Razlog je taj što su neeksplodirane granate, bombe, projektili i hemijski agensi ostavljeni u vodi nakon dva svetska rata.
Odlaganje u more se tada smatralo brzim, sigurnim i jeftinim rešenjem da se reši neželjene municije.
Već jedan vek ovo oružje leži na dnu Baltičkog mora, polako ispuštajući otrovne hemikalije uključujući TNT, iperit, fosgen i arsen.
Dok se poverenik EU za životnu sredinu Virginijus Sinkevičius sastaje s ministrima baltičkih država u Litvaniji kako bi razgovarali o rešenjima, stručnjaci kažu za Euronews da je problem predugo ignorisan.
Ekološka katastrofa
Hemikalije koje se oslobađaju iz municije menjaju kiselost i temperaturu morske vode, destabilišući ekosisteme. Oni takođe uzrokuju rak kod mnogih vrsta, a ostaci municije su čak pronađeni u tkivu ribe.
Stručnjaci strahuju da bi konzumiranje ribe ulovljene u blizini odlagališta moglo dovesti do nakupljanja kancerogenih materija u ljudskom organizmu.
Terens Long, osnivač Međunarodnog dijaloga o podvodnoj municiji, rekao je za Euronews da je potrebna veća svest javnosti kako bi se izvršio pritisak.
"Podvodna municija ispušta toksine koji štete morskim ekosistemima i ugrožavaju naš morski život. Bilo da ste uporni zagovornik klimatskih promena ili ne, ovo pitanje utiče na sve nas", rekao je Long.
On je poručio da TNT u municiji može spaliti i izbeliti korale i stvoriti priliv materija koje izazivaju štetno cvetanje algi.
"Gas se razgrađuje u neorganski arsen koji se širi morskim dnom, ubijajući sve oko sebe. Hemikalije takođe utiču na fotosintezu planktona i stopa izleganja jaja rakova. Takva je situacija danas na Baltiku. Ne možemo spasiti mora ako ne prihvatimo realnost u vodi", dodao je Long.
Iako su naučnici decenijama pružali dokaze koji potkrepljuju takve zabrinutosti, političari su odugovlačili s obzirom na poteškoće u definisanju zakonskih obaveza za zaboravljeno oružje.
I dok je javnost akutno svesna opasnosti od zagađenja plastikom i mikroplastikom u našim okeanima, malo se zna o opasnostima bačene municije za sigurnost životinja i ljudi.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Slova koja su ispisivala ime američkog predsednika Donalda Trampa na fasadi Kenedi centra sada su uklonjena, naveo je izvršni direktor centra u pravnom podnesku sudu koji je naložio uklanjanje.
Stvaranje leda u zamrzivaču čest je problem u domaćinstvima, a najčešće nastaje zbog viška vlage koja dospeva u uređaj, kao i nepravilnog skladištenja hrane.
Potpuno topljenje svih glečera na Zemlji moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara, izjavila je Ana Kozaček, naučnica iz Arktičkog i antarktičkog istraživačkog instituta (AARI).
Švedska, često hvaljena kao lider u usvajanju digitalnih tehnologija, sprema zabranu mobilnih telefona u školama od jeseni u okviru šireg međunarodnog preispitivanja upotrebe ekrana u učionicama.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar