Prva masovna grobnica najranije pandemije otkrivena u Jordanu

Istraživački tim američkih naučnika verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Prva masovna grobnica najranije pandemije otkrivena u Jordanu
Foto: Pixabay (ilustracija)

Grobnica pruža nove detalje o Justinijanovoj kugi, od koje su milioni ljudi umrli u Vizantijskom carstvu između šestog i osmog veka, prenosi Gardijan.

DNK uzeta iz ljudskih ostataka u masovnoj grobnici u Džerašu, u današnjem Jordanu, pokazuje da je mikrob Yersinia pestis izazvao bubonsku kugu.
 
Justinijanova kuga bila je prva zabeležena pandemija bubonske kuge koja je opustošila Vizantijsko carstvo i delove Evrope, Azije i Afrike.
Nazvana je po caru Justinijanu I, koji je i sam preležao bolest.
 
Pandemija je usmrtila između 30 i 50 miliona ljudi, značajno oslabivši carstvo i utirući put kasnijim epidemijama, poput Crne smrti.
 
Najnoviji nalazi, objavljeni u časopisu Journal of Archaeological Science, nude ono što istraživači nazivaju retkim empirijskim uvidom u mobilnost, urbani život i ranjivost građana pogođenih kugom.
 
Novo istraživanje fokusiralo se na žrtve, njihov način života i podložnost bolesti u Džerašu, regionalnom trgovačkom centru i epicentru pandemije koja je besnela od 541. do 750. godine nove ere.
"Lokalitet Džeraš nam pruža ljudsku priču o tome ko je umro i kako je grad doživeo krizu", rekla je glavna autorka studije i vanredna profesorka na Odeljenju za globalne, ekološke i genomske zdravstvene nauke Univerziteta Južne Floride, Rejs Đijang.
 
Ona je ukazala da pandemije nisu samo biološki, već i društveni događaji.
 
"Povezivanjem bioloških dokaza iz tela sa arheološkim okruženjem možemo da vidimo kako je bolest uticala na stvarne ljude u njihovom društvenom i ekološkom kontekstu", objasnila je naučnica.
 
Prema njenim rečima, to nam pomaže da razumemo pandemije u istoriji kao proživljene događaje, a ne samo epidemije zabeležene u istorijskim hronikama.
 
Multidisciplinarni tim arheologa, istoričara i genetičkih stručnjaka sa Univerziteta Južne Floride, Univerziteta Florida Atlantik i Univerziteta u Sidneju sastavio je studiju, a Đijang i njeni istraživači proučavali su DNK izvađenu iz zuba.
 
Otkrili su raznolik demografski sastav žrtava, što je, kako je rekla, pokazalo da je inače uglavnom mobilna populacija u vreme epidemije kuge ostala zajedno, zarobljena na istom mestu zbog bolesti, slično načinu na koji su putovanja obustavljena tokom nedavne pandemije kovida.
 
"Ljudi se kreću, putuju, a ovde ih je okupila kriza", ukazala je Đijang, dodajući da su drevne pandemije cvetale u gusto naseljenim gradovima.
 
Iskopavanja su otkrila da je više od 200 ljudi sahranjeno u grobnici u Džerašu, poznatom kao Pompeja Bliskog istoka zbog svojih očuvanih grčko-rimskih ruševina.
 
Đijang je navela da je među žrtvama bilo muškaraca i žena, starih i mladih – "ljudi u najboljim godinama, ali i adolescenata".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti

Startap prima rezervacije za hotel na Mesecu

Startap za korišćenje galaktičkih resursa GRU otvorio je internet stranicu za onlajn rezervacije za smeštaj u hotelu na Mesecu počev od 2030. godine, prenosi portal za vesti iz oblasti tehnologije i nauke Ars tehnika.