Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Procenjuje se da tinitus pogađa oko 15 odsto svetske populacije, a njegovi uzroci još nisu potpuno razjašnjeni. Do sada nije postojao pouzdan objektivni test za njegovo otkrivanje, pa su se lekari prilikom postavljanja dijagnoze oslanjali na opise simptoma koje daju pacijenti, prenosi Sciencealert.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Otolaryngology – Head and Neck Surgery, ukazuje na to da bi protein prestin mogao da pomogne u dijagnostikovanju ovog poremećaja.
"Sada imamo početni dokaz da jedan protein iz uha može da igra centralnu ulogu u nastanku i lečenju tinitusa", izjavio je otorinolaringolog Kuruš Parham sa Univerziteta Konektikat.
Osobe sa tinitusom imaju više prestina u krvi
U istraživanju su učestvovale 82 odrasle osobe, od kojih je polovina imala tinitus.
Analize krvi pokazale su da su učesnici sa ovim poremećajem imali približno 50 odsto veću koncentraciju proteina prestina od osoba bez tinitusa.
Prestin se nalazi u spoljašnjim slušnim ćelijama sa dlačicama u pužu unutrašnjeg uha. Njegova uloga je da pomaže u pojačavanju zvuka, zbog čega je važan za normalno funkcionisanje sluha.
Prethodna istraživanja pokazala su da na nivo prestina utiču izloženost buci, starenje i gubitak sluha. Njegova koncentracija menja se i nakon oštećenja unutrašnjeg uha, što ukazuje na mogućnost da posluži kao biomarker takvih povreda.
"Sada nam merenje prestina pruža klinički pokazatelj ozbiljnosti tinitusa", rekao je Parham.
Naučnici podsećaju i da predoziranje aspirinom može da izazove probleme sa sluhom narušavanjem funkcije unutrašnjeg uha, pri čemu je prestin jedan od proteina na koje ovaj lek utiče.
Otkriće još ne znači da postoji pouzdan test
Istraživači naglašavaju da je reč o maloj opservacionoj studiji i da rezultati ne dokazuju da povećana koncentracija prestina izaziva tinitus.
Iako je utvrđena povezanost, posebna analiza dijagnostičke tačnosti pokazala je da se ovaj protein još ne može pouzdano koristiti za postavljanje dijagnoze.
Jedno od mogućih objašnjenja jeste da pojedini učesnici imaju oblik tinitusa koji ne potiče iz puža unutrašnjeg uha, već nastaje zbog drugih poremećaja.
Naučnici zato smatraju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko je prestin pouzdan pokazatelj i kakvu ulogu ima u nastanku simptoma.
Mogućnost razvoja novih terapija
Uprkos ograničenjima, istraživači veruju da bi otkriće moglo da predstavlja važan korak ka razvoju objektivnih dijagnostičkih testova, ali i novih lekova za ublažavanje tinitusa.
„Naš rad pokazuje da prestin ima potencijal da se koristi kao biomarker za tinitus. Ovo je naš prvi korak ka razvoju lekova koji bi pomogli u kontroli ovog poremećaja“, zaključio je Parham.
Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Otolaryngology - Head and Neck Surgery.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar