
Drveće zbog požara "zadržava dah"
Neke vrste drveća i biljaka imaju iznenađujuće mehanizme zaštite i odgovor na dim od požara tako što prekidaju razmenu materija sa spoljnim vazduhom.

Foto: pixabay
U slučaju opasnosti od dima usled požara, stručnjaci pozivaju ljude da ostanu u zatvorenom prostoru kako bi izbegli udisanje štetnih čestica i gasova. Drveće i druge biljke ne mogu da pobegnu od dima usred šumskih požara.
Ispostavilo se međutim, da su našle način da reaguju slično kao mi: neke vrste drveća u suštini zatvaraju svoje "prozore i vrata" i "zadržavaju dah", piše RTS.
Delfine Farmer, profesorka hemije na Državnom univerzitetu u Koloradu i Em Džej Ričiz, postdoktorski istraživač u oblasti nauke o životnoj sredini i atmosferi, sa istog univerziteta proučavaju kvalitet vazduha i ekološke efekte dima od požara i drugih zagađivača.
U studiji koju su objavili i koja je počela sasvim slučajno, kada je dim preplavio njihovu istraživačku lokaciju u Koloradu, mogli su da u realnom vremenu posmatraju kako reaguje lišće borova kada se dogodi požar.
Biljke imaju pore na površini lišća koje se nazivaju stome. Ove pore su slične našim ustima, osim što dok mi udišemo kiseonik i izdišemo ugljen-dioksid, biljke udišu ugljen-dioksid i izdišu kiseonik.
I ljudi i biljke udišu i izdišu hemikalije koje su prisutne u vazduhu.
Za razliku od ljudi, međutim, lišće udiše i izdiše u isto vreme, neprestano upijajući i ispuštajući atmosferske gasove.
Početkom dvadesetog veka naučnici koji su proučavali drveće u jako zagađenim oblastima otkrili su da oni koji su hronično izloženi zagađenju od sagorevanja uglja imaju crne granule koje začepljuju pore listova kroz koje biljke dišu.
Sumnjali su da je supstancu u ovim granulama delimično stvorilo drveće, ali zbog nedostatka raspoloživih instrumenata u to vreme, nikada nije istražen kompletan sastav tih granula, kao ni efekti na fotosintezu biljaka.
Većina modernih istraživanja o efektima dima od šumskih požara fokusirala su se na useve, a rezultati su bili različiti, čak oprečni.
Na primer, više studija sprovedenih na teritoriji sa usevima, ali i u močvarnim predelima u Kaliforniji pokazala je da dim raspršuje svetlost na način koji je biljke učinio efikasnijim u fotosintezi i rastu.
Međutim, laboratorijska studija u kojoj su biljke bile izložene veštačkom dimu, otkrila je da je produktivnost biljaka opala tokom i nakon izlaganja dimu – iako su se te biljke oporavile nakon nekoliko sati.
Postoje i drugi pokazatelji da dim od šumskog požara može negativno uticati na biljke. Možda ste čak i osetili jedan od njih: kada je grožđe izloženo dimu, njegovo vino može imati "prljav" ukus.
Kada dim od šumskog požara putuje, on se na sunčevoj svetlosti tokom tog puta i hemijski menja. Mešanjem isparljivih organskih jedinjenja, azotnih oksida i sunčeve svetlosti stvara se prizemni ozon, koji može izazvati probleme sa disanjem kod ljudi. Takođe to može oštetiti biljke degradacijom površine lista, oksidacijom biljnog tkiva i usporavanjem fotosinteze.
Studije uglavnom sugerišu da dim šumskog požara stupa u interakciju sa biljkama, ali da načini interakcija nekada bivaju pogrešno shvaćeni. Taj nedostatak istraživanja je vođen činjenicom da je proučavanje efekata dima na lišće živih biljaka u divljini teško: šumske požare je teško predvideti i može biti nesigurno boraviti i raditi u zadimljenim uslovima.
Neplanirano istraživanje
"Nismo nameravali da proučavamo reakcije biljaka na dim od šumskog požara. Tokom jednog istraživanja, pokušavali smo da razumemo kako biljke emituju isparljiva organska jedinjenja. U jesen 2020. bilo je šumskih požara na zapadu SAD, a gust dim je došao kroz teren gde smo radili u Stenovitim planinama Kolorada", kažu Delfine Farmer, profesorka hemije na Državnom univerzitetu u Koloradu i Em Džej Ričiz, postdoktorski istraživač u oblasti nauke o životnoj sredini i atmosferi, sa istog univerziteta.
"Prvog jutra dok je koncentracija dima bila veoma velika, uradili smo naš uobičajeni test za merenje fotosinteze na nivou listova borova ponderosa. Iznenadili smo se kada smo otkrili da su pore drveta potpuno zatvorene i da je fotosinteza bila skoro na nuli. Takođe smo izmerili emisije isparavanja iz lišća – uobičajenih isparljivih organskih jedinjenja i otkrili veoma niske vrednosti. To je značilo da listovi nisu disali, nisu uzimali ugljen-dioksid koji im je potreban za rast i nisu izdisale hemikalije koje obično ispuštaju", nastavljaju naučnici u svom radu.
Sa takvim neočekivanim rezultatima, odlučili su da pokušaju da forsiraju fotosintezu i vide da li mogu da "defibriliraju" list u njegov normalan ritam.
"Promenom temperature i vlažnosti lista, očistili smo disajne puteve lista i videli naglo poboljšanje fotosinteze i nalet isparljivih organskih jedinjenja", objašnjavaju istraživači.
Biljke koje "zadržavaju dah"
Ono što su im višemesečni podaci istraživanja rekli je to da neke biljke reaguju na jake nalete dima od požara tako što prekidaju razmenu sa spoljnim vazduhom. One efikasno "zadržavaju dah", ali ne pre nego što budu izloženi dimu.
Naučnici smatraju da nekoliko procesa spada u izazivače zatvaranja pora na listovima.
"Čestice dima bi mogle da oblože lišće, stvarajući sloj koji sprečava pore od otvaranja. Dim bi takođe mogao da uđe u lišće i začepi im pore. Takođe, listovi bi mogli fizički da reaguju na prve znake dima i da zatvore pore pre nego što se najgore od toga. Zaštitni mehanizam listova je verovatno kombinacija ovih i drugih odgovora", rekli su istraživači.
Dugoročni uticaj ovog mehanizma je još uvek nepoznat. Istraživači još ne znaju tačno koliko dugo traju efekti dima od šumskog požara i kako će ponavljani događaji dima uticati na biljke – uključujući drveće i useve – na duži rok.
S obzirom na to da požari postaju sve jači i učestaliji zbog klimatskih promena, politike upravljanja šumama i ljudskog ponašanja, važno je bolje razumeti čitav taj proces.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti
Arhiva Dejvida Bouvija sa 90.000 predmeta otvorena u Londonu
10.09.2025.•
0
Svi zainteresovani moći će, uz zakazivanje, da pogledaju oko 90.000 predmeta u Centru Dejvida Bouvija u istočnom Londonu.
Puž golać "maltretirao" stanare zgrade u Bavarskoj neprekidnom zvonjavom na interfonu
09.09.2025.•
6
Stanari stambene zgrade u Gradu Švabah u Bavarskoj pozvali su policiju nakon što ih je tokom noći više puta uznemirilo neprekidno zvonjenje interfona, za koje se ispostavilo da nije delo tinejdžera, već puža golaća.
VIDEO: Četvorogodišnji dečak iz Ilinoisa postao član Mense
07.09.2025.•
3
Četvorogodišnji dečak iz Ilinoisa Zorien Rojs postigao je 156 od maksimalnih 160 poena na testu inteligencije za decu, što je rezultat koji se smatra genijalnim i omogućio mu je prijem u Mensu.
VIDEO: U more kod Majamija biće spušteni betonski automobili - s dobrim razlogom
07.09.2025.•
0
U oktobru ove godine kod obale Majami Biča biće postavljena neobična umetnička instalacija pod nazivom "Concrete Coral" (Betonski koral), delo argentinskog umetnika Leandra Erliha.
VIDEO: Ispod jednog nadvožnjaka se zaglavio i 100. kamion - stanovnici to proslavili uz žurku
07.09.2025.•
0
Umesto frustracije, stanovnici Lansinga odlučili su da stoti udes ispod zloglasnog nadvožnjaka Big Penny pretvore u slavlje.
VIDEO: Svetlosni mač Darta Vejdera prodat za 3,6 miliona dolara
07.09.2025.•
1
Svetlosni mač koji je Dart Vejder koristio u originalnim filmovima "Ratovi zvezda" prodat je za 3,6 miliona dolara (oko 3,1 miliona evra) na aukciji u Los Anđelesu, saopštila je aukcijska kuća Propstor.
Danas potpuno pomračenje Meseca, biće vidljivo i iz Srbije
07.09.2025.•
4
Potpuno pomračenje Meseca moći će u celosti da se posmatra iz Srbije danas, 7. septembra, saopšteno je iz Astronomskog društva "Ruđer Bošković" iz Beograda.
Glasanje za imena maskota Ekspa 2027. i tokom jeseni: U finalu su tri para
04.09.2025.•
30
Rok za izbor imena maskota Ekspa 2027. je produžen, zbog, kako se navodi, velikog interesovanja javnosti i konstantnog priliva glasova.
Pipi Duga Čarapa, IKEA i Nobelova nagrada na listi švedske kulturne baštine, ABBA nije - evo zašto
03.09.2025.•
3
Pipi Duga Čarapa, IKEA i Nobelova nagrada su među 100 dela, brendova i ideja koje su definicija suštine Švedske, a uvršteni su na listu kulturne baštine te zemlje koju je objavila švedska vlada.
Ukrao Lego kockice i druge igračke vredne 250.000 dolara
02.09.2025.•
0
Muškarac iz Australije se suočava s optužbama za krađu nakon što je policija otkrila veliku kolekciju Lego kockica i igračaka vrednu 250.000 dolara, navodno ukradenih iz robnih kuća.
VIDEO: Dronovi čiste Mont Everest od silnog smeća koje ostavljaju planinari
31.08.2025.•
0
Kako bi se očistile tone otpada koje se svake godine ostavljaju na Everestu, penjači i vodiči sada imaju pomoć dva drona.
VIDEO: Pogledajte kako ogromna peščana oluja "guta" čitav grad
31.08.2025.•
0
Ogroman zid prašine, meteorološki poznat kao habub, zahvatio je šire područje Finiksa, uronivši grad u gotovo potpunu tamu s vidljivošću svedenom na nulu.
Arheolozi u Peruu otkrili figurice žaba koju je napravila drevna civilizacija
31.08.2025.•
1
Male skulpture dve žabe i drugih simbola vezanih za vodu, pronađene kod grada Karal u Peruu, pomogla je arheolozima da potvrde saznanje da je drevna civilizacija nestala zbog razornih klimatskih promena.
Švajcarski grad će na referendumu odlučivati o - duvačima za lišće
31.08.2025.•
9
Stanovnici Ciriha će na referendumu 28. septembra odlučiti o sudbini duvača za lišće.
Meteorit star 4,5 milijardi godina prodat na aukciji za 1,7 miliona evra
31.08.2025.•
0
Meteorit težak 240 kilograma, čija je starost procenjena na oko 4,5 milijardi godina, prodat je na aukciji u Holandiji za 1,7 miliona evra.
FOTO: Hiljade crvenokosih slave boju svoje kose na festivalu u Holandiji
30.08.2025.•
2
U gradu Tilburgu, na jugu Holandije, hiljade crvenokosih ljudi iz celog sveta su ovog vikenda na godišnjem festivalu koji "slavi kosu vatrene boje".
Arheolozi u Danskoj otkrili naselje iz kamenog doba potopljeno pre 8.000 godina
30.08.2025.•
0
Arheolozi su otkrili naselje iz kamenog doba koje je potopljeno porastom nivoa mora, pre više od 8.500 godina, ispod voda Orhuskog zaliva u severnoj Danskoj.
FOTO: Japanac star 102 godine najstarija osoba koja se popela na Fudži
26.08.2025.•
0
Japanac star 102 godine, koji pati od ozbiljnog oboljenja srca, potvrđen je kao najstariji čovek koji se popeo na planinu Fudži.
Trampov lik neće moći da bude dodat na planinu Rašmor
26.08.2025.•
5
Uprkos pritiscima pojedinih pristalica predsednika SAD Donalda Trampa da se njegov lik doda na planinu Rašmor, stručnjaci ističu da fizička ograničenja spomenika onemogućavaju bilo kakvo novo rezbarenje.
Košarkaška kartica sa autogramima Džordana i Brajanta prodata za skoro 13 miliona dolara
24.08.2025.•
0
Košarkaška kartica sa autogramima Majkla Džordana i Kobija Brajanta i dva NBA grba, prodata je na aukciji u Teksasu po rekordnoj ceni od 12,9 miliona dolara, prenose američki mediji.
Naučnici se bavili time kako bi vas pojeo tiranosaurus, a kako drugi dinosaurusi
24.08.2025.•
3
Analiza lobanja 18 različitih vrsta mesožderskih dinosaurusa otkrila je da nisu svi grabljivci ubijali svoj plen ili žvakali na isti način.
Komentari 1
Nada
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar