Ustanovljeno kako je Pompeja mirisala pre 2.000 godina

Naučnici su uspeli da rekonstruišu deo "mirisnog pejzaža" drevne Pompeje i otkriju kako su mirisali domovi njenih bogatijih stanovnika.
Ustanovljeno kako je Pompeja mirisala pre 2.000 godina
Foto: Pixabay
Analiza drevnih kadionica pokazala je da su u njima dominirali drvenasti i zemljani mirisi, uz primesu citrusa.
 
Tim evropskih istraživača proučavao je dve kadionice od terakote stare oko 2.000 godina, pronađene u Pompeji i obližnjem Boskorealeu. Jedna je poticala iz zgrade koja je pretvarana u gostionicu kada je Vezuv eruptirao 79. godine, dok je druga pronađena u kućnom svetilištu seoske vile.
 
Posude su korišćene za spaljivanje mirisnih prinosa tokom kućnih verskih obreda. Iz rimskih pisanih izvora već je poznato da su stanovnici prinosili tamjan, vino, cveće, voće i žitarice kućnim božanstvima Larima i Penatima, ali je do sada bilo malo fizičkih dokaza o tome šta su zaista spaljivali, piše ScienceAlert.
Naučnici su zato uzeli sitne uzorke iz kadionica i različitim metodama tražili mineralne ostatke spaljenih biljaka, fitolite i molekularne tragove drevnih smola, ulja i drugih organskih materija.
 
U kadionicama nisu pronašli tragove osušene životinjske balege, koja je u nekim delovima drevnog sveta korišćena kao gorivo. Umesto toga, pronađeni su tragovi drvenastih biljaka, verovatno hrasta, lovora, biljaka iz porodice koštunjavog voća i različitih trava. Neke su služile kao gorivo, dok su druge možda bile deo samih prinosa.
 
Većina ovih biljaka bila je dostupna u okolini Pompeje, što se uklapa sa ranijim nalazima spaljenih smokava, pinjola i drugih biljnih prinosa u pompejskim svetilištima.
Posebno značajno otkriće napravljeno je u jednoj kadionici, u kojoj su pronađeni tragovi aromatične smole iz iste botaničke porodice kao tamjan. Naučnici smatraju da je verovatno reč o elemi smoli, koja je u Pompeju stizala preko dalekih trgovačkih puteva.
 
 
Aromatične smole iz Arabije, tropske Afrike i Azije mogle su da putuju preko Crvenog mora do Aleksandrije, a zatim do Italije. 
 
Ovo predstavlja prvi direktni arheološki dokaz da su u kućnim verskim obredima u Pompeji spaljivane uvezene aromatične smole.
 
U istoj kadionici pronađeni su i mogući tragovi proizvoda od grožđa, poput vina ili sirćeta. Ako nisu posledica savremene kontaminacije, uklapaju se u rimske tekstove koji opisuju obrede tokom kojih se istovremeno izlivalo vino i spaljivao tamjan.
Ostaci pepela tako su sačuvali hemijske tragove rituala izvođenih pre gotovo 2.000 godina, omogućavajući naučnicima da rekonstruišu čak i nešto toliko prolazno kao što su mirisi drevne Pompeje.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Antiquity".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti

VIDEO: Ugrožene drevne sudanske piramide Meroe

Drevne piramide Meroe u Sudanu, koje se nalaze na listi svetske baštine UNESKO-a, suočavaju se sa ozbiljnim oštećenjima zbog rata, nagomilanog peska i obustavljenih napora za njihovo očuvanje.

VIDEO: Arheolozi pronašli 2.500 staru statuu u Turskoj

Arheolozi su u drevnom gradu Sardu na zapadu Turske otkrili monumentalnu mermernu statuu mladića staru oko 2.500 godina, koju su zvaničnici ocenili kao jedno od najznačajnijih novijih otkrića u anadolskoj arheologiji.

Estonija proglašena najboljom zemljom za život

Estonija je proglašena najboljom zemljom za život i preseljenje prema Globalnom indeksu za relokaciju Rumavi, zahvaljujući razvijenom bankarskom sistemu, poslovnim mogućnostima i pravima na nekretnine za strance.