, koji vaše telo pretvara u vitamin A. Jedna šolja ( porcija od 245 grama) kuvane bundeve sadrži 78 odsto preporučenog dnevnog unosa vitamina A. Studije pokazuju da karotenoidi poput beta-karotena mogu delovati kao prirodna krema za sunčanje.
Nakon unosa, karotenoidi se transportuju do različitih organa, uključujući i našu kožu kojoj pomažu u zaštiti ćelija od oštećenja od štetnih UV zraka.
Bundeva je takođe bogata vitaminom C, koji je neophodan za zdravu kožu. Vašem telu je potreban ovaj vitamin da bi proizvodilo kolagen, protein koji održava vašu kožu jakom i zdravom.
I lutein, zeaksantin, vitamin E i drugi antioksidanti koji se nalaze u bundevi, takođe deluju kao zaštita protiv UV zraka.
Laka za pripremu
Bundeva je ukusna a laka za spremanje i dodavanje u obroke. Njen slatki ukus čini je popularnim sastojkom u jelima poput kremova, pita i palačinki. Međutim, podjednako dobro funkcioniše i u slanim jelima kao što su pečeno povrće, supe i testenine.
Seme je takođe jestivo i puno hranljivih materija, koje nude mnoge druge prednosti. Na primer, ulje od semena bundeve može poboljšati zdravlje bešike i srca.
Bundeva je takođe dostupna unapred isečena ili konzervisana. Kada je kupujete konzerviranu, obavezno pažljivo pročitajte etikete, jer nisu svi sastojci 100 % od bundeve, i možda ćete želeti da izbegnete dodate sastojke, posebno šećer.
Najlakši način da jedete bundevu je da je začinite solju i biberom i ispečete u rerni. Mnogi ljudi takođe uživaju u pravljenju čorbe od bundeve, posebno tokom zime.
Ko ne bi trebalo da jede bundevu
Bundeva je veoma zdrava i smatra se bezbednom za većinu. Međutim, neki ljudi mogu imati alergije nakon jedenja bundeve.
Takođe se smatra blagim diuretikom, što znači da konzumiranje velike količine bundeve može izazvati reakciju, povećavajući količinu vode i soli koju vaše telo izbacuje kroz urin.
Ovaj efekat može naštetiti ljudima koji uzimaju određene lekove poput litijuma. Diuretici mogu oštetiti sposobnost vašeg tela da ukloni litijum, uzrokujući ozbiljne neželjene efekte.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
3
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
2
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Može li se Alchajmerova bolest preneti preko krvi?
30.08.2026.•
0
Alchajmerova bolest uglavnom se povezuje sa faktorima poput starosti, genetike i načina života.
Prvom pacijentu na svetu uklonjen tumor tokom operacije mozga uz pomoć AI
30.08.2026.•
1
Prvom pacijentu na svetu koji je podvrgnut operaciji mozga uz pomoć veštačke inteligencije u realnom vremenu uspešno je uklonjen tumor.
FDA odobrila novi lek za rak pankreasa: U ispitivanju gotovo udvostručio preživljavanje pacijenata
28.08.2026.•
0
Američka Uprava za hranu i lekove (FDA) odobrila je terapiju za kancer pankreasa koja je u kliničkim ispitivanjima gotovo udvostručila ukupno vreme preživljavanja pacijenata.
U Severnoj Makedoniji 50 slučajeva groznice Zapadnog Nila i šest preminulih
28.08.2026.•
0
U Severnoj Makedoniji registrovano je 50 zaraženih virusom Zapadnog Nila, od kojih je šest preminulo, objavio je Institut za javno zdravlje.
Zašto se leti osećamo umorno: Kako sačuvati energiju?
27.08.2026.•
0
Mnogi ljudi se žale da se leti osećaju umorno, da su pospani i da imaju slabu koncentraciju.
Dva radnika frankfurtskog aerodroma umrla od malarije, komarac stigao avionom
27.08.2026.•
2
Dvojica radnika frankfurtskog aerodroma umrla su od malarije nakon što se šest zaposlenih zarazilo tom ozbiljnom bolešću koju prenose komarci.
Jod i mozak: Može li nedovoljan unos uticati na pamćenje i koncentraciju?
25.08.2026.•
0
Zaboravnost, slabija koncentracija i osećaj da nam je "mozak u magli" često povezujemo sa stresom, nedostatkom sna i velikim brojem svakodnevnih obaveza.
U Srbiji od groznice Zapadnog Nila obolelo 11 ljudi, pet više nego prethodne sedmice
24.08.2026.•
0
U Srbiji je od 1. juna do sada registrovano 11 obolelih od groznice Zapadnog Nila, od čega je 10 slučajeva sa težim, neuroinvazivnim oblikom te bolesti.
Kardiolog: Srce posebno opterećeno tokom velikih vrućina
24.08.2026.•
1
Internista i kardiolog dr Snežana Bašić izjavila je da je srce posebno opterećeno tokom velikih vrućina, jer se na periferiji krvotoka zadrži veća količina krvi, a krv sporije dolazi do srca.
Studija: Napravljen proboj u lečenju metastaza jetre
24.08.2026.•
0
Belgijski istraživački tim je možda otkrio novi terapijski pristup jednom od najrasprostranjenijih i najtežih za lečenje oblika raka, preneo je portal Fokus na Belgiju.
Vaše srce može da napravi sopstveni bajpas nakon srčanog udara
24.08.2026.•
0
Kada dođe do srčanog udara, odnosno infarkta miokarda, koronarna arterija koja snabdeva srčani mišić postaje začepljena, čime se prekida dotok kiseonika i hranljivih materija.
Da li je opasno lizati aluminijumski poklopac pudinga ili čaše jogurta?
24.08.2026.•
4
Mnogi od detinjstva slušaju upozorenje da ne bi trebalo da ližu poklopac pudinga jer bi to moglo da bude štetno. Ali da li je ta navika zaista opasna po zdravlje?
U Severnoj Makedoniji pet osoba preminulo od groznice Zapadnog Nila
23.08.2026.•
0
U Severnoj Makedoniji registrovan je još jedan smrtni slučaj od groznice Zapadnog Nila, čime je ukupan broj preminulih od te bolesti u zemlji porastao na pet.
Američki naučnici ispitali biološki sat i zašto neko brže stari
23.08.2026.•
0
Američki naučnici analizirali su krv više od 3.200 ljudi kako bi razumeli kako funkcioniše biološki sat i zašto neko stari brže.
Šest namirnica prirodno bogatih melatoninom
23.08.2026.•
1
Možda o melatoninu razmišljate samo kao o suplementu koji se uzima uveče kako biste lakše zaspali, ali ovaj hormon nalazi se i u nekim namirnicama.
Komentari 1
Olga
Pita od bundeve je lepa poslastica.
Komadići pečene bundeve preliveni medom i posuti mlevenim orasima je neobičan dezert.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar