Zašto lekove za smirenje ne treba piti na svoju ruku: Objašnjava klinički farmakolog

Poslednjih godina u Srbiji se beleži značajan porast potrošnje lekova za smirenje i oni se sve češće uzimaju na svoju ruku, umesto da se potraži pomoć lekara.
Zašto lekove za smirenje ne treba piti na svoju ruku: Objašnjava klinički farmakolog
Foto: Cardios (promo)
O tome smo razgovarali sa prof. dr Vesnom Mijatović Jovin, kliničkim farmakologom i supspecijalistom kliničke toksikologije, stručnim konsultantom u poliklinici "Cardios".  
 
Prema njenim rečima, građani često imaju nedoumice oko toga šta radi i čime se bavi klinički farmakolog, pa ih mešaju sa farmaceutima. Objašnjava da su to lekari specijalisti koji tesno sarađuju sa drugim lekarima u određivanju najefikasnije i najbezbednije terapije, kako bi najsavremenija dostignuća u vezi sa dejstvom lekova preneli u kliničku praksu.
Ona naglašava da je izuzetno bitan individualni pristup svakom pacijentu, jer će različiti ljudi na isti lek verovatno i različito reagovati:
 
"Klinički farmakolog će uzeti u obzir pre svega sve dijagnoze koje pacijent ima, stanje njegovih organa - bubrega, jetre, svih organa koji učestvuju u eliminaciji lekova, uzeće u obzir genetsku predispoziciju pacijenta, kao i listu lekova koje uzima, razmotriće sve interakcije, odnosno međusobno dejstvo lekova, pre nego što preporuči najbolji terapijski izbor."
Pacijenti koji imaju više bolesti istovremeno uzimaju više lekova. Takođe, pored lekova koje propisuju lekari, ljudi često uzimaju i neke lekove na svoju ruku. Naša sagovornica naglašava da je za određivanje terapije izuzetno važno da lekar zna koje sve lekove pacijent uzima zbog mogućeg uticaja koji medikamenti mogu imati jedan na drugi
 
"Kada dva leka uzimamo istovremeno oni jedan drugom mogu da menjaju učinkovitost i spektar neželjenih delovanja. Tako, recimo, jedan lek može da umanji efikasnost drugog leka, pa da vi lek pijete strpljivo i uporno a da ne dobijete odgovarajući efekat terapije. S druge strane, jedan lek može da uspori inaktivaciju i izlučivanje drugog leka i da na taj način produži njegovo zadržavanje u organizmu, poveća njegove koncentracije i tako pogorša neželjena delovanja, pa čak da dovede do predoziranja, iako vi uzimate terapijsku dozu." 
 
Ljudi takođe često uzimaju i različite suplemente, biljne preparate i čajeve.
 
"Ako je nešto biljno, to ne znači da je apsolutno bezbedno i često se dešava da ti preparati stupaju u vrlo štetne interakcije sa lekovima. Mi jesmo tu da porazgovaramo sa pacijentom, saznamo koje lekove uzima, koju dozu, na koji način, u koje doba dana, da li je na neki lek ranije bio alergičan, da li je nešto zapazio nakon uvođenja nekog novog leka. Na osnovu tog detaljnog razgovora i uz konsultaciju međunarodnih baza podataka, gde proveravamo prvenstveno te interakcije lekova, donosimo preporuku za svakog pojedinačnog pacijenta." 
 
Doktorka Mijatović Jovin se kao klinički toksikolog bavi i lečenjem pacijenata sa akutnim trovanjima, čiji uzrok, između ostalog, mogu biti i lekovi za smirenje
 
Ovi lekovi se sve češće uzimaju na svoju ruku, umesto da se potraži pomoć lekara. Kako navodi naša sagovornica, to je sve veći problem i poslednjih nekoliko godina beleži se izrazit porast potrošnje ovih lekova u Srbiji:
 
"Kada kažemo lekovi za smirenje, uglavnom se misli na benzodiazepine. Srbija je čak među zemljama Evrope sa najvećom potrošnjom ovih lekova i situacija je zaista zabrinjavajuća. Oni se izdaju isključivo na lekarski recept, ali ljudi se nekako dovijaju i ovi lekovi jesu široko zastupljeni u kućnim apotekama. Tome doprinosi i činjenica da se oni koriste za brojna stanja i dijagnoze, između ostalog, u terapiji nesanice, za relaksaciju mišića, pa i u terapiji za visok pritisak."
 
Kako ističe, iako ovi lekovi važe za relativno bezbedne, moraju se uzimati isključivo na lekarsku preporuku, a njihovo korišćenje na svoju ruku i bez saveta i kontrole lekara može dovesti do brojnih problema i komplikacija:
 
"Ključno kod uzimanja ovih lekova jeste da njihova primena mora biti strogo indikovana i vremenski ograničena, maksimalno nekoliko nedelja, u iznimnim situacijama nekoliko meseci, ali naravno pod nadzorom lekara. Ukoliko se uzimaju na svoju ruku i duži vremenski period mogu dovesti do nastanka zavisnosti koja može biti i psihička i fizička. Mogu dovesti i do razvoja tolerancije, pa da bi delovanje leka bilo isto, pacijent stalno mora da povećava doze. Ako se razvije zavisnost, nagli prestanak primene će dovesti do pravog apstinencijalnog sindroma. Pacijent će ispoljiti simptome koji su potpuno suprotni delovanju ovih lekova. Znači, ako neko benzodiazepine uzima da bi se smirio, da bi smanjio strepnju, nemir, teskobu, da bi zaspao, u slučaju da razvije apstinencijalni sindrom desiće se izrazita razdražljivost, izrazit nemir, napetost, nesanica i to je jedno ozbiljno stanje."
 
Prema rečima doktorke Mijatović Jovin, starije osobe su posebno osetljive na primenu ovih lekova:
 
"Kod njih se ovi lekovi nešto sporije izlučuju, te se duže zadržavaju u organizmu pa deluju produženo. Zbog toga će starija osoba i tokom dana imati osećaj pospanosti, promenu koordinacije pokreta i biće usporena, a to može dovesti do padova i preloma. Ta loša koordinacija i usporenost su takođe opasni za one koji, recimo, rade na visini ili voze i to ni u kom slučaju ne smeju da rade ukoliko su popili ove lekove."
 
Takođe, može doći do predoziranja, odnosno trovanja ovim lekovima:  
 
"Takvi pacijenti su pospani, usporeno govore i misle, usporeno deluju, imaju lošu koordinaciju... Trovanje benzodiazepinima najčešće ne dovodi do teže kliničke slike, ali do težih stanja može doći ako se kombinuju sa alkoholom ili nekim drugim lekovima."
 
Postavlja se pitanje zbog čega se ljudi odlučuju da ove lekove uzimaju na svoju ruku, radije nego da odu kod lekara. 
 
"Ljudi kod nas i dalje izbegavaju da odu kod lekara ako imaju taj stalni osećaj straha, strepnje, razdražljivosti, ako pate od nesanice, jer verovatno smatraju da će biti stigmatizovani i diskriminisani ukoliko lekarsku pomoć potraže zbog problema sa mentalnim zdravljem i obrate se psihijatru", navodi naša sagovornica.
 
Prof. dr Vesna Mijatović Jovin je profesorka Medicinskog fakulteta i stručni konsultant u novosadskoj poliklinici "Cardios"
 
Pregledi kod specijalista u ovoj poliklinici se mogu zakazati na brojeve telefona 021/27-000-31 ili 065/27-000-31. 
 
Poliklinika "Cardios" nalazi se u Ulici Mikole Kočiša 4. Više o poliklinici, kao i sve novosti i informacije o aktuelnim akcijama možete saznati na sajtu poliklinike, kao i na njihovim stranicama na Fejsbuku i na Instagramu.
Celu emisiju "Medikus" Radija 021 možete poslušati i na ovom mestu:
 
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje