Zašto je ljudska kičma u obliku slova S?

Ako posmatrate ljudski skelet sa strane, primetićete da kičma nije prava. Ona se savija unapred u predelu vrata, unazad u gornjem delu leđa, a zatim ponovo unapred u donjem delu leđa.
Zašto je ljudska kičma u obliku slova S?
Foto: Pixabay
Zajedno, ove krivine formiraju blagi oblik slova S. Većina ljudi nikada ne razmišlja o tom obliku sve dok ne počnu da osećaju bol u donjem delu leđa, ali te dve stvari su tesno povezane, piše Forbes Srbija.
 
Oblik slova S jedan je od najočiglednijih pokazatelja koliko se razlikujemo od drugih sisara. On je ujedno i jedan od razloga zbog kojih su bolovi u leđima toliko česti. Da bismo razumeli zašto je to tako, korisno je da uporedimo našu kičmu sa kičmom naših najbližih srodnika.
Kičma preoblikovana za uspravno hodanje
 
Kičma šimpanze više podseća na blago zakrivljeno slovo C. Šimpanze veliki deo vremena provode oslanjajući se na sve četiri ili penjući se. Njihov donji deo leđa je kratak i prilično krut. Njihov trup naginje se unapred od kukova. To dobro funkcioniše kod životinje koja hoda oslanjajući se na zglobove prstiju prednjih ekstremiteta.
 
Ljudima je bilo potrebno nešto drugačije. Kada hodamo na dve noge, težina glave i grudnog koša mora da bude iznad kukova, jer bismo se u suprotnom pri svakom koraku naginjali unapred i gubili ravnotežu. Udubljena krivina donjeg dela leđa, koju anatomi nazivaju lumbalna lordoza, rešava taj problem. Ona povlači gornji deo tela unazad, tako da se njegova težina nalazi manje-više iznad karlice i nogu.
Krivina u vratnom delu kičme ima sličnu ulogu kada je reč o glavi. Ona omogućava da lobanja bude uravnotežena na vrhu kičme, umesto da se nalazi ispred nje. Dve krivine usmerene unapred, zajedno sa krivinom gornjeg dela leđa usmerenom unazad, funkcionišu pomalo poput opruge. Pomažu u ublažavanju potresa pri svakom koraku i održavanju težišta tela dok hodamo i trčimo.
 
Razvoj ovog oblika kičme može se pratiti tokom jednog ljudskog života. Kičma novorođenčeta uglavnom ima oblik slova C, slično kao kod šimpanze. Krivina u vratnom delu formira se dok beba uči da drži glavu, dok se krivina u donjem delu leđa produbljuje kada dete počne da stoji i hoda.
 
Postoji i zanimljiv detalj u vezi sa evolucijom ove krivine. Istraživanje objavljeno 2007. u časopisu "Nature" ukazuje na to da lumbalni pršljenovi kod žena imaju oblik koji omogućava dodatno produbljivanje krivine tokom trudnoće. Čini se da to trudnicama pomaže da održe ravnotežu dok beba koja raste pomera njihovo težište unapred. Ista karakteristika uočena je i na fosilima ranih ljudskih predaka. To ukazuje na to da su potrebe povezane sa trudnoćom milionima godina uticale na oblikovanje ljudske kičme.
 
Cena zakrivljenosti naše kičme
 
Problem je u tome što evolucija nije osmislila ljudsku kičmu od početka. Ona je preoblikovala kičmeni stub koji je milionima godina dobro funkcionisao kod životinja koje su se kretale na četiri noge. Kod četvoronožnih životinja kičma funkcioniše donekle poput visećeg mosta, ispod kojeg visi težina tela. Kod ljudi, međutim, kičma mora da funkcioniše više poput stuba sastavljenog od naslaganih elemenata, koji odozgo nosi težinu tela.
 
Ova promena stvara veliko opterećenje za donji deo leđa. Pršljenovi i diskovi koji se nalaze između njih i služe kao amortizeri nose najveći deo težine gornjeg dela tela, a na mestu gde se kičma pri dnu savija koncentriše se veliki deo tog opterećenja. Najniži pršljenovi vremenom mogu biti potisnuti unapred i nadole. Stres-fraktura u ovom području, poznata kao spondiloliza, česta je kod ljudi, a veoma retka kod drugih životinja. Istraživanje objavljeno 2005. u časopisu "Spine" povezalo je ovu pojavu sa načinom na koji susedni zglobovi u donjem delu kičme mogu da pritisnu pršljen između sebe kada se donji deo leđa izrazito izvije.
 
Neki istraživači smatraju da je važan i oblik pojedinačnih pršljenova. Istraživanje objavljeno 2015. u časopisu "BMC Evolutionary Biology" pokazalo je da osobe kod kojih se razvije jedan čest oblik problema sa međupršljenskim diskom imaju tendenciju da imaju pršljenove čiji je oblik sličniji pršljenovima šimpanzi. Ideja autora, poznata kao hipoteza o ancestralnom obliku, jeste da kičma ovih osoba možda nije u istoj meri prilagođena uspravnom hodanju. Reč je o relativno novoj hipotezi koja zahteva dodatna istraživanja, ali se uklapa u širu sliku.
Zašto evolucija ne objašnjava u potpunosti probleme sa našom kičmom
 
Prema istraživanju objavljenom 2023. u časopisu "The Lancet Rheumatology", bol u donjem delu leđa danas je vodeći uzrok invaliditeta u svetu. Većina odraslih osoba iskusiće ga u nekom trenutku života. Ipak, bilo bi pogrešno za sve okriviti evoluciju. Kod mnogih ljudi koji imaju bolove u leđima lekari ne mogu da pronađu nikakav jasan strukturni problem. Čini se da stres i loš san povećavaju verovatnoću pojave bolova u leđima, kao i dugotrajno sedenje bez mnogo kretanja tokom dana.
 
Upravo je ovde koristan koncept koji biolozi nazivaju evolutivnim neskladom. Naša kičma evoluirala je kod ljudi koji su prelazili velike udaljenosti pešice i često menjali položaj tokom dana. Danas mnogi od nas provode sate sedeći nepomično na stolicama. Time se na istu strukturu vrši drugačija vrsta opterećenja. Kičma u obliku slova S možda nas čini podložnijim bolovima u leđima, ali upravo savremene životne navike mogu biti ono što tu podložnost pretvara u svakodnevnu neprijatnost.
 
Šta nam naša kičma zaista govori
 
Smatram da je ljudska kičma dobar podsetnik na način na koji evolucija funkcioniše. Ona ne stvara savršena rešenja. Umesto toga, prilagođava ono što već postoji, a takva prilagođavanja često imaju svoju cenu. Krivina u obliku slova S omogućila je našim precima da hodaju uspravno. To im je oslobodilo ruke i promenilo tok ljudske istorije.
 
Bol koji mnogi od nas osećaju u donjem delu leđa deo je cene koju plaćamo za tu promenu. Istovremeno, on nas podseća da i dalje možemo da utičemo na to koliko će nas ta cena pogađati, načinom na koji se krećemo i brinemo o svom telu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje