Biljke zaista "vrište", evo zašto to do sada nismo čuli
Kao što ljudi ponekad vrisnu, biljke umesto toga emituju zvukove puckanja ili kliktanja, ali na ultrazvučnim frekvencijama izvan opsega ljudskog sluha, i to kada je biljka pod stresom.
Foto: Pixabay
Prema studiji objavljenoj prošle godine, to bi mogao biti jedan od načina na koji biljke saopštavaju "da su na neki način u nevolji".
"To su zvuci koje mi ne čujemo, ali nose informacije. Postoje životinje koje mogu da čuju te zvukove, tako da postoji mogućnost da se dešava mnogo akustične interakcije", rekla je evolucionista, biološkinja Lila Hadani sa Univerziteta u Tel Avivu.
"Biljke su u interakciji sa insektima i drugim životinjama sve vreme, a mnoge od njih koriste zvuk za komunikaciju, tako da bi bilo zapravo neobično da biljke uopšte ne koriste zvuk", objasnila je evolucionista Hadani.
Dok su pod stresom, biljke nisu nimalo pasivne. One prolaze kroz neke prilično dramatične promene, od kojih je jedna od najuočljivijih (bar za nas ljude) oslobađanje moćnih aroma. Takođe mogu promeniti svoju boju i oblik.
Ove promene mogu signalizirati opasnost za druge biljke u blizini, koje kao odgovor pojačavaju sopstvenu odbranu; ili mogu privući životinje koje uništavaju štetočine koje mogu naneti štetu biljci.
Međutim, da li biljke emituju druge vrste signala, kao što su klasični zvukovi na koje je čovek navikao i koji su mu poznati i koje bi možda mogao da detektuje, nije u potpunosti istraženo. Pre nekoliko godina, Hadani i njene kolege otkrile su da biljke mogu da otkriju, odnosno da detektuju zvuk. Sledeće logično pitanje bilo je da li i one mogu da ga proizvedu.
Da bi saznali, snimili su biljke paradajza i duvana u raznim uslovima. Prvo su snimili biljke bez stresa, da bi dobili osnovnu liniju. Zatim su snimili biljke koje su bile dehidrirane i biljke kojima su odsečene stabljike. Snimci su se prvo pravili u zvučno izolovanoj akustičnoj komori, a zatim u okruženju staklenika.
Potom su kreirali i primenili algoritam koji je uz pomoć mašinskog učenja mogao da razlikuje zvuk koji proizvode biljke bez stresa, posečene biljke i dehidrirane biljke.
Zvukovi koje biljke emituju su poput zvukova pucketanja ili kliktanja na frekvenciji koja je previsoka da bi ljudi mogli da je razaznaju, i koja se može otkriti u radijusu od preko metara. Biljke bez stresa uopšte ne prave mnogo buke; njihovo kliktanje i pucketanje je izuzetno retko i slabo.
Nasuprot tome, biljke pod stresom su mnogo bučnije, emituju u proseku do oko 40 "klikova" na sat u zavisnosti od vrste. I biljke lišene vode imaju takođe primetan zvučni profil. Počinju da klikću još pre nego što pokažu vidljive znake dehidracije, a kako biljka postaje sve više isušena, kliktanja su sve učestalija.
Algoritam je bio u stanju da razlikuje ove zvukove, kao i vrste biljaka koje ih emituju. I to nisu samo biljke paradajza i duvana. Tim istraživača je testirao razne biljke i otkrio da je proizvodnja zvuka prilično uobičajena aktivnost biljaka. Pšenica, kukuruz, grožđe, kaktus, takođe su snimljeni kako proizvode zvuk.
Ipak, još ima nekoliko nepoznanica. Na primer, nije jasno kako se biljni zvuci proizvode. U prethodnim istraživanjima otkriveno je da dehidrirane biljke doživljavaju kavitaciju, proces u kome se mehurići vazduha u stabljici šire i pucaju. Ovo bi se, na primer, moglo uporediti sa pucketanjem zglobova kod ljudi.
Ko reaguje na oglašavanje biljaka?
Još nije poznato ni da li i drugi nepovoljni uslovi mogu izazvati zvuk u biljnom svetu. Patogeni, izlaganje UV zračenju, ekstremni temperaturni uslovi i drugi nepovoljni uslovi takođe mogu dovesti do toga da se biljke oglašavaju.
Takođe, nije jasno da li je proizvodnja zvuka kod biljaka njihov adaptivni razvoj, ili je to proces koji se svakako podrazumeva. Tim istraživača je pokazao da algoritam može da identifikuje i razlikuje zvukove biljaka.
Pored toga, utvrđeno je da su i neki drugi organizmi mogli da nauče da na različite načine reaguju na buku uznemirenih biljaka.
"Na primer, moljac koji namerava da položi jaja na biljku ili životinja koja namerava da jede biljku, mogla bi da koristi zvukove kako bi pomogao u njihovoj odluci", rekla je Hadani.
To da li druge biljke osećaju zvuke i reaguju na njih ili ne, nije poznato.
"Sada kada znamo da biljke emituju zvukove, sledeće pitanje za istraživače se odnosi na to ko bi mogao da ih čuje", kaže Hadani.
"Trenutno istražujemo odgovore drugih organizama, i životinja i biljaka, na ove zvukove, a takođe istražujemo našu sposobnost da identifikujemo i interpretiramo biljne zvuke u potpuno prirodnom okruženju", dodala je ona.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Cell".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Naučnici: Ne izlivajte talog od kafe u odvode
02.11.2025.•
0
Britanski naučnici upozoravaju da izlivanje ostataka kafe u odvode može imati jako štetne posledice po životnu sredinu.
Dve ključne vrste korala na Floridi funkcionalno izumrle zbog toplotnog talasa
02.11.2025.•
0
Dve najvažnije vrste korala koje su činile okosnicu koralnog grebena Floride i Kariba sada su funkcionalno izumrle, nakon što je snažan toplotni talas u okeanu izazvao masovno uništenje kolonija.
Klimatske promene smanjuju šanse za obaranje rekorda u maratonu
02.11.2025.•
0
Klimatske promene smanjuju šanse da maratonci obaraju svetske rekorde, pokazuje novo istraživanje američke neprofitne organizacije "Climate Central", preneo je BBC.
Sve više Francuza želi ekološke sahrane koje ne ugrožavaju životnu sredinu
02.11.2025.•
1
Rezultati istraživanja koje je sprovelo francusko Nacionalno udruženje pogrebnih preduzeća (CNASF) pokazali su da Francuzi žele alternativne ekološke sahrane koje ne ugrožavaju životnu sredinu.
Na današnji dan: Rođena Marija Antoaneta, škole u Srbiji uvele veronauku, Crna Gora uvela marku
02.11.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 2. novembar.
Kako da proverite gume - koliko su stare i koliko su bezbedne
01.11.2025.•
0
Temperatura je poslednjih dana znatno niža, a uskoro se očekuju mraz i led na putevima. Oni koji se nisu na vreme pripremili možda će morati dugo da čekaju na zakazivanje u servisu za popravku guma.
Na današnji dan: Na Železničkoj stanici u Novom Sadu poginulo 16 osoba, počeli pregovori u Dejtonu
01.11.2025.•
0
Donosimo vam pregled istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 1. novembar.
Na današnji dan: Umro Njegoš, ubijena Indira Gandi
31.10.2025.•
1
Donosimo vam pregled značajnih događaja na današnji dan, 31. oktobar, u svetu i kod nas.
EU odustaje od kritikovane mere u zakonu protiv dečije pornografije
30.10.2025.•
0
Evropska unija (EU) će odustati od najkritikovanije mere u predloženom zakonu protiv dečije pornografije, tehnologije koja bi omogućila skeniranje privatnih razgovora, izjavili su danas diplomatski izvori.
Na današnji dan: Rođen Džon Adams, most na Bosforu pušten u saobraćaj
30.10.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 30. oktobar, u svetu i kod nas.
Kina uvela pravila za influensere: Samo oni s diplomom mogu da govore o osetljivim temama
29.10.2025.•
0
Kina je uvela nova pravila za influensere, prema kojima svi koji žele da objavljuju sadržaj o temama poput medicine, prava, obrazovanja ili finansija - moraju imati zvanične kvalifikacije iz tih oblasti.
Na današnji dan: Umro kralj Milutin, "crni utorak" označio početak Velike depresije, umro Pulicer
29.10.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 29. oktobar.
Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
28.10.2025.•
2
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
FOTO U Nemačkoj sve više kafića na grobljima: Nude "jedinstven spoj mira, prirode i refleksije"
28.10.2025.•
3
U Berlinu raste broj kafića koji posluju unutar groblja, a koji su postali popularna mesta okupljanja.
Na današnji dan: Okončana kubanska kriza, osnovan Harvard, umrli Ljuba Tadić i Metju Peri
28.10.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 28. oktobar.
Na današnji dan: U Srbiji osnovana državna pošta, Sadat i Begin dobili Nobela za mir, umro Selenić
27.10.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 27. oktobar.
Svaki građanin EU godišnje proizvede 35 kilograma plastičnog otpada
26.10.2025.•
3
U EU se godišnje proizvede gotovo 80 miliona tona ambalažnog otpada od čega dve petine čine papir i karton, a petinu plastika.
VIDEO: Indija prvi put izazvala veštačku kišu da bi rešila problem sa zagađenjem
26.10.2025.•
1
Regionalna vlada Nju Delhija prvi put je izazvala veštačku kišu iznad Nju Delhija kako bi raspršila toksični smog koji već nekoliko dana obavija glavni grad Indije.
VIDEO: Kako voziti u kružnom toku s više traka?
26.10.2025.•
14
U kružnim tokovima s dve trake, vozači u unutrašnjoj traci neretko na silu pokušavaju da izađu.
Ovo je 10 automobila sa najvećim i najmanjim brojem kilometara "na rezervi"
26.10.2025.•
0
Cene goriva rastu, a sve češće se dešava da vozači pune rezervoar tek kada se upali lampica za rezervu.
Gde je najpovoljniji život iseljenika: Na listi nema evropskih zemalja
26.10.2025.•
2
Dok inflacija i globalna ekonomska neizvesnost i dalje pogađaju mnoge, sve više ljudi nalazi finansijsko olakšanje selidbom u inostranstvo.
Komentari 1
Nemojte
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar