Da li je hladan tuš zaista dobar za zdravlje? Evo šta kaže nauka
Možda ste videli ljude kako skaču u hladno more ili ledene kupke, tvrdeći da je to dobro za zdravlje srca, oporavak mišića, stres i još mnogo toga.
Ova praksa je poznata kao uranjanje u hladnu vodu, vrsta krioterapije ili hladne terapije — koja se može koristiti u medicinske ili terapeutske svrhe na različite načine.
Kako piše N1, ovo se može uraditi korišćenjem leda, vode ili vazduha, uključujući kriohirurgiju za lezije, pakete leda za oticanje, ili kroz ledene kupke za različite svrhe, uključujući oporavak od fizičke aktivnosti ili smanjenje stresa.
Postoji duga istorija ljudi koji su uranjali u hladnu vodu zbog njenih navodnih zdravstvenih koristi, koja datira još iz antičke Grčke – a sa njom i veliki broj istraživanja ove vrste hladnoće. U modernim vremenima, neki ljudi se pitaju da li bi hladni tuševi, pristupačniji oblik ovog trenda, takođe mogao da funkcioniše.
"Istraživanje je veoma, veoma slabo na samim hladnim tuševima. Postoji najmanje 100 studija, od kojih su neke stare decenijama ili imaju metodološke probleme, a većina takođe imaju mali broj učesnika, koji su tipično zdrave mlađe odrasle osobe", rekao je dr Kori Sajmon, vanredni profesor ortopedske hirurgije na Univerzitetu Djuk.
Ali stručnjaci imaju ideje o tome kako bi hladni tuševi mogli da funkcionišu, na osnovu naučnih i anegdotskih dokaza koji postoje.
Mentalno i srčano zdravlje
Sajmon veruje da većina prednosti uzimanja hladnog tuša dolazi iz psihološkog procesa prilagođavanja i prevazilaženja stresora – u ovom slučaju, hladne vode.
"Ljudi ne idu samo od nule do 60 pod hladnim tuševima. Obično moraju da im se prilagode, tako da postoji element u kome vaše telo može da kontroliše boravak u stresnom okruženju", rekao je on.
Ova teorija je u skladu sa rezultatima nekih studija hladnog tuširanja.
Učesnici koji su se tuširali pod temperaturom vode od oko 10 do 14 stepeni Celzijusa – do jednog minuta dnevno tokom dve nedelje – prijavili su niže nivoe stresa od kontrolne grupe, prema studiji iz 2022. objavljenoj u časopisu Current Psichology.
Prednosti su bile veće kada su se učesnici tuširali nakon nekoliko rundi tehnike disanja koja je uključivala duboko disanje, izdisanje i zadržavanje daha.
Sajmon se tušira jednom ili dva puta nedeljno, što mu je, kako kaže, pomoglo da postane mentalno prisutniji uopšte, jer ga praksa primorava da procesuira "patnju".
Hladan tuš takođe može poboljšati raspoloženje i energiju ili mentalnu budnost, kako je rekla dr Rejčel Rid, fiziolog za vežbanje u Atini, Džordžija.
"Osećate se malo ushićeno, a smatra se da je to barem delimično zbog povećanja neurotransmitera epinefrina, norepinefrina i dopamina", objašnjava.
Ove psihološke prednosti takođe mogu biti primarni razlog zašto neki ljudi smatraju da hladni tuševi smanjuju bol, za koji je psihološki stres glavni prediktor.
Tokom terapije hladnom potapanjem, temperaturni šok može nakratko da stresira kardiovaskularni sistem, podiže krvni pritisak, otkucaje srca i disanje, kažu stručnjaci.
Ali ova hiperaktivnost može dovesti do poboljšanja protoka krvi jer telo treba da radi da bi se vratilo u svoje normalno stanje i zagrejalo, rekao je Rid. Hladni tuševi bi teoretski mogli donekle proizvesti isti efekat.
Međutim, ljudi sa kardiovaskularnim problemima, problemima sa cirkulacijom, senzornim problemima – poput Rejnoove bolesti ili neuropatije – ili dijabetesa ne bi trebalo da se tuširaju hladno bez prethodnog razgovora sa lekarom, kažu stručnjaci. Isto važi i za trudnice, osobe koje su nedavno operisane ili su pod uticajem alkohola ili droga.
Podrška imunitetu
Hladni tuševi takođe mogu pomoći u jačanju imunološkog sistema. U studiji iz maja 2014, autori su testirali da li se imuni sistem male grupe holandskih muškaraca može poboljšati praktikovanjem meditacije, dubokog disanja i hladnih tuševa tokom 10 dana.
Kada su autori primenili bakterijsku infekciju putem injekcije, učesnici studije koji su koristili velnes tehnike imali su manje simptoma. Ovi učesnici su takođe proizveli više antiinflamatornih hemikalija i manje inflamatornih proteina kao odgovor na infekciju.
Ali Sajmon nije siguran da je ovaj rezultat u potpunosti pozitivan, pošto su nedavna istraživanja počela da sugerišu da bi smanjenje inflamatornog odgovora na privremenu bolest moglo da produži ili spreči oporavak, rekao je on.
"Hronična upala, a ne akutna upala, je veći problem", rekao je Sajmon.
Holandska studija takođe ne podržava individualnu efikasnost tri tehnike: meditacije, dubokog disanja i hladnog tuširanja.
Međutim, studija iz septembra 2016. godine u Holandiji otkrila je da su ljudi koji su proveli 30 do 90 sekundi pod hladnim tušem iskusili 29 odsto manje vremena van posla zbog bolesti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
9
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
2
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
1
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kamen u urinarnom traktu: Kako se uklanja i kada je potrebno lasersko razbijanje?
10.11.2026.•
0
Kamen u urinarnom traktu jedan je od čestih uroloških problema koji može izazvati intenzivan bol, nelagodnost i otežano mokrenje.
Za samo 1 evro dnevno: Onlajn kamp koji spaja trening, ishranu i svakodnevni rad na sebi uz Nemanju Milovića
09.11.2026.•
0
Zašto je ovaj onlajn kamp drugačiji? Pored programa treninga za žene i muškarce, on sadrži i program ishrane za svačije ciljeve individualno, vežbe disanja, jutarnje i večernje rutine i ceo deo posvećen radu na sebi.
Nova terapija mogla bi da ublaži simptome depresije za samo dva dana
08.11.2026.•
0
Naučnici iz Rumunije istraživali su novi terapijski pristup koji bi mogao da ublaži simptome depresije tako što ljudima pomaže da svoj emocionalni bol razumeju iz evolucione perspektive.
Najveće istraživanje do sada pokazalo povezanost uskog donjeg veša i lošijeg kvaliteta sperme
08.11.2026.•
0
Najveće istraživanje te vrste do sada pokazalo je da je nošenje uskog donjeg veša povezano sa lošijim kvalitetom sperme.
Komentari 2
fuj!
S
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar