
Antibiotici nekim bakterijama pomažu da se šire i štite ih od smrti
Do sada se smatralo da antibiotici ubijaju bakterije ili zaustavljaju njihov rast. Međutim, ovi lekovi mogu pomoći nekim bakterijama da prežive duže, pokazuju rezultati novih istraživanja.

Foto: Pixabay
Antibiotici, koji se masovno koriste protiv bakterijskih infekcija, trebalo bi da ubijaju bakterije ili makar zaustavljaju njihov rast i razmnožavanje. Međutim, istraživači kažu da su po prvi put pokazali da ovi lekovi, u stvari, mogu biti bakterijama od koristi i zaštititi ih od smrti.
Stručnjaci su otkrili da neke bakterije nisu napredovale u laboratorijskim uslovima, sve dok nisu izložene antibioticima.
Otpornost na antibiotike je zaustavila dejstvo nekih antibiotika, jer se bakterije menjaju kao odgovor na upotrebu ovih lekova. To znači da bi infekcije mogle da budu najveći uzrok smrtnosti do 2050. godine, upozoravaju stručnjaci.
"Naše istraživanje je dokaz nuspojava koje ranije nisu uočene - jednostavno ne znamo kako lekovi menjaju ravnotežu u bakterijskoj populaciji", rekao je profesor Robert Birdmor sa Univerziteta Ekseter.
U istraživanju koje je finansirao Istraživački savet za inženjerske i fizičke nauke (EPSRC), a koje je objavljeno u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences", tim naučnika je otkrio da određeni antibiotici mogu pomoći u sprečavanju opadanja brojnosti bakterija kada one izumiru.
To znači da više bakterija može duže da preživi u poređenju sa onim koje nisu bile izložene antibioticima.
Birdmor je rekao je da je studija u stvari počela kada su shvatili da, na opšte iznenađenje, neki sojevi bakterija nisu mogli da napreduju u brojnosti u laboratoriji dok ih nisu izložili antibioticima.
"Kao rezultat toga, ovo je prvi dokaz da antibiotici mogu unaprediti preživljavanje bakterija. Da bismo se pozabavili otpornošću na antibiotike širom sveta, moramo da znamo mnogo više o uticaju ovih lekova na ravnotežu bakterijskih ekosistema, poput onih u crevnoj mikroflori ili u rekama koje su izložene antibioticima", objasnio je Birdmor.
Prema njegovim rečima, rezultati istraživanja su dokazi nuspojava koje do sada nisu viđene - jednostavno ne zna se kako lekovi menjaju ravnotežu populacija bakterija u tim kontekstima.
Bakterije prolaze kroz periode brzog rasta, isprekidane periodima u kojima rast prestaje jer oskudevaju u hranljivim sastojcima, pa bakterije umiru. Do sada se malo znalo o tome kako antibiotici utiču na populacije bakterija tokom tih perioda.
Istraživači su ispitivali ešerihiju koli u laboratorijskim eksperimentima. Otkrili su da antibiotici koji ciljaju ribozome – "fabrike" koje pomažu ćelijama da prave protein iz DNK - usporavaju bakterije u rastu.
"Mnogi antibiotici usporavaju rast bakterija, ali mi pokazujemo da to može pomoći bakterijama da prevaziđu krizu uzrokovanu nedostatkom hranljivih materija koja bi ih inače ubila, što im na kraju pomaže da prežive", objasnila je dr Emili Vud.
Vud je istakla da mnogi antibiotici usporavaju rast bakterija.
"U našim eksperimentima bakterije su preživljavale zato što su antibiotici antioksidansi, što znači da pomažu ćelijama da se nose sa nekim otpadnim proizvodima koje prave dok rastu", rekla je dr Vud.
Prema njenoj oceni, važno je da bakterije otporne na antibiotike koje su testirane nisu imale iste prednosti, tako da u studiji izloženost antibioticima nije podsticao otpornost, što je neobično.
"Naš sledeći korak biće da izmerimo kako ovi nalazi menjaju dinamiku zajednica sa više vrsta bakterija", najavila je dr Vud.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Šta sve "vosak" iz uha može da otkrije o zdravlju osobe
01.05.2025.•
0
Od Alchajmerove bolesti do raka, ušna mast može da sadrži vredne indikatore zdravlja osobe.
Batut: Prošle godine u Srbiji registrovano skoro 900 obolelih od morbila
30.04.2025.•
1
Institut za javno zdravlje Srbije objavio je, povodom nedelje imunizacije u Evropskom regionu, da je imunizacija jedna od najuspešnijih javnozdravstvenih inicijatava.
Novi senzori za dijabetičare biće besplatni do 18. godine
29.04.2025.•
0
Senzori "Fri stajl libre 2 plus" za kontinuirano merenje šećera kod obolelih od dijabetesa registrovani su u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije.
Doktorka objašnjava: Šta treba znati o urinarnim infekcijama kod žena
29.04.2025.•
0
Mnoge žene primećuju da su simptomi urinarnih infekcija izraženiji u određenim fazama menstrualnog ciklusa, posebno tokom predmenstrualnog sindroma (PMS).
Slovenija zabranila e-cigarete s aromama, kazne i do 5.000 evra
28.04.2025.•
7
U Sloveniji je na snagu stupila zabrana prodaje i kupovine elektronskih cigareta s aromama.
Sok od celera: Potencijalno najmoćniji lek našeg vremena
27.04.2025.•
0
Sok od celera bi, prema rečima doktora, mogao da bude "najmoćniji lek našeg vremena".
Promene u ustima mogu biti upozorenje na visoki holesterol
27.04.2025.•
0
Zdravlje usne duplje mnogo je više od estetskog izgleda - ono može biti pokazatelj opšteg stanja vašeg organizma.
Neuronaučnica: Evo šta se događa s našim telom ako previše spavamo
27.04.2025.•
1
Svi znamo koliko je loše kad ne spavamo dovoljno. Ali jeste li se ikad zapitali može li i previše sna biti štetno?
Veštačka inteligencija može da otkrije rak pluća mesecima unapred iz osnovnih medicinskih analiza
27.04.2025.•
0
Veštačka inteligencija (AI) može da otkrije rak pluća mesecima unapred koristeći samo osnovne podatke iz medicinske analize lekara opšte prakse.
Ukoliko pušite, pijete i ne vežbate, naučnici kažu: Posledice ćete osetiti od 36. godine
27.04.2025.•
2
Naučnici upozoravaju da se efekti pušenja, prekomerne konzumacije alkohola i nedovoljne fizičke aktivnosti osećaju već od 36. godine.
Besplatni preventivni pregledi kože 12. maja širom Srbije
26.04.2025.•
1
Bez uputa i knjižice, besplatni pregledi kože organizuju se 12. maja širom Srbije, a potrebno je samo da se pre toga - zakažu.
Tvoja štitna, tvoj štit: Karavan besplatnih pregleda štitne žlezde uz podršku Fondacije Mozzart
25.04.2025.•
0
Možda je ne vidite, možda o njoj ne razmišljate svakog dana – ali štitna žlezda neumorno radi za naše telo, od prvog jutarnjeg daha do poslednjeg koraka dana.
Naučnici veruju da su pronašli "okidač" za epidemiju kancera kod mlađih od 50 godina
24.04.2025.•
4
Naučnici su otkrili jedinstvene genetske promene u digestivnom traktu obolelih, koje su uzrokovane toksinima koje luče sojevi E. coli.
Sve više ljudi zavisno od kapi za nos - mogu izazvati ozbiljna oštećenja
24.04.2025.•
1
Ono što za mnoge počinje kao bezazleno rešenje za zapušen nos, može se pretvoriti u opasnu zavisnost sa ozbiljnim posledicama.
Ljubičić: Trenutno najprisutniji polen drveća, "mace" nisu alergeni
23.04.2025.•
0
Beli delovi plodova topole, poznatiji kao mace, sve su prisutniji, ali oni ne predstavljaju alergene i nisu uzročnici poremećaja zdravlja.
Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
21.04.2025.•
1
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.
Beli hleb i slatkiši loše utiču na san: Stručnjaci savetuju povrće, mahunarke i avokado
21.04.2025.•
1
Ako ste ikada ležali budni posle kasne i "teške" večere, možda je vreme da preispitate šta jedete pred spavanje.
Deset (ne)očekivanih simptoma menopauze o kojima se retko govori
20.04.2025.•
3
Menopauza je prirodna faza u životu žene koja se obično javlja između 45. i 55. godine i često je povezana sa poznatim tegobama kao što su talasi vrućine ili neredovna menstruacija.
Najstariji donor: Hirurzi u Padovi presadili jetru 99-ogodišnje žene
20.04.2025.•
0
Specijalizovani hirurški tim Univerzitetske bolnice u Padovi uspešno je sinoć obavio transplantaciju jetre koju je donirala 99-godišnja žena, najstariji donor do sada.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar