Naučnici otkrili neobičan globalni obrazac u načinu na koji ljudi hodaju

Zamislite da šetate nekim prostorom bez određenog odredišta - možda istražujete park ili lagano obilazite prostor muzičkog festivala.
Naučnici otkrili neobičan globalni obrazac u načinu na koji ljudi hodaju
Foto: Pixabay
Da li biste češće skretali ulevo ili udesno?
 
To je pitanje na koje je međunarodni tim istraživača pokušao da pronađe odgovor, nakon što je prethodna studija o socijalnom distanciranju tokom pandemije kovida iznenađujuće ukazala da se možda ne krećemo tako nasumično kao što mislimo.
 
Ovoga puta istraživači su se posebno fokusirali na skretanja koja pravimo, kroz različite starosne grupe, kulturna okruženja i prostore, piše ScienceAlert.
Otkrili su jasnu pristrasnost koja se poklapala sa njihovim ranijim neočekivanim rezultatima: značajnu sklonost ka skretanju suprotno od smera kazaljke na satu (ulevo). Kada je to utvrđeno, pojavilo se novo pitanje - zašto ova sklonost postoji?
 
"To je bilo potpuno neočekivano jer, barem intuitivno, kada ljudi nasumično hodaju unaokolo, zamišljate da skreću onako kako im odgovara u datom trenutku, bez ikakve opšte preferencije. Ali postojala je jasna, merljiva tendencija da ljudi skreću suprotno od smera kazaljke na satu, odnosno ulevo, umesto udesno, pod istim uslovima", rekao je Klaudio Feličijani, inženjer koji je tokom istraživanja radio na Univerzitetu u Tokiju.
 
Ovakva sklonost ka kretanju ulevo primećena je i ranije - na primer, u kružnim "pitovima" na hevi metal koncertima.
Zbog toga su istraživači u ovoj studiji želeli da isključe moguće spoljne uticaje na ponašanje, poput postupaka drugih ljudi ili načina na koji je grupa bila ograničena prostorom.
 
Eksperimenti su sprovedeni u Španiji i Japanu (zemljama sa različitim društvenim i kulturnim normama), u otvorenim i zatvorenim prostorima, kao i među ispitanicima različitog (mlađeg) uzrasta. Istraživači su takođe testirali kretanje pojedinaca.
 
U jednom eksperimentu, 209 ljudi zamoljeno je da sami i slobodno hodaju unutar šestougaonog prostora formiranog stolicama i stolovima, čime je potpuno uklonjena mogućnost uticaja gomile.
 
Kroz sve ove testove ostala je prisutna umerena, ali statistički značajna sklonost ka skretanju ulevo.
 
Na ovu sklonost nisu uticali dominantna ruka ili noga ispitanika, niti njihov pol.
 
Jedini faktor koji je izazvao blagu razliku bila je starost. Mlađe osobe pokazivale su izraženiju sklonost ka kretanju suprotno od smera kazaljke na satu, iako studija nije uključivala osobe starije od srednjih tridesetih godina.
 
Šta tačno uzrokuje ovu pojavu još nije poznato, ali istraživanje je isključilo nekoliko mogućih objašnjenja. Sve ukazuje na to da je reč o biološkom fenomenu, a buduće studije moći će detaljnije da ga analiziraju.
 
"Verovatno ne potiče od očiju, jer smo pokušali da ljudima prekrijemo levo ili desno oko, a pristrasnost je i dalje postojala. Neki su nas pitali da li bi uzrok mogli biti veliki prirodni fenomeni poput Korijolisove sile ili Zemljinog magnetnog polja, ali to deluje malo verovatno na osnovu onoga što smo do sada otkrili", rekao je Feličijani.
 
 
Sklonost da češće idemo ulevo nego udesno možda ne deluje kao veliko naučno otkriće, ali ono ima potencijalne posledice u brojnim oblastima - od projektovanja zgrada do planiranja evakuacija. To je zato što mesta poput aerodroma, muzeja, železničkih stanica, tržnih centara i prostora ispred stadiona mogu biti pod uticajem suptilnih preferencija u kretanju ljudi, posebno kada se formiraju velike gužve.
Na osnovu ovih saznanja, evakuacione rute mogle bi se projektovati efikasnije.
 
"Postoje i zanimljive paralele sa određenim sportovima. Neka trkačka i automobilska takmičenja uvek se, ali bez jasnog objašnjenja, održavaju na stazama koje idu suprotno od smera kazaljke na satu. Ali to je tema za neko drugo istraživanje", dodao je Feličijani.
 
Sledeći koraci mogli bi uključivati ispitivanje da li ova sklonost ostaje prisutna i u kasnijem životnom dobu ili kod osoba sa različitim poteškoćama u kretanju.
 
Istraživači takođe smatraju da bi eksperimenti u virtuelnoj stvarnosti mogli pomoći u njenom proučavanju, jer omogućavaju precizniju kontrolu nad senzornim podražajima.
 
Tim je takođe zainteresovan da utvrdi postoji li sklonost ka kretanju u smeru ili suprotno od smera kazaljke na satu kod drugih životinja, iako je do sada samo nekoliko studija pronašlo takve obrasce - na primer istraživanja mrava koji istražuju nepoznata gnezda.
 
"Naši rezultati mogu delovati kao malo i beznačajno otkriće, ali u prirodi većina pojava povezanih sa kretanjem pokazuje da životinje uglavnom hodaju bez preferencije određenog smera. Snažna pristrasnost pronađena kod ljudi ukazuje na postojanje neke asimetrije na biomehaničkom nivou", rekao je Feličijani.
 
Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu "Nature Communications".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti

U Kini pronađeno pivo staro 2.300 godina

Arheolozi su u Kini otkrili nekoliko litara piva starog 2.300 godina, u jednoj grobnici iz 4. veka pre nove ere, koja se nalazi nekoliko kilometara od Kineskog zida, prenosi Figaro.