Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Naučnici već dugo pokušavaju da otkriju tajne njihove dugovečnosti, a novo istraživanje ispitalo je da li njihove zdravstvene prednosti nasleđuju i njihova deca.
Studija objavljena u časopisu "JAMA Network Open" obuhvatila je podatke iz tri dugoročna istraživanja sa više od 2.300 potomaka stogodišnjaka i više od 1.700 ljudi čiji roditelji nisu živeli toliko dugo.
"Želeli smo da saznamo da li svoje dobro zdravlje i dugovečnost prenose na decu i, ako je tako, da li se te prednosti mogu objasniti zdravim navikama ili nečim fundamentalnijim, poput genetike", rekla je genetičarka Sofija Milman sa Medicinskog koledža Albert Ajnštajn u Njujorku, prenosi ScienceAlert.
Rezultati su u sve tri grupe pokazali da potomci stogodišnjaka imaju manji rizik od smrti, kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije. U dve grupe zabeležen je i manji rizik od moždanog udara.
Deca stogodišnjaka imala su 32 odsto manji rizik od hipertenzije, 33 odsto manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i čak 42 odsto manji rizik od smrti.
Kada bi se zdravstveni problemi ipak pojavili, obično su nastajali kasnije. Hipertenzija se kod potomaka stogodišnjaka u proseku javljala oko pet godina kasnije, dok je smrt nastupala oko tri godine kasnije nego kod ljudi iz kontrolne grupe.
"Doslednost rezultata u tri prilično različite studije posebno je značajna i dodatno potvrđuje ideju da se izuzetna dugovečnost javlja u porodicama", rekao je prvi autor studije Erik Rid.
Ipak, kod potomaka stogodišnjaka nije utvrđen značajno manji rizik od razvoja raka. Istraživači navode da bi oni mogli da imaju veću otpornost na ovu bolest i manju smrtnost od raka čak i ako ga ne dobijaju ređe.
Ishrana, obrazovanje, socioekonomski status, pušenje i drugi faktori životnog stila poznati su faktori rizika za bolesti povezane sa starenjem. Međutim, potomci stogodišnjaka zadržali su zdravstvenu prednost čak i kada su poređeni sa ljudima sličnim po tim karakteristikama.
To ukazuje da bi genetika ili drugi biološki faktori mogli da imaju važnu ulogu u njihovom zdravlju i dugovečnosti.
Istraživači ipak naglašavaju da to ne znači da životne navike nisu važne. Zdrav način života i dalje je značajan za sve, ali izgleda da neki ljudi iz porodica poznatih po izuzetnoj dugovečnosti imaju biološke prednosti koje im pomažu da duže ostanu zdravi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Žene trpe više bolova od muškaraca
11.10.2026.•
0
Žene osećaju više bolova nego muškarci, bez obzira na to koji deo tela je u pitanju, pokazalo je veliko međunarodno istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Nature Medicine".
Naučnici otkrili ozbiljne nedostatke u istraživanjima o suplementima kolagena
11.10.2026.•
0
Suplementi kolagena, koji se sve češće promovišu kao sredstvo za usporavanje starenja kože, možda nisu ni približno toliko efikasni koliko tvrde njihovi proizvođači.
Naučnici otkrili mesto u Italiji u kojem žene žive izuzetno dugo
11.10.2026.•
0
U malom planinskom mestu Bolotana na Sardiniji, u Italiji, naučnici su otkrili izuzetno visoku stopu dugovečnosti, posebno među ženama.
Skoro polovina muškaraca do 50. godine počinje da ćelavi
11.10.2026.•
1
Kosa je jedna od karakteristika koje definišu sisare. Ona nas greje, štiti kožu od sunca, a na ljudskom temenu raste duže i gušće nego gotovo bilo gde drugde na telu.
Najzdravije namirnice iz japanske kuhinje koje bi trebalo češće da koristimo
11.10.2026.•
0
Japanska kuhinja mnogo je više od sušija i ramena.
Koliko je vremena potrebno vašem telu da svari hranu?
11.10.2026.•
1
Da li ste se ikada zapitali koliko je vremena potrebno da se hrana svari?
Ispiranje nosa slanim rastvorom može skratiti prehladu za dva dana
10.10.2026.•
2
Obična prehlada u proseku traje oko devet dana, a lek koji može jednostavno da je zaustavi ne postoji.
SZO ne preporučuje lekove protiv gojaznosti deci mlađoj od 10 godina
08.10.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ne preporučuje deci mlađoj od 10 godina lekove protiv gojaznosti, uključujući GLP-1 injekcije poput Mounjara i Wegovyja, navodi se u novim globalnim smernicama.
EP podržao inicijativu da se sindrom sagorevanja svrsta u profesionalna oboljenja
07.10.2026.•
0
Evropski parlament podržao je poziv da se sindrom sagorevanja na poslu i druga psihosocijalna oboljenja priznaju kao profesionalne bolesti širom Evropske unije.
Iscrpljeni, a ne znate zašto? Burnout se ne pojavljuje preko noći
07.10.2026.•
0
Kada se stres, obaveze i pritisak gomilaju, a vremena za odmor nema dovoljno, iscrpljenost može početi da utiče na zdravlje i svakodnevni život.
Rak kod mladih sve češća pojava, stručnjaci upozoravaju na životne navike
06.10.2026.•
2
Prema analizi Svetskog fonda za istraživanje raka (WCRF), broj slučajeva sedam vrsta raka među osobama mlađim od 50 godina značajno je porastao u Engleskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Holandiji.
Smanjen obuhvat vakcinacijom: Velika epidemija malih boginja u SAD, vanredno stanje u delu države Njujork
06.10.2026.•
4
SAD prolaze kroz najtežu godinu s malim boginjama još od 1991. godine, sa skoro 3.900 prijavljenih slučajeva, pokazuju podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Čak i veoma sporo trčanje koristi mozgu
05.10.2026.•
1
Čak i veoma sporo trčanje, koje zahteva minimalan napor, moglo bi da bude korisno za mozak.
Promena vremena obroka vikendom povezana sa rizicima za srce kod muškaraca
05.10.2026.•
0
Promena vremena obroka tokom vikenda u odnosu na radne dane mogla bi da bude povezana sa većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca, pokazuje nova studija objavljena u časopisu "Communications Medicine".
Utvrđeno koliko integralnih žitarica dnevno treba jesti za smanjenje rizika od srčanih bolesti
05.10.2026.•
0
Integralne žitarice važan su deo zdrave ishrane, a velika nova analiza pokazuje koliko bi ih trebalo jesti kako bi se ostvarile koristi za zdravlje srca.
Stara srca postaju biološki mlađa kada se presade mlađim ljudima - i obrnuto
05.10.2026.•
0
Starija srca presađena mlađim ljudima mogu da postanu biološki mlađa, dok mlađa srca u telima starijih primalaca pokazuju znake ubrzanog starenja, pokazuje novo istraživanje.
Mizofonija se prenosi genetski - naučnici pokušavaju da utvrde zašto
05.10.2026.•
0
Mizofonija je stanje zbog kog uobičajeni svakodnevni zvuci, poput žvakanja ili šmrkanja, izazivaju snažnu i negativnu reakciju u mozgu.
Otkrivena prednost kafe bez kofeina u odnosu na onu sa kofeinom
05.10.2026.•
0
Kafa bez kofeina možda ne pruža isti osećaj razbuđivanja, ali bi mogla da ima prednost za mozak koju kafa sa kofeinom nema.
Miris pupka mogao bi da ukaže na Parkinsonovu bolest i kognitivni pad
05.10.2026.•
0
Pupak je prirodno mesto na kojem se skupljaju mrtve ćelije kože, sebum, znoj i bakterije, a njihov spoj stvara karakterističan miris.
Kada zapravo počinju "srednje godine"?
05.10.2026.•
0
Na koje godine pomislite kada čujete izraz "srednje godine"? Stručnjaci kažu da ovaj period počinje ranije i traje duže nego što mnogi pretpostavljaju.
Ovo su najčešće greške prilikom merenja krvnog pritiska
05.10.2026.•
1
Jednostavne greške prilikom merenja krvnog pritiska mogu da dovedu do znatno viših rezultata, pa čak i do pogrešne dijagnoze hipertenzije, upozoravaju stručnjaci.
Komentari 1
Њ
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar