Drveće zbog požara "zadržava dah"
Neke vrste drveća i biljaka imaju iznenađujuće mehanizme zaštite i odgovor na dim od požara tako što prekidaju razmenu materija sa spoljnim vazduhom.
U slučaju opasnosti od dima usled požara, stručnjaci pozivaju ljude da ostanu u zatvorenom prostoru kako bi izbegli udisanje štetnih čestica i gasova. Drveće i druge biljke ne mogu da pobegnu od dima usred šumskih požara.
Ispostavilo se međutim, da su našle način da reaguju slično kao mi: neke vrste drveća u suštini zatvaraju svoje "prozore i vrata" i "zadržavaju dah", piše RTS.
Delfine Farmer, profesorka hemije na Državnom univerzitetu u Koloradu i Em Džej Ričiz, postdoktorski istraživač u oblasti nauke o životnoj sredini i atmosferi, sa istog univerziteta proučavaju kvalitet vazduha i ekološke efekte dima od požara i drugih zagađivača.
U studiji koju su objavili i koja je počela sasvim slučajno, kada je dim preplavio njihovu istraživačku lokaciju u Koloradu, mogli su da u realnom vremenu posmatraju kako reaguje lišće borova kada se dogodi požar.
Biljke imaju pore na površini lišća koje se nazivaju stome. Ove pore su slične našim ustima, osim što dok mi udišemo kiseonik i izdišemo ugljen-dioksid, biljke udišu ugljen-dioksid i izdišu kiseonik.
I ljudi i biljke udišu i izdišu hemikalije koje su prisutne u vazduhu.
Za razliku od ljudi, međutim, lišće udiše i izdiše u isto vreme, neprestano upijajući i ispuštajući atmosferske gasove.
Početkom dvadesetog veka naučnici koji su proučavali drveće u jako zagađenim oblastima otkrili su da oni koji su hronično izloženi zagađenju od sagorevanja uglja imaju crne granule koje začepljuju pore listova kroz koje biljke dišu.
Sumnjali su da je supstancu u ovim granulama delimično stvorilo drveće, ali zbog nedostatka raspoloživih instrumenata u to vreme, nikada nije istražen kompletan sastav tih granula, kao ni efekti na fotosintezu biljaka.
Većina modernih istraživanja o efektima dima od šumskih požara fokusirala su se na useve, a rezultati su bili različiti, čak oprečni.
Na primer, više studija sprovedenih na teritoriji sa usevima, ali i u močvarnim predelima u Kaliforniji pokazala je da dim raspršuje svetlost na način koji je biljke učinio efikasnijim u fotosintezi i rastu.
Međutim, laboratorijska studija u kojoj su biljke bile izložene veštačkom dimu, otkrila je da je produktivnost biljaka opala tokom i nakon izlaganja dimu – iako su se te biljke oporavile nakon nekoliko sati.
Postoje i drugi pokazatelji da dim od šumskog požara može negativno uticati na biljke. Možda ste čak i osetili jedan od njih: kada je grožđe izloženo dimu, njegovo vino može imati "prljav" ukus.
Kada dim od šumskog požara putuje, on se na sunčevoj svetlosti tokom tog puta i hemijski menja. Mešanjem isparljivih organskih jedinjenja, azotnih oksida i sunčeve svetlosti stvara se prizemni ozon, koji može izazvati probleme sa disanjem kod ljudi. Takođe to može oštetiti biljke degradacijom površine lista, oksidacijom biljnog tkiva i usporavanjem fotosinteze.
Studije uglavnom sugerišu da dim šumskog požara stupa u interakciju sa biljkama, ali da načini interakcija nekada bivaju pogrešno shvaćeni. Taj nedostatak istraživanja je vođen činjenicom da je proučavanje efekata dima na lišće živih biljaka u divljini teško: šumske požare je teško predvideti i može biti nesigurno boraviti i raditi u zadimljenim uslovima.
Neplanirano istraživanje
"Nismo nameravali da proučavamo reakcije biljaka na dim od šumskog požara. Tokom jednog istraživanja, pokušavali smo da razumemo kako biljke emituju isparljiva organska jedinjenja. U jesen 2020. bilo je šumskih požara na zapadu SAD, a gust dim je došao kroz teren gde smo radili u Stenovitim planinama Kolorada", kažu Delfine Farmer, profesorka hemije na Državnom univerzitetu u Koloradu i Em Džej Ričiz, postdoktorski istraživač u oblasti nauke o životnoj sredini i atmosferi, sa istog univerziteta.
"Prvog jutra dok je koncentracija dima bila veoma velika, uradili smo naš uobičajeni test za merenje fotosinteze na nivou listova borova ponderosa. Iznenadili smo se kada smo otkrili da su pore drveta potpuno zatvorene i da je fotosinteza bila skoro na nuli. Takođe smo izmerili emisije isparavanja iz lišća – uobičajenih isparljivih organskih jedinjenja i otkrili veoma niske vrednosti. To je značilo da listovi nisu disali, nisu uzimali ugljen-dioksid koji im je potreban za rast i nisu izdisale hemikalije koje obično ispuštaju", nastavljaju naučnici u svom radu.
Sa takvim neočekivanim rezultatima, odlučili su da pokušaju da forsiraju fotosintezu i vide da li mogu da "defibriliraju" list u njegov normalan ritam.
"Promenom temperature i vlažnosti lista, očistili smo disajne puteve lista i videli naglo poboljšanje fotosinteze i nalet isparljivih organskih jedinjenja", objašnjavaju istraživači.
Biljke koje "zadržavaju dah"
Ono što su im višemesečni podaci istraživanja rekli je to da neke biljke reaguju na jake nalete dima od požara tako što prekidaju razmenu sa spoljnim vazduhom. One efikasno "zadržavaju dah", ali ne pre nego što budu izloženi dimu.
Naučnici smatraju da nekoliko procesa spada u izazivače zatvaranja pora na listovima.
"Čestice dima bi mogle da oblože lišće, stvarajući sloj koji sprečava pore od otvaranja. Dim bi takođe mogao da uđe u lišće i začepi im pore. Takođe, listovi bi mogli fizički da reaguju na prve znake dima i da zatvore pore pre nego što se najgore od toga. Zaštitni mehanizam listova je verovatno kombinacija ovih i drugih odgovora", rekli su istraživači.
Dugoročni uticaj ovog mehanizma je još uvek nepoznat. Istraživači još ne znaju tačno koliko dugo traju efekti dima od šumskog požara i kako će ponavljani događaji dima uticati na biljke – uključujući drveće i useve – na duži rok.
S obzirom na to da požari postaju sve jači i učestaliji zbog klimatskih promena, politike upravljanja šumama i ljudskog ponašanja, važno je bolje razumeti čitav taj proces.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti
Ormar iz Pompeje zapečaćen pre 2.000 godina otkriva detalje svakodnevnog života pre erupcije Vezuva
05.11.2026.•
0
Arheolozi su u Pompeji rekonstruisali ormar zapečaćen skoro 2.000 godina, u kojem su pronađeni nakit, novčići, parfem, posude za kuvanje, pružajući uvid u svakodnevni život stanovnika grada pre erupcije Vezuva.
VIDEO: Najstarija olupina broda na svetu, nađena kod Turske, ušla u Ginisovu knjigu rekorda
05.11.2026.•
0
Olupina broda stara oko 4.700 godina, koja je otkrivena tokom podvodnih iskopavanja u blizini ostrva Kekova u južnoj turskoj provinciji Antalija, ušla je u Ginisovu knjigu rekorda kao najstarija olupina broda na svetu.
Papa Lav XIV primio Boba Dilana u Vatikanu
04.11.2026.•
1
Papa Lav XIV primio je danas u Apostolskoj palati u Vatikanu američkog kantautora i pesnika Boba Dilana, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, koji boravi u Rimu u okviru italijanskog dela svoje koncertne turneje.
U fosilu dinosaurusa iz Brazila otkriveni tragovi crvenih krvnih zrnaca
03.11.2026.•
1
Naučnici su u Brazilu otkrili ono što smatraju do sada najjačim dokazom postojanja krvnih ćelija u fosilu dinosaurusa, prenosi Rojters.
Donald Tramp se za Noć veštica maskirao u samog sebe
01.11.2026.•
3
Nakon što je učestvovao na mitinzima povodom predstojećih izbora za Kongres, američki predsednik Donald Tramp je prisustvovao zabavi povodom Noći veštica, održanoj na njegovom imanju Mar-a-Lago u Floridi.
VIDEO: Na vrhu planinskog masiva u Švajcarskoj vladaju dva godišnja doba odjednom
01.11.2026.•
2
Impresivan snimak planinskog masiva Alpštajn u švajcarskim Alpima otkriva kako vremenski uslovi mogu drastično da se razlikuju na dve strane iste planine, zahvaljujući prirodnom fenomenu poznatom kao "orografski efekat".
Švajcarska razmatra da brzinu na auto-putevima ograniči na 80 km/h
01.11.2026.•
20
Zbog problema u snabdevanju gorivom, Švajcarska već razmatra mogućnosti uštede smanjenjem brzine saobraćaja.
Apple u Južnoj Koreji izmenio reklamu za iPad mini zbog potencijalno uvredljivog gesta
01.11.2026.•
0
Apple je odlučio da u Južnoj Koreji koristi drugačiju promotivnu fotografiju za novi iPad mini sa OLED ekranom.
Olupina parobroda Kornvolis koji su nacisti potopili pronađena posle više od 80 godina
01.11.2026.•
0
Olupina kanadskog parobroda "Kornvolis", koji je nemačka podmornica potopila u decembru 1944. godine, pronađena je na dubini od gotovo 120 metara, više od 80 godina nakon potonuća.
VIDEO: Brod SS United States biće potopljen kako bi postao najveći veštački greben na svetu
01.11.2026.•
0
Brod SS United States, koji je decenijama bio usidren u Filadelfiji, biće potopljen 12. novembra u Meksičkom zalivu, gde će postati najveći veštački greben na svetu.
Astrofizičar nazvao galaksiju po studentima: Dodelio joj simbolično ime SL3
30.10.2026.•
14
Aastrofizičar Darko Donevski odlučio je da jednu od 17 galaksija koje su on i njegov tim otkrili teleskopima ALMA i Džejms Veb nazove SL3, u čast studenata Srbije.
VIDEO: Jedan od tri retka skeleta rođaka Ti-reksa prodat za 47,3 miliona dolara
28.10.2026.•
1
Retki skelet nanotiranusa, manjeg srodnika tiranosaurusa reksa, prodat je na aukciji u kući "Sotbi" u Njujorku za 47,3 miliona dolara, nakon dvanaestominutnog nadmetanja šest ponuđača, preneo je CNN.
Sajt Dictionary.com za reč godine proglasio "maxxing"
27.10.2026.•
2
Reč "maxxing", koja označava nastojanje da se nešto maksimalno unapredi ili optimizuje, proglašena je za reč godine 2026. na sajtu "Dictionary.com".
Švajcarci na referendumu odlučuju o zabrani vatrometa
27.10.2026.•
5
Građani Švajcarske će 29. novembra na referendumu odlučivati o zabrani bučnih vatrometa, na inicijativu organizacija za zaštitu životinja i životne sredine.
Razgovor u sopstvenoj glavi menja zenice drugačije od govora naglas
26.10.2026.•
0
Oči mogu da otkriju mnogo više nego što mislimo. Promene veličine zenica mogu da pruže informacije o tome šta opažamo, da li udišemo ili izdišemo, pa čak i o stvarima koje samo zamišljamo.
Pelcmanov efekat: Objašnjava (lažnu) sigurnost koju vozači osećaju u automobilima
26.10.2026.•
0
Najveća opasnost na putevima nije nedostatak tehnologije. To je trenutak kada vozač počne da veruje da ga je tehnologija učinila nepobedivim.
Naučnici otkrili zašto ljudski mozak ima nabore, a mozak nekih majmuna je gladak
26.10.2026.•
1
Ljudski mozak ima izrazito naboranu površinu, dok je mozak običnih marmozeta, malih majmuna iz Južne Amerike, gotovo potpuno gladak.
Da li ljudi postaju manje kreativni kako stare?
26.10.2026.•
0
Ako petogodišnjem detetu kažete da naslika sliku, ono će gotovo instinktivno posegnuti za četkicom.
Efekat trule jabuke: Istraživanje pokazalo kako nas tuđe kršenje pravila podstiče da radimo isto
25.10.2026.•
0
Ljudi su skloniji kršenju pravila kada vide da to rade i drugi.
Šta su prestupna sekunda i prestupni sat?
25.10.2026.•
0
Posle više od 30 godina rasprava, međunarodni stručnjaci za merenje vremena odlučili su da prestupnu sekundu zamene prestupnim satom.
VIDEO: Hiljade ovaca i koza na ulicama Madrida
25.10.2026.•
1
Hiljade ovaca i koza preplavilo je danas ulice Madrida, privlačeći mnogobrojne turiste i stanovnike španske prestonice na godišnjem festivalu pastirske prakse premeštanja stoke na nove pašnjake.
Komentari 1
Nada
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar