Zašto je ljudska kičma u obliku slova S?
Ako posmatrate ljudski skelet sa strane, primetićete da kičma nije prava. Ona se savija unapred u predelu vrata, unazad u gornjem delu leđa, a zatim ponovo unapred u donjem delu leđa.
Foto: Pixabay
Zajedno, ove krivine formiraju blagi oblik slova S. Većina ljudi nikada ne razmišlja o tom obliku sve dok ne počnu da osećaju bol u donjem delu leđa, ali te dve stvari su tesno povezane, piše Forbes Srbija.
Oblik slova S jedan je od najočiglednijih pokazatelja koliko se razlikujemo od drugih sisara. On je ujedno i jedan od razloga zbog kojih su bolovi u leđima toliko česti. Da bismo razumeli zašto je to tako, korisno je da uporedimo našu kičmu sa kičmom naših najbližih srodnika.
Kičma preoblikovana za uspravno hodanje
Kičma šimpanze više podseća na blago zakrivljeno slovo C. Šimpanze veliki deo vremena provode oslanjajući se na sve četiri ili penjući se. Njihov donji deo leđa je kratak i prilično krut. Njihov trup naginje se unapred od kukova. To dobro funkcioniše kod životinje koja hoda oslanjajući se na zglobove prstiju prednjih ekstremiteta.
Ljudima je bilo potrebno nešto drugačije. Kada hodamo na dve noge, težina glave i grudnog koša mora da bude iznad kukova, jer bismo se u suprotnom pri svakom koraku naginjali unapred i gubili ravnotežu. Udubljena krivina donjeg dela leđa, koju anatomi nazivaju lumbalna lordoza, rešava taj problem. Ona povlači gornji deo tela unazad, tako da se njegova težina nalazi manje-više iznad karlice i nogu.
Krivina u vratnom delu kičme ima sličnu ulogu kada je reč o glavi. Ona omogućava da lobanja bude uravnotežena na vrhu kičme, umesto da se nalazi ispred nje. Dve krivine usmerene unapred, zajedno sa krivinom gornjeg dela leđa usmerenom unazad, funkcionišu pomalo poput opruge. Pomažu u ublažavanju potresa pri svakom koraku i održavanju težišta tela dok hodamo i trčimo.
Razvoj ovog oblika kičme može se pratiti tokom jednog ljudskog života. Kičma novorođenčeta uglavnom ima oblik slova C, slično kao kod šimpanze. Krivina u vratnom delu formira se dok beba uči da drži glavu, dok se krivina u donjem delu leđa produbljuje kada dete počne da stoji i hoda.
Postoji i zanimljiv detalj u vezi sa evolucijom ove krivine. Istraživanje objavljeno 2007. u časopisu "Nature" ukazuje na to da lumbalni pršljenovi kod žena imaju oblik koji omogućava dodatno produbljivanje krivine tokom trudnoće. Čini se da to trudnicama pomaže da održe ravnotežu dok beba koja raste pomera njihovo težište unapred. Ista karakteristika uočena je i na fosilima ranih ljudskih predaka. To ukazuje na to da su potrebe povezane sa trudnoćom milionima godina uticale na oblikovanje ljudske kičme.
Cena zakrivljenosti naše kičme
Problem je u tome što evolucija nije osmislila ljudsku kičmu od početka. Ona je preoblikovala kičmeni stub koji je milionima godina dobro funkcionisao kod životinja koje su se kretale na četiri noge. Kod četvoronožnih životinja kičma funkcioniše donekle poput visećeg mosta, ispod kojeg visi težina tela. Kod ljudi, međutim, kičma mora da funkcioniše više poput stuba sastavljenog od naslaganih elemenata, koji odozgo nosi težinu tela.
Ova promena stvara veliko opterećenje za donji deo leđa. Pršljenovi i diskovi koji se nalaze između njih i služe kao amortizeri nose najveći deo težine gornjeg dela tela, a na mestu gde se kičma pri dnu savija koncentriše se veliki deo tog opterećenja. Najniži pršljenovi vremenom mogu biti potisnuti unapred i nadole. Stres-fraktura u ovom području, poznata kao spondiloliza, česta je kod ljudi, a veoma retka kod drugih životinja. Istraživanje objavljeno 2005. u časopisu "Spine" povezalo je ovu pojavu sa načinom na koji susedni zglobovi u donjem delu kičme mogu da pritisnu pršljen između sebe kada se donji deo leđa izrazito izvije.
Neki istraživači smatraju da je važan i oblik pojedinačnih pršljenova. Istraživanje objavljeno 2015. u časopisu "BMC Evolutionary Biology" pokazalo je da osobe kod kojih se razvije jedan čest oblik problema sa međupršljenskim diskom imaju tendenciju da imaju pršljenove čiji je oblik sličniji pršljenovima šimpanzi. Ideja autora, poznata kao hipoteza o ancestralnom obliku, jeste da kičma ovih osoba možda nije u istoj meri prilagođena uspravnom hodanju. Reč je o relativno novoj hipotezi koja zahteva dodatna istraživanja, ali se uklapa u širu sliku.
Zašto evolucija ne objašnjava u potpunosti probleme sa našom kičmom
Prema istraživanju objavljenom 2023. u časopisu "The Lancet Rheumatology", bol u donjem delu leđa danas je vodeći uzrok invaliditeta u svetu. Većina odraslih osoba iskusiće ga u nekom trenutku života. Ipak, bilo bi pogrešno za sve okriviti evoluciju. Kod mnogih ljudi koji imaju bolove u leđima lekari ne mogu da pronađu nikakav jasan strukturni problem. Čini se da stres i loš san povećavaju verovatnoću pojave bolova u leđima, kao i dugotrajno sedenje bez mnogo kretanja tokom dana.
Upravo je ovde koristan koncept koji biolozi nazivaju evolutivnim neskladom. Naša kičma evoluirala je kod ljudi koji su prelazili velike udaljenosti pešice i često menjali položaj tokom dana. Danas mnogi od nas provode sate sedeći nepomično na stolicama. Time se na istu strukturu vrši drugačija vrsta opterećenja. Kičma u obliku slova S možda nas čini podložnijim bolovima u leđima, ali upravo savremene životne navike mogu biti ono što tu podložnost pretvara u svakodnevnu neprijatnost.
Šta nam naša kičma zaista govori
Smatram da je ljudska kičma dobar podsetnik na način na koji evolucija funkcioniše. Ona ne stvara savršena rešenja. Umesto toga, prilagođava ono što već postoji, a takva prilagođavanja često imaju svoju cenu. Krivina u obliku slova S omogućila je našim precima da hodaju uspravno. To im je oslobodilo ruke i promenilo tok ljudske istorije.
Bol koji mnogi od nas osećaju u donjem delu leđa deo je cene koju plaćamo za tu promenu. Istovremeno, on nas podseća da i dalje možemo da utičemo na to koliko će nas ta cena pogađati, načinom na koji se krećemo i brinemo o svom telu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Naučnici našli način da pojačaju prirodni sistem čišćenja mozga tokom spavanja
22.11.2026.•
1
Naučnici su otkrili način da pojačaju protok cerebrospinalne tečnosti kroz mozak tokom spavanja, koristeći kratke zvučne signale koji se puštaju u precizno određenim trenucima.
Naučnici razvili "pametan" zubni konac koji prati šećer u krvi i zdravlje desni
22.11.2026.•
0
Naučnici su razvili pametan zubni konac koji bi jednog dana mogao da omogući praćenje nivoa šećera u krvi, mokraćne kiseline i zdravlja desni, bez potrebe za vađenjem krvi.
Četiri jednostavna testa koja mogu da otkriju koliko je vaš mozak zaista star
22.11.2026.•
0
Broj godina koje imamo ne mora uvek da odgovara biološkoj starosti našeg organizma. Neki ljudi stare brže, a drugi sporije, što se može odraziti i na zdravlje mozga.
Za zdravlje srca važnije je kada spavate nego koliko dugo
22.11.2026.•
0
Redovan raspored spavanja mogao bi da bude važniji za zdravlje srca od ukupnog broja sati provedenih u krevetu, pokazuje novo istraživanje.
Veći trbušni mišići ne znače i manji rizik od bolova u leđima
22.11.2026.•
2
Izraženi trbušni mišići nisu garancija da nećete imati bolove u leđima.
Delić: Neko mora da snosi odgovornost zbog smanjenog obuhvata vakcinacije u Srbiji
21.11.2026.•
3
Član Predsedništva Srbija centra (Srce) Dragan Delić kaže, povodom proglašenja epidemije malih boginja u Boru i početka vanredne imunizacije, da neko snosi odgovornost za to što je smanjen obuhvat vakcinacijom u Srbiji.
Kada antibiotici prestanu da deluju i obične infekcije mogu biti smrtonosne
21.11.2026.•
1
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava na sve veći problem otpornosti bakterija na antibiotike, zbog kojeg bi u narednih 25 godina moglo da umre čak 39 miliona ljudi.
Umor, zaboravnost, višak kilograma: Da li je kriv nedostatak joda?
21.11.2026.•
0
Stalno ste umorni, teško se koncentrišete, hladno vam je čak i kada drugima nije? Ove tegobe često pripisujemo stresu, godinama ili ubrzanom načinu života.
Zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu
21.11.2026.•
1
U Srbiji je od 9. novembra do 15. novembra zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovic Batut".
Nova pilula pokazala obećavajuće rezultate u lečenju raka pankreasa: Kod nekih pacijenata tumori nestali
20.11.2026.•
0
Nova pilula daraksonrasib (daraxonrasib), koja se ispituje u kombinaciji sa hemoterapijom, pokazala je ohrabrujuće rezultate u lečenju uznapredovalog raka pankreasa.
Pilula koja deluje kao Vijagra može da uspori Alchajmerovu bolest
19.11.2026.•
1
Pilula koja deluje slično Vijagri, opuštanjem krvnih sudova i povećanjem protoka krvi u mozak, može da uspori kognitivni pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću za skoro trećinu.
Naučnici napravili električni češalj koji podstiče rast kose
19.11.2026.•
1
Naučnici iz Kine razvili su električni češalj koji bi mogao da predstavlja novi način lečenja gubitka kose.
Rusija započela kliničku upotrebu vakcine protiv raka debelog creva
19.11.2026.•
4
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
1
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar