
Gojaznost dece: Španija uvodi obavezne zdrave obroke u školama, a kakva je situacija u Srbiji?
Španija uvodi obavezne porcije voća i povrća u školama, dok situacija u Srbiji nije alarmantna, ali ide u pogrešnom smeru, smatraju nutricionisti.

Foto: Pexels (Yan Krukau)
Sve škole u Španiji uskoro će morati da uvedu obavezne porcije voća i povrća, a najmanje jednom nedeljno i ribu, dok će pržena i masna hrana, gazirani napici i slatkiši biti zabranjeni ili znatno ograničeni.
Ova mera deo je borbe protiv gojaznosti kod dece, koja u toj zemlji poprima razmere javnozdravstvene krize, prenosi Euronews.
Stariji đaci u Srbiji kupuju užinu na kioscima
Kod nas, kažu stručnjaci, situacija nije alarmantna - ali ide u pogrešnom smeru. Školske kuhinje su funkcionalne samo u nižim razredima, dok stariji đaci kupuju užinu na kioscima i u vending aparatima. Zdrava ishrana zavisi od toga da li je roditelj imao vremena da pripremi obrok.
O tome koliko je opasna dečja gojaznost, ko snosi odgovornost i da li je moguće sistemski rešiti ovaj problem, za Euronews Srbija govorile su nutricionistkinje Veroslava Stanković i Brana Mirković.
Za razliku od odraslih, kod dece se ne koristi jednostavna podela prema indeksu telesne mase.
"Kod dece ne koristimo kriterijume za odrasle, već grafikone telesne mase u odnosu na uzrast i pol. Kada dete pređe 95. percentil – to se tretira kao gojaznost, a između 85. i 95. percentila kao predgojaznost", objašnjava nutricionistkinja Veroslava Stanković.
Statistika za Srbiju, kako kaže, nije ohrabrujuća.
"Prema istraživanjima, do 2030. godine očekuje se da će svako osmo dete biti gojazno, a svako peto predgojazno", rekla je naša sagovornica, dodajući da u predškolskim ustanovama i nižim razredima osnovne škole imamo dobru praksu.
Nakon četvrtog razreda sistem prestaje da funkcioniše
U prvom ciklusu osnovne škole, deca imaju organizovan obrok.
"U školama koje imaju kuhinje, taj obrok se priprema po unapred pripremljenim jelovnicima koje sačinjavaju nutricionisti, i tu se poštuju pravila: nema prženja, nema masne hrane", kaže Stanković.
Međutim, od petog razreda naviše - sistem prestaje da funkcioniše.
"Učenici tada više nemaju organizovanu ishranu, roditelji im daju novac za užinu, a u blizini škola su kiosci, pekare i sada sve više - vending aparati", kaže ona dodajući da država treba da omogući da svako dete ima pristup zdravom obroku.
"Španski model je odličan jer nudi sistemsko rešenje. To ne znači da deca neće pojesti čokoladu kod kuće, ali škola mora da bude sigurno okruženje kada je ishrana u pitanju", poručuje Stanković.
Dodaje da "deci treba obezbediti bar minimum - da imaju jednu porciju voća i povrća u školi, da znaju da je normalno jesti pasulj, povrćne čorbe, musaku, a ne svaki dan sendvič iz pekare".
"Gojaznost u detinjstvu ima ozbiljne posledice u odraslom dobu", dodaje ona.
Roditelji odgovorni
Prema rečima Stanković, gojaznost u detinjstvu nosi posledice za ceo život.
"Kada u detinjstvu imamo višak kilograma, veće su šanse za dijabetes, povišen krvni pritisak, probleme sa kostima, ali i psihološke posledice - anksioznost, depresiju, lošu sliku o sebi", ističe ona.
Posebno upozorava na hormonske poremećaje kod devojčica.
"Raniji ulazak u pubertet, neredovne menstruacije, pa čak i problemi sa sterilitetom kasnije u životu", kaže Stanković, navodeći da roditelji kao izgovor navode da nemaju vremena.
Kao ključnu prepreku, sagovornica vidi u vremenskoj i finansijskoj situaciji roditelja.
"Roditelji često kažu da nemaju vremena da detetu pripreme zdrav obrok. Ali to se može organizovati vikendom – spreme se obroci, zamrznu i nose tokom nedelje. Mnogo je jeftinije nego svaki dan dajete detetu 200 dinara za grickalice", kaže Stanković.
Dodaje da "deca koja doručkuju kod kuće i nose užinu iz kuće imaju manje šanse da budu gojazna.“
Ne treba pretiti zabranama
Nutricionistkinja Brana Mirković ističe da zdrava ishrana ne sme da postane tabu tema ili sredstvo kazne.
"Kada zabranite detetu da jede čokoladu, ono će je jesti krišom. A onda nemate nikakav efekat", ističe ona.
Umesto toga, preporučuje da se sa decom otvoreno razgovara o hrani: "Naučite ih da je sve dozvoljeno, ali u umerenim količinama. Slatkiši nisu zabranjeni - ali nisu ni zamena za obrok".
Mirković smatra da bi škole mogle da uvedu časove ili radionice o ishrani.
"Da deca nauče osnovne stvari - šta je šećer, šta je mast, šta su vitamini - i zašto je sve to važno", dodaje ona.
Obe sagovornice naglašavaju da promena mora biti šira.
"Zdrava ishrana nije samo odgovornost škole. Roditelji, mediji, zdravstveni sistem - svi moraju da učestvuju“, kaže Mirković.
Stanković se slaže: "U porodici se stiču navike. Ako dete nikada ne vidi da roditelji jedu salatu ili kuvano jelo, neće ni ono tražiti to u školi".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Brzo hodanje korisno i nakon samo 10 minuta dnevno
14.07.2025.•
0
Hodanje je postalo jedan od najpopularnijih oblika fizičke aktivnosti jer je lako dostupno i blagotvorno za telo i um.
Tiha bolest, teška briga: Kako izgleda život sa demencijom?
13.07.2025.•
4
Starenje gotovo neizbežno prati demencija. Procenjuje se da je u Srbiji dementna svaka deseta osoba starija od 65 godina.
Redak slučaj: Muškarac u SAD umro od plućne kuge
13.07.2025.•
1
Stanovnik severne Arizone preminuo je od plućne kuge, saopštili su u petak američki zdravstveni zvaničnici, objavili su juče američki mediji.
Povećali se prosečna starost građana i očekivano trajanje života u Srbiji
13.07.2025.•
5
Procenjen broj stanovnika u Srbiji 1. januara ove godine iznosio je 6.567.783, a očekivano trajanje života kao i prosečna starost stanovništa se povećavaju, objavio je Republički zavod za statistiku.
Doktor apeluje na roditelje: Ne dozvoljavajte maloletnoj deci da voze dvotočkaše, naročito trotinete
13.07.2025.•
7
Rukovodilac Klinike za dečju hirurgiju, ortopediju i traumatologiju KC Niš Živojin Spasić izjavio je da je stanje dečaka kojem je amputirana noga usled saobraćajne nezgode u Vranju sada malo bolje.
Kako se zaštiti od mikroplastike: Na koji način je dospela u naša tela?
12.07.2025.•
2
Mikroplastika je svuda oko nas, ali da li smo spremni na spoznaju da je ljudsko telo odavno postalo njen dom?
Kako bezbedno ulepšati osmeh: Nije svako izbeljivanje zuba bez posledica
12.07.2025.•
0
Svi žele da imaju blistav "holivudski osmeh" i mnogi posežu za brzim i lakim rešenjima koje vide na društvenim mrežama od kojih neka nisu bez posledica.
UN: Bez novca iz SAD ugrožena borba protiv side
12.07.2025.•
0
Zvaničnici Ujedinjenih nacija su upozorili da je naglo uskraćivanje američkog finansiranja poslednjih šest meseci izazvalo "sistemski šok" u borbi protiv side.
Fondacija Jedro: Potrebno još 350.000 dolara za lečenje dečaka od Dišenove mišićne distrofije
10.07.2025.•
0
Fondacija Jedro iz Beograda objavila je da je do danas prikupila 1,4 miliona dolara za lečenje četiri dečaka od Dišenove mišićne distrofije, a da je za lečenje petog potrebno još 350.000 dolara.
Patite od letnje nesanice? Ovo je trik kako je možete pobediti
07.07.2025.•
3
Tokom letnjih meseci, nesanica je veoma česta. Visoke temperature, vrućina i promene u dnevnoj rutini mnogima otežavaju san.
Naučnici otkrili način da uklone uzrok Daunovog sindroma
07.07.2025.•
0
Najsavremenija tehnologija za menjanje gena mogla bi da iskoreni Daunov sindrom, tvrde japanski naučnici.
"Pravilo dva prsta": Doktorka objašnjava kako je najbolje nanositi kremu za sunčanje
02.07.2025.•
3
Doktorka Mirjana Pavlović iz Gradskog zavoda za kožne i venerične bolesti izjavila je da se svake godine u Srbiji otkrije između 600 do 700 novih pacijenata obolelih od melanoma.
I oni koji pre nisu osećali mučninu tokom vožnje, to su osetili u električnim vozilima: Evo zašto
02.07.2025.•
3
Ako ste među onima koji osećaju mučninu prilikom vožnje u električnim automobilima, niste jedini.
Zašto lekove za smirenje ne treba piti na svoju ruku: Objašnjava klinički farmakolog
02.07.2025.•
0
Poslednjih godina u Srbiji se beleži značajan porast potrošnje lekova za smirenje i oni se sve češće uzimaju na svoju ruku, umesto da se potraži pomoć lekara.
Naučnici razvili test za identifikaciju žena sa povećanim rizikom od pobačaja
02.07.2025.•
0
Naučnici sa Univerziteta u Voriku i Univerzitetske bolnice Koventri i Vorikšir britanske Nacionalne zdravstvene službe razvili su test za identifikaciju žena sa povećanim rizikom od pobačaja.
Usamljenost može dovesti do fizičkih bolesti
30.06.2025.•
3
Svaka šesta osoba na svetu pati od usamljenosti.
Kako se prenosi streptokoka: Simptomi, lečenje i prevencija
29.06.2025.•
0
Streptokokna infekcija izaziva zabrinutost kod mnogih ljudi, posebno roditelja, jer se brzo širi i može izazvati ozbiljne komplikacije, ako se ne leči na vreme.
Više od petine Evropljana izloženo saobraćajnoj buci koja šteti zdravlju
28.06.2025.•
2
Više od 110 miliona ljudi u Evropi izloženo je štetnim nivoima saobraćajne buke koja je povezana sa desetinama hiljada prevremenih smrti, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
SAD prestaju da finansiraju organizaciju koja se bavi vakcinacijom
28.06.2025.•
0
Američki ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi rekao je da će SAD prestati da pružaju podršku javno-privatnoj organizaciji Gavi, koja se bavi vakcinacijom, jer ona "ignoriše nauku".
Jod i celulit - ima li veze?
27.06.2025.•
0
Celulit se pojavljuje kod mnogih ljudi bez obzira na težinu.
Lekovi za mršavljenje napravili nove probleme: Više pacijenata umrlo od upale pankreasa
26.06.2025.•
6
Britansko regulatorno zdravstveno telo ispituje da li su zbog genetskih faktora neke osobe više izložene riziku od neželjenih efekata lekova za mršavljenje kao što su "mundžaro", "vegovi" i "ozempik".
Komentari 3
Sneza
w/e
Ђ
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar