Devet od deset najprodavanijih romana u Britaniji ima jednu zajedničku stvar - ubijena je žena

Čak devet od deset najprodavanijih romana u mekom povezu u Velikoj Britaniji ove nedelje ima jednu zajedničku osobinu - u njima je ubijena najmanje jedna žena.
Devet od deset najprodavanijih romana u Britaniji ima jednu zajedničku stvar - ubijena je žena
Foto: Pixabay
Na ovonedeljnoj listi bestselera lista "Sunday Times" nalaze se romani "The Secret of Secrets", "The Divorce", "The Names", "The Family Friend", "The Widow", "The Impossible Fortune", "The Hallmarked Man", "My Husband's Wife" i "Boleyn Traitor", prenosi Gardijan.
 
Iako se među njima nalaze istorijski romani, psihološki trileri i policijski romani, svi se vrte oko smrti najmanje jednog ženskog lika.
 
Jedini izuzetak je roman "The Correspondent", koji govori o umetnosti pisanja pisama.
Zašto se žene tako često pojavljuju kao žrtve?
 
Na ovaj obrazac na Instagramu je ukazala književnica Vendi Džouns, koja je napisala:
 
"Dakle, 84 odsto knjiga koje su ljudi kupovali i čitali u Velikoj Britaniji ove nedelje uključivalo je ubistvo žene radi zabave. Šta se ovde dešava?"
 
Ipak, ovakav trend nije nov.
 
Od gotičkih romana Dafne di Morije do psiholoških trilera Džilijan Flin, ubijena žena već decenijama predstavlja jedan od najčešćih književnih motiva.
 
Roman "Gone Girl" ("Nestala") Džilijan Flin, objavljen 2012. godine, dodatno je popularizovao trilere u kojima su žene ubijene ili se nalaze u životnoj opasnosti. Nakon njegovog uspeha izdavači su godinama tragali za sledećim velikim "girl" trilerom.
Kritike i odbrana žanra
 
Kritičari smatraju da stalno prikazivanje žena kao žrtava može doprineti normalizaciji nasilja nad njima.
 
S druge strane, paradoks je što upravo žene predstavljaju najveći deo publike koja kupuje kriminalističke romane.
 
Književnica Mel Mekgrat smatra da se žanr značajno promenio u odnosu na vreme autora poput Rejmonda Čendlera i Mikija Spelejna, kada su žene često ubijane samo kako bi muškarci koji istražuju zločin ispali heroji.
 
"Čitanje kriminalističkih romana koje pišu žene i dalje predstavlja snažan feministički čin", rekla je ona.
 
Književnica i kritičarka Lora Vilson smatra da je popularnost psiholoških trilera smeštenih u porodično okruženje posledica stvarnih društvenih strahova.
 
"Mnogo je verovatnije da će žene ubiti osobe koje poznaju, poput partnera ili članova porodice, dok muškarci češće stradaju od nepoznatih ljudi", rekla je Vilson.
 
Dodala je da sva istraživanja književnog tržišta pokazuju da žene čine većinu kupaca kriminalističkih romana.
 
Ovaj motiv postoji vekovima
 
Književnica Deniz Mina smatra da koreni ovog motiva sežu još u London 18. veka, kada su prodavci jeftinih novina uvideli da se priče o ubijenim mladim ženama najbolje prodaju.
 
"Motiv mrtve žene, naročito lepe, mlade, bele i moralno besprekorne žene, prodaje priče već vekovima", rekla je Mina.
 
Ipak, ona ne smatra da interesovanje čitalaca ima mračnu pozadinu.
 
"Ljudi možda ne žele da naude takvim likovima, već da ih spasu. Priča funkcioniše samo ako je čitaocu zaista stalo do onoga što im se dogodilo."
 
Zašto žene vole kriminalističke priče?
 
Američki kriminolog Skot Bon, autor knjige "Why We Love Serial Killers", došao je do sličnog zaključka proučavajući popularnost dokumentaraca i podkasta o stvarnim zločinima.
 
Mnoge žene su mu rekle da ih prate kako bi naučile:
 
- kako da se zaštite od napada,
- kako da prepoznaju upozoravajuće znakove sociopatskog ponašanja kod opasnih muškaraca.
 
Književnica Lori Rejder-Dej smatra da kriminalistički romani imaju gotovo terapeutski efekat.
 
"Kriminalistički romani predstavljaju društvene romane našeg vremena. Iako je nasilni kriminal danas verovatno na najnižem nivou u zabeleženoj istoriji, oni nam omogućavaju da svoju zabrinutost zbog stanja u svetu usmerimo na bezbedan način."
 
Dodala je da klasičan kriminalistički roman obično završava razrešenjem misterije i vraćanjem reda, što čitaocima pruža osećaj utehe koji stvarni život često ne može.
Zašto su žrtve najčešće žene?
 
Prema mišljenju Lori Rejder-Dej, razlog je i to što su većina čitalaca upravo žene.
 
"Ako pisac želi da prikaže nečije strahove, ženski lik je logičan izbor, jer mnoge čitateljke dele strah da bi i same mogle postati žrtve."
 
Ona, međutim, upozorava da književnost često koristi stereotipizovanu žrtvu.
 
"Lepa žena. Mršava. Plavuša ili crvenokosa. Dobra devojka ili seksualna radnica. Ta 'lepa mrtva devojka' postala je svojevrsna prečica za prikaz nevine žrtve, bez potrebe da se od nje napravi stvarna ličnost. To funkcioniše upravo zbog predrasuda koje i dalje postoje u društvu, poput rasizma i mizoginije."
 
Da li bi takve priče trebalo izbegavati?
 
Ne smatraju svi da ovaj žanr treba menjati.
 
Književnica Bridžit Loles pokrenula je književnu nagradu "Staunch Prize", namenjenu trilerima u kojima nijedna žena nije pretučena, proganjana, seksualno zlostavljana, silovana ili ubijena.
 
Međutim, ideja je izazvala burne reakcije među piscima kriminalističkih romana.
 
Val Mekdermid izjavila je da joj smeta što se ozbiljni autori stavljaju u isti koš sa piscima koji nasilje koriste površno ili senzacionalistički.
 
Sara Hilari nagradu je nazvala "najmanje feminističkom stvari koja se može zamisliti".
 
Književnica Sofi Hana smatra da problem nije u pisanju o nasilju, već u načinu na koji se ono prikazuje.
 
"Brutalnost nije isto što i pisanje o brutalnosti. Ako već ne možemo da sprečimo ljude da jedni drugima nanose zlo, onda moramo da možemo da pišemo priče u kojima se to nasilje psihološki i moralno preispituje i na kraju kažnjava", zaključila je.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Наташа Петровић

    19.07.2026 18:30
    Мотив мртве жене
    Едгар Алан По сматрао је да је смрт лепе младе жене најтужнија ствар на свету. Како је говорио, нема већег идеала од лепоте,а лепота на свом највишем ступњу у нама изазива тугу, и због тога је смрт лепе жене сматрао најтужнијом.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti