Naučnici otkrili neobičan globalni obrazac u načinu na koji ljudi hodaju
Zamislite da šetate nekim prostorom bez određenog odredišta - možda istražujete park ili lagano obilazite prostor muzičkog festivala.
Da li biste češće skretali ulevo ili udesno?
To je pitanje na koje je međunarodni tim istraživača pokušao da pronađe odgovor, nakon što je prethodna studija o socijalnom distanciranju tokom pandemije kovida iznenađujuće ukazala da se možda ne krećemo tako nasumično kao što mislimo.
Ovoga puta istraživači su se posebno fokusirali na skretanja koja pravimo, kroz različite starosne grupe, kulturna okruženja i prostore, piše ScienceAlert.
Otkrili su jasnu pristrasnost koja se poklapala sa njihovim ranijim neočekivanim rezultatima: značajnu sklonost ka skretanju suprotno od smera kazaljke na satu (ulevo). Kada je to utvrđeno, pojavilo se novo pitanje - zašto ova sklonost postoji?
"To je bilo potpuno neočekivano jer, barem intuitivno, kada ljudi nasumično hodaju unaokolo, zamišljate da skreću onako kako im odgovara u datom trenutku, bez ikakve opšte preferencije. Ali postojala je jasna, merljiva tendencija da ljudi skreću suprotno od smera kazaljke na satu, odnosno ulevo, umesto udesno, pod istim uslovima", rekao je Klaudio Feličijani, inženjer koji je tokom istraživanja radio na Univerzitetu u Tokiju.
Ovakva sklonost ka kretanju ulevo primećena je i ranije - na primer, u kružnim "pitovima" na hevi metal koncertima.
Zbog toga su istraživači u ovoj studiji želeli da isključe moguće spoljne uticaje na ponašanje, poput postupaka drugih ljudi ili načina na koji je grupa bila ograničena prostorom.
Eksperimenti su sprovedeni u Španiji i Japanu (zemljama sa različitim društvenim i kulturnim normama), u otvorenim i zatvorenim prostorima, kao i među ispitanicima različitog (mlađeg) uzrasta. Istraživači su takođe testirali kretanje pojedinaca.
U jednom eksperimentu, 209 ljudi zamoljeno je da sami i slobodno hodaju unutar šestougaonog prostora formiranog stolicama i stolovima, čime je potpuno uklonjena mogućnost uticaja gomile.
Kroz sve ove testove ostala je prisutna umerena, ali statistički značajna sklonost ka skretanju ulevo.
Na ovu sklonost nisu uticali dominantna ruka ili noga ispitanika, niti njihov pol.
Jedini faktor koji je izazvao blagu razliku bila je starost. Mlađe osobe pokazivale su izraženiju sklonost ka kretanju suprotno od smera kazaljke na satu, iako studija nije uključivala osobe starije od srednjih tridesetih godina.
Šta tačno uzrokuje ovu pojavu još nije poznato, ali istraživanje je isključilo nekoliko mogućih objašnjenja. Sve ukazuje na to da je reč o biološkom fenomenu, a buduće studije moći će detaljnije da ga analiziraju.
"Verovatno ne potiče od očiju, jer smo pokušali da ljudima prekrijemo levo ili desno oko, a pristrasnost je i dalje postojala. Neki su nas pitali da li bi uzrok mogli biti veliki prirodni fenomeni poput Korijolisove sile ili Zemljinog magnetnog polja, ali to deluje malo verovatno na osnovu onoga što smo do sada otkrili", rekao je Feličijani.
Sklonost da češće idemo ulevo nego udesno možda ne deluje kao veliko naučno otkriće, ali ono ima potencijalne posledice u brojnim oblastima - od projektovanja zgrada do planiranja evakuacija. To je zato što mesta poput aerodroma, muzeja, železničkih stanica, tržnih centara i prostora ispred stadiona mogu biti pod uticajem suptilnih preferencija u kretanju ljudi, posebno kada se formiraju velike gužve.
Na osnovu ovih saznanja, evakuacione rute mogle bi se projektovati efikasnije.
"Postoje i zanimljive paralele sa određenim sportovima. Neka trkačka i automobilska takmičenja uvek se, ali bez jasnog objašnjenja, održavaju na stazama koje idu suprotno od smera kazaljke na satu. Ali to je tema za neko drugo istraživanje", dodao je Feličijani.
Sledeći koraci mogli bi uključivati ispitivanje da li ova sklonost ostaje prisutna i u kasnijem životnom dobu ili kod osoba sa različitim poteškoćama u kretanju.
Istraživači takođe smatraju da bi eksperimenti u virtuelnoj stvarnosti mogli pomoći u njenom proučavanju, jer omogućavaju precizniju kontrolu nad senzornim podražajima.
Tim je takođe zainteresovan da utvrdi postoji li sklonost ka kretanju u smeru ili suprotno od smera kazaljke na satu kod drugih životinja, iako je do sada samo nekoliko studija pronašlo takve obrasce - na primer istraživanja mrava koji istražuju nepoznata gnezda.
"Naši rezultati mogu delovati kao malo i beznačajno otkriće, ali u prirodi većina pojava povezanih sa kretanjem pokazuje da životinje uglavnom hodaju bez preferencije određenog smera. Snažna pristrasnost pronađena kod ljudi ukazuje na postojanje neke asimetrije na biomehaničkom nivou", rekao je Feličijani.
Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu "Nature Communications".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti
Donald Tramp se za Noć veštica maskirao u samog sebe
01.11.2026.•
1
Nakon što je učestvovao na mitinzima povodom predstojećih izbora za Kongres, američki predsednik Donald Tramp je prisustvovao zabavi povodom Noći veštica, održanoj na njegovom imanju Mar-a-Lago u Floridi.
VIDEO: Na vrhu planinskog masiva u Švajcarskoj vladaju dva godišnja doba odjednom
01.11.2026.•
1
Impresivan snimak planinskog masiva Alpštajn u švajcarskim Alpima otkriva kako vremenski uslovi mogu drastično da se razlikuju na dve strane iste planine, zahvaljujući prirodnom fenomenu poznatom kao "orografski efekat".
Švajcarska razmatra da brzinu na auto-putevima ograniči na 80 km/h
01.11.2026.•
16
Zbog problema u snabdevanju gorivom, Švajcarska već razmatra mogućnosti uštede smanjenjem brzine saobraćaja.
Apple u Južnoj Koreji izmenio reklamu za iPad mini zbog potencijalno uvredljivog gesta
01.11.2026.•
0
Apple je odlučio da u Južnoj Koreji koristi drugačiju promotivnu fotografiju za novi iPad mini sa OLED ekranom.
Olupina parobroda Kornvolis koji su nacisti potopili pronađena posle više od 80 godina
01.11.2026.•
0
Olupina kanadskog parobroda "Kornvolis", koji je nemačka podmornica potopila u decembru 1944. godine, pronađena je na dubini od gotovo 120 metara, više od 80 godina nakon potonuća.
VIDEO: Brod SS United States biće potopljen kako bi postao najveći veštački greben na svetu
01.11.2026.•
0
Brod SS United States, koji je decenijama bio usidren u Filadelfiji, biće potopljen 12. novembra u Meksičkom zalivu, gde će postati najveći veštački greben na svetu.
Astrofizičar nazvao galaksiju po studentima: Dodelio joj simbolično ime SL3
30.10.2026.•
14
Aastrofizičar Darko Donevski odlučio je da jednu od 17 galaksija koje su on i njegov tim otkrili teleskopima ALMA i Džejms Veb nazove SL3, u čast studenata Srbije.
VIDEO: Jedan od tri retka skeleta rođaka Ti-reksa prodat za 47,3 miliona dolara
28.10.2026.•
1
Retki skelet nanotiranusa, manjeg srodnika tiranosaurusa reksa, prodat je na aukciji u kući "Sotbi" u Njujorku za 47,3 miliona dolara, nakon dvanaestominutnog nadmetanja šest ponuđača, preneo je CNN.
Sajt Dictionary.com za reč godine proglasio "maxxing"
27.10.2026.•
2
Reč "maxxing", koja označava nastojanje da se nešto maksimalno unapredi ili optimizuje, proglašena je za reč godine 2026. na sajtu "Dictionary.com".
Švajcarci na referendumu odlučuju o zabrani vatrometa
27.10.2026.•
5
Građani Švajcarske će 29. novembra na referendumu odlučivati o zabrani bučnih vatrometa, na inicijativu organizacija za zaštitu životinja i životne sredine.
Razgovor u sopstvenoj glavi menja zenice drugačije od govora naglas
26.10.2026.•
0
Oči mogu da otkriju mnogo više nego što mislimo. Promene veličine zenica mogu da pruže informacije o tome šta opažamo, da li udišemo ili izdišemo, pa čak i o stvarima koje samo zamišljamo.
Pelcmanov efekat: Objašnjava (lažnu) sigurnost koju vozači osećaju u automobilima
26.10.2026.•
0
Najveća opasnost na putevima nije nedostatak tehnologije. To je trenutak kada vozač počne da veruje da ga je tehnologija učinila nepobedivim.
Naučnici otkrili zašto ljudski mozak ima nabore, a mozak nekih majmuna je gladak
26.10.2026.•
1
Ljudski mozak ima izrazito naboranu površinu, dok je mozak običnih marmozeta, malih majmuna iz Južne Amerike, gotovo potpuno gladak.
Da li ljudi postaju manje kreativni kako stare?
26.10.2026.•
0
Ako petogodišnjem detetu kažete da naslika sliku, ono će gotovo instinktivno posegnuti za četkicom.
Efekat trule jabuke: Istraživanje pokazalo kako nas tuđe kršenje pravila podstiče da radimo isto
25.10.2026.•
0
Ljudi su skloniji kršenju pravila kada vide da to rade i drugi.
Šta su prestupna sekunda i prestupni sat?
25.10.2026.•
0
Posle više od 30 godina rasprava, međunarodni stručnjaci za merenje vremena odlučili su da prestupnu sekundu zamene prestupnim satom.
VIDEO: Hiljade ovaca i koza na ulicama Madrida
25.10.2026.•
1
Hiljade ovaca i koza preplavilo je danas ulice Madrida, privlačeći mnogobrojne turiste i stanovnike španske prestonice na godišnjem festivalu pastirske prakse premeštanja stoke na nove pašnjake.
Banka im greškom isplatila 100.000 evra, oni novac vratili i dobili - kesicu bombona
25.10.2026.•
2
Dvojica Gruzina su prilikom podizanja gotovine u poslovnici banke Šparkase u salcburškoj četvrti Gnigl dobila više od 120.000 evra umesto traženih 12.900 evra.
Prodao Pokemon karte koje je čuvao na tavanu i postao milioner
25.10.2026.•
1
Britanski penzionisani moler postao je milioner nakon što je njegova kolekcija Pokemon karata, koju je 15 godina čuvao na tavanu, prodata na aukciji za 1,56 miliona funti.
Obućari i krojači u SAD imaju sve više posla, a masovno se skraćuju i kaiševi, razlog - Ozempik
22.10.2026.•
1
Sve veća popularnost lekova za mršavljenje, poput Ozempika i Maunđara, donela je neočekivani rast poslovanja američkim obućarima i krojačima.
Nemačka podmornica iz Drugog svetskog rata pronađena posle 82 godine
22.10.2026.•
0
Nemačka podmornica U-672, koja je nestala tokom Drugog svetskog rata nakon napada britanske Kraljevske ratne mornarice, pronađena je posle 82 godine.
Komentari 2
696
Realista
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar