Batut: Kako da pomogete deci da se izbore sa traumom - ovo su preporuke
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" izražava najdublje saučešće porodicama stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu i porodicama stradalih kod Mladenovca.
Traumatični događaji donose sa sobom izazove koji su stresogeni, izazivaju jake emocije i izmene u ponašanju kako dece, tako i odraslih. Reakcije mogu da budu dugotrajne i nekontrolisane, navodi se na sajtu Batuta.
Dobijanje adekvatne zaštite i podrške može pomoći u smanjenju neprijatnih osećanja i simptoma, bržem upostavljanju kontrole nad ponašanjem i vraćanje uobičajenim, svakodnevnim aktivnostima i obavezama.
Traumatični događaji izazivaju fizičke simptome i emocionalne reakcije osobe, od kojih su najčešće:
- Neverica
- Osećaj straha, šoka, besa, tuge, brige, ukočenosti, bespomoćnosti i frustracije
- Pojava paničnih napada - Ne uspostavlja se socijalna interakcija, osoba se povlači u sebe
- Smanjeno interesovanje za uobičajene aktivnosti
- Ponovno proživljavanje traumatičnog događaja kroz prisećanje
- Izbegavanje nepoželjnih misli i osećanja
- Promene u apetitu (pojačan ili oslabljen)
- Poteškoće sa spavanjem (noćno buđenje i košmari), koncentracijom i donošenjem odluka
- Fizičke reakcije, kao što su glavobolja, bolovi u telu, stomačni problemi i osip na koži
- Pogoršanje hroničnih zdravstvenih problema
- Povećana upotreba duvana, alkohola i drugih supstanci
Preporučeni načini da se suočite sa traumatičnim događajem
Pokrenite razgovor sa osobom. Ukoliko nije spremna ne insistirati, već pokazati zainteresovanost za razgovor kada osoba za to bude spremna.
Pitati osobu kako se oseća povodom traumatičnog događaja. – Dopustiti osobi da izrazi svoja osećanja i postavlja pitanja. – Ne minimizirajte problem kao da se ništa nije dogodilo.
Recite da se svi ljudi uplaše kada se nađu u nekoj opasnoj situaciji.
Recite da su osećanja kao što su ljutnja, bes, bespomoćnost, tuga, strah, zabrinutost prirodni. – Recite osobi da je uz vas sigurna.
Osobu koja je doživela traumatično iskustvo ne izlagati medijskom sadržaju o toj temi.
Ne očekivati da će se osoba koja je doživela traumatično iskustvo brzo prilagoditi novonastaloj situaciji, već pokazati strpljenje.
Trudite se da vi kao podrška ne pokazujete nervozu i nesigurnost.
Kako pomoći deci da se izbore sa traumatičnim događajima
Bez obzira na uzrast deteta, ono se može osećati uznemireno ili imati druge jake emocije posle traumatičnog događaja kome je prisustvovalo, ili o njemu saznalo. Neka deca reaguju odmah, dok druga mogu pokazati izmenjen način razmišljanja i ponašanja mnogo kasnije.
Način na koji dete reaguje i uobičajeni znaci uznemirenosti mogu da variraju u zavisnosti od uzrasta, prethodnih iskustava i načina na koji se dete nosi sa stresom.
Deca reaguju na ponašanje odraslih u svom okruženju. Kada se roditelji i staratelji mirno i samouvereno suočavaju sa traumatičnim događajem, mogu deci pružiti najbolju podršku.
Potrebno je da roditelji razgovaraju sa decom o tome šta se dešava i ohrabre ih da pričaju o svojim strahovima i postavljaju pitanja. Posle traumatičnog događaja, važno je da deca osete da mogu da podele svoja osećanja i da roditelji razumeju njihove strahove i brige. Svaka promena u ponašanju može biti znak da dete ima problem i da mu je potrebna podrška.
Teško je predvideti kako će neka deca reagovati na traumatične događaje. Pošto roditelji, nastavnici i drugi odrasli vide decu u različitim situacijama, korisno je da deluju zajedno kako bi podelili informacije o tome kako se svako dete suočava sa traumatičnim događajem.
Ukoliko se osećate uznemireno zbog ovih događaja, razgovarajte sa nekim. Brojne institucije, udruženja i stručnjaci otvorili su svoje linije za decu i odrasle kojima je potrebna psihološka podrška.
Institut za mentalno zdravlje u Beogradu: 063 8681757 i 063 8682217
Klinika za psihijatriju: 066 8300854
Društvo psihologa Srbije: psiholoskapodrskadps@gmail.com
Nadel - Nacionalna dečja linija: 116 111
Savetodavni telefon za roditelje: 0800 007 000
Centar za mentalno zdravlje: 011 361 2467
Pokret Nesalomivi: 0800 001 002
Centar Srce: 0800 300 303
Klinika Laza Lazarević, Nacionalna linija za pomoć adolescentima: 0800 309 309
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Humanitarna akcija "Čuti i razumeti" održana po 15. put
29.09.2026.•
0
Povodom Svetske nedelje gluvih i nagluvih osoba, koja se tradicionalno obeležava u poslednjoj nedelji septembra, u Gradskoj biblioteci u Čačku je 25. septembra održana 15. humanitarna akcija "Čuti i razumeti".
Od bolesti srca i krvnih sudova u Srbiji dnevno umre 128 ljudi
29.09.2026.•
4
Bolest srca može da pogodi svakoga, ali se u najvećem broju slučajeva može sprečiti ako se na vreme prepoznaju njeni prvi znaci i redovno kontrolišu krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi.
Navika od pet minuta koja čuva srce
28.09.2026.•
0
Popodnevni umor, ukočenost i pad koncentracije dobro su poznati svima koji veći deo radnog dana provode sedeći.
Koliki je normalan puls u mirovanju, a kada promene mogu biti znak za uzbunu?
28.09.2026.•
2
Puls u mirovanju može mnogo da otkrije o radu srca, a stručnjaci savetuju da nije dovoljno pratiti samo da li se nalazi u granicama normale.
Dva vitamina najčešće nedostaju ljudima starijim od 50 godina
27.09.2026.•
0
Godine donose mnogo lepih stvari više iskustva, mudrosti i često više slobode. Međutim, sa njima dolaze i određeni izazovi, među kojima je i smanjena sposobnost tela da apsorbuje pojedine hranljive materije.
Broj obuće može da se menja kroz godine
27.09.2026.•
1
Ako ste oduvek nosili isti broj cipela, ali ste primetili da su vam patike ili čizme postale tešnje nakon što ste ušli, recimo, u četrdesete, niste jedini.
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
2
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Komentari 2
Realista
Pozdrav Batutu
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar