Početkom 1941, tada 25-godišnja Ljudmila Pavličenko studirala je istoriju na Univerzitetu u Kijevu, a godinu dana kasnije postala je najopasnija snajperistkinja svih vremena koja je ubila 309 osoba, od čega su 39 bili nemački snajperisti.
Pavličenko je od malih nogu bila svojeglava i muškobanjasta, i nikad nije bila najposlušnija učenica u razredu. Rođena je 1916. godine u malom gradu u Ukrajini, da bi se s 14 doselila u Kijev. Kao i mnoga druga deca u Sovjetskom Savezu, učestvovala je u paravojnoj sportskoj organizaciji u kojoj je učila i streljaštvo. Navodno se dečak iz susedstva pravio važan kako mu super ide pucanje, pa je Pavličenko odlučila da vežba toliko dugo dok ne bude jednako dobra kao on.
Juna 22. 1941. godine Hitler je raskinuo vezu sa Staljinom i nemačka vojska je napala Sovjetski Savez. Pavličenko se brzo pridružila sovjetskoj vojsci kako bi branila domovinu, iako je prvobitno odbijena zbog pola.
"Izgledala je kao model, s manikiranim noktima, u modernoj odeći i s lepom frizurom. Pavličenko je rekla osobi zaduženoj za regrutaciju da želi da nosi pušku i bori se. Muškarac joj se samo nasmejao i pitao je šta ona zna o puškama", piše na stranicama soviet-awards.com.
Čak i nakon što je Pavličenko pokazala svoj sertifikat i značku koja je potvrđivala da se bavila streljaštvom, pokušali su da je usmere prema poslu medicinske sestre.
"Nisu želeli da prime devojke u vojsku, pa sam morala da se poslužim raznim trikovima kako bih upala", objasnila je Pavličenko.
Napokon joj je Crvena armija dozvolila da izađe natest, tako što su joj dali pušku i pokazali dvojicu Rumuna koji su sarađivali s Nemcima. Bez muke je upucala vojnike i primljena je u vojsku. Poslali su je na prvu liniju fronta u Grčku i Moldaviju, pa je u kratkom roku postala poznata kao strašna snajperistkinja koja je tokom prvih 75 dana na ratištu ubila 187 Nemaca.
Snajperisti su se u bitkama borili između zaraćenih strana, često jako udaljeni od ostalih vojnika. Bio je to izuzetno opasan posao za koji je bila potrebna maksimalna koncentracija i strepljenje, jer ste morali satima sedeti/ležati, savršeno mirni, kako bi izbegli da vas uoče neprijateljski snajperisti.
Kad je postala poznata, nakon bitaka za Odesu i Moldaviju, Pavličenko je prebačena na Krim i poslata u bitku za Sevastopolj. Zbog svoje reputacije, počeli su da joj daju sve opasnije zadatke, te se u jednom trenu našla licem u lice s neprijateljskim snajperistom.
Ubila je 36 snajperista, od kojih su neki bili među najzloglasnijim ubicama u svojim redovima.
Osam meseci se borila u Sevastopolju, gde je unapređena u Crvenoj armiji zbog svojih postignuća. Nekoliko je puta ranjena, ali je poslata s ratišta tek nakon što joj se šrapnel zabio u lice, kad su Nemci bombardovali njenu poziciju.
Postala je poznata osoba u ratu i deo propagande kojom se koristila Crvena armija, pa su je se bojali nemački vojnici širom istočnog fronta. Nemci su čak išli toliko daleko da su joj se lično obraćali preko zvučnika, pri čemu su joj nudili ugodnosti i slatkiše ako pređe na njihovu stranu.
Ipak, Pavličenko je ostala na svojoj strani i uskoro postala instruktorka streljaštva, pa je čak pozvana u posetu Beloj kući. Tako je postala prva pripadnica sovjetske vojske koja je ikad stupila tamo, piše Business Insider.
Pavličenko je bila jedna od 2.000 snajperistkinja koje su se borile na strani Crvene armije u Drugom svetskom ratu i jedna od njih 500 koje su preživele. S 309 ubistava, ubraja se među pet najboljih snajperista svih vremena, ali je vrlo verovatno da je ubila mnogo više vojnika, budući da je potvrđenim ubistvima morala prisustvovati treća strana, što često nije bilo moguće.
Nakon rata je magistrirala u Kijevu, a ove godine je njena priča prikazana u filmovima "Bitka za Sevastopolj" u Rusiji i "Neuništiva" u Ukrajini.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Kako zaustaviti sve češće masovne pucnjave u školama? Pojedine obrazovne ustanove u SAD odlučile su da isprobaju rešenje koje deluje kao da je izašlo iz naučnofantastičnog filma - dronove za brzu intervenciju.
Tržište nekretnina u Rimu došlo je do neobičnog paradoksa: rekordne cene više ne postižu samo stanovi i kuće, već i njihovi najmanji delovi - privatna parking mesta i garaže.
Broj dana sa visokim rizikom od šumskih požara u južnoj Evropi udvostručio se od 1981. godine, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu "Scientific Reports".
Istraživanje digitalnog regulatora interneta pokazuje da je od deset australijskih tinejdžera, više od osam njih nastavilo da koristi društvene mreže i tri meseca nakon stupanja na snagu zabrane za mlađe od 16 godina.
Unesko je odlučio da istorijsko jezgro Beča ukloni sa Liste ugrožene svetske baštine, nakon što su izmenjeni planovi za sporni projekat izgradnje nebodera koji je godinama izazivao zabrinutost te organizacije.
Tajland je uveo dvodnevnu zabranu prodaje alkoholnih pića širom zemlje povodom budističkih praznika Asalha Buča i Dana budističkog posta, saopštile su tamošnje vlasti.
Grand kafa, u saradnji sa DTL marketima širom Srbije, organizuje veliku nagradnu igru koja traje do 26. avgusta, a svi učesnici imaju priliku da osvoje glavnu nagradu – novi Renault Clio.
Svako ko se makar jednom našao u kilometarskoj koloni na auto-putu, posebno tokom letnje sezone i putovanja ka moru, zna onaj dobro poznati osećaj frustracije.
Prenosna baterija (power bank) zapalila se u putničkom avionu kompanije China Eastern Airlines neposredno nakon sletanja na međunarodni aerodrom Guijang Longdongbao u Kini, ali u incidentu niko nije povređen.
Japanska vlada planira da uvede novi kriterijum za odobravanje stalnog boravka strancima tako što će zahtevati prihode veće od japanskog proseka i određeni nivo predviđenih penzijskih benefita.
Japanke su i 2025. godine imale najduži očekivani životni vek na svetu, zadržavši prvo mesto 41. godinu zaredom među zemljama koje objavljuju uporedive podatke.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar