Nadutost, manjak energije i pad raspoloženja: Krivi su ugljeni hidrati
Ovo je pet signala koji nam govore da unosimo previše ugljenih hidrata u organizam.
Iako svi ugljeni hidrati pripadaju istoj kategoriji makronutrijenata, nisu svi jednaki. Verovatno ste čuli za jednostavne i složene ali razumevanje razlike može da ima veliki uticaj na vaše zdravlje.
Jednostavni ugljeni hidrati prisutni u hrani poput kolača, bombona i slatkih pića, brzo se vare i uzrokuju nagle skokove šećera u krvi. Suprotno tome, složeni ugljeni hdirati, koji se nalaze u voću, povrću, žitaricama od celog zrna, orašastim plodovima i semenkama - sporije je vare, pružajući stabilnu energiju, piše klix.ba, a prenosi N1 Zagreb.
1. Povećanje težine
Jeste li primetili da vam odeća postaje tesna ili da broj na vagi raste? Preteran unos jednostavnih ugljenih hidrata - poput pice, čipsa i slatkih poslastica može da dovede do gojenja.
Rafinisani ugljeni hidrati nemaju esencijalne hranjive materije.
2. Visok šećer u krvi
Ako uživate u slatkim čajevima, sokovima, frapućinima ili kolačićima, rafinisani ugljeni hidrati mogu da izazovu skok šećera u krvi.
Kada jedete ugljene hidrate, telo ih razgrađuje u glukozu, oblik šećera koji ulazi u krvotok. Iako je glukoza potrebna za energiju, prekomerni unos, posebno rafinisanih ugljenih hidrata, može da uzrokuje stalne skokove šećera. Dugoročno, to može da dovede do povišenog šećera u krvi, triglicerida i kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2.
Kako biste održali uravnotežen nivo šećera u krvi, smanjite unos slatkiša i umesto toga birajte složene ugljene hidrate poput žitarica od celog zrna i voća.
3. Nadutost i zatvor
Osećate li se naduto ili imate problema sa zatvorom? Preteran unos rafinisanih ugljenih hidrata, poput belog hleba i slatkih grickalica, može da istisne hranu bogatu vlaknima koja pospešuje zdravu probavu.
Hrana bogata vlaknima, poput voća, povrća, žitarica od celog zrna, orašastih plodova i semenki, ključna je za redovnu probavu. Vlakna ne samo da sprečavaju zatvor, već podstiču rast zdravih crevnih bakterija i olakšavaju prolazak hrane kroz probavni trakt, čime smanjuju nadutost. Ako vaša ishrana obiluje rafinisanim ugljenim hidratima, pokušajte da ih zamenite hranom bogatom vlaknima.
4. Niska energija
Ako je vaš tanjir ispunjen rafinisanim ugljenim hidratima, možda vam nedostaju ključni nutrijenti za energiju, poput proteina. Nutrijenti poput gvožđa, koji se nalaze u govedini, morskim plodovima, sočivu i pasulju, pomažu transportu kiseonika kroz telo i održavaju nivo energije. Preterivanje sa rafinisanim ugljenim hidratima, a nedovoljan unos proteina, može da rezultira osećajem umora i potencijalnim nedostatkom mikronutrijenata.
5. Depresija
Novo istraživanje pokazuje povezanost visokog unosa šećera sa povećanim rizikom od depresije kod odraslih, sugerišući da preterano konzumiranje šećera može negativno da utiče na mentalno zdravlje. Iako depresiju treba lečiti uz pomoć stručnjaka, smanjenje unosa šećera može da pomogne.
S druge strane, istraživanja takođe pokazuju da konzumacija šarene hrane bogate hranjivim materijama, poput voća i povrća, može da poboljša raspoloženje. Dnevni unos osam ili više porcija voća i povrća povezan je sa većim osećajem sreće, boljim blagostanjem i zadovoljstvom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
1
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
5
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar