Izmet lisne vaši: Dobar za jelo, loš za automobile
Oni koji tokom leta ostave svoj automobil ili motorcikl ispod lipovog drveta, moraju računati s tim da će, kad sledećeg dana budu prišli vozilu, ono biti prilično - lepljivo.
Uzrok tome su najčešće lisne vaši.
Biljne vaši koje žive na drveću su poznate i kao lisne vaši. Na lipovom drvetu one provode zimu, a od proleća, s porastom temperature vazduha, počinju da se razmnožavaju.
"Jedna larva je odrasla nakon pet do sedam nedelja i tada počinje da se sama reprodukuje", objašnjava stručnjak za lisne vaši Tomas Time.
Za razmnožavanje tih bića mužjak nije neophodan, ono se odvija i putem partenogeneze, razvoja nove jedinke iz neoplođene jajne ćelije.
"Lisne vaši su tako u stanju da proizvedu ogromne količine potomstva. Britanski istraživači su na jednom drvetu u Istočnoj Angliji izbrojali više stotina hiljada lisnih vaši."
Hrane se sokom iz listova
Širom sveta postoji više od 5.000 vrsta lisnih vaši; u Nemačkoj ih ima oko 800. Na lipama u principu žive samo dve vrste. Jedna ima latinski naziv Patchiella reaumuri i živi na izdancima pri podnožju stabla. Njena druga generacija obično napušta stablo posle zime i traži stanište na drugim biljkama.
A vrsta koja je zapravo "odgovorna" za lepljivu mednu rosu (medljiku) koja kaplje na automobile, ima naziv Eucallipterus tiliae i nastanjuje obično donju stranu listova. Tamo se hrane sokom koji nalaze u floemu, provodnom tkivu listova, tako što ga probuše i praktično puste da im sok iscuri u želudac.
"Ono što vaši gutaju je supstanca u kojoj ima mnogo šećera i poneka aminokiselina", kaže Time.
Lisne vaši gutaju mnogo soka koji potom izlučuju u vidu ekskrementa. A to je zapravo medna rosa koja potom kaplje na zemlju. Ili na automobile, na kojima se ona suši i stvara onaj lepljiv sloj.
Lepljiva masa može relativno lako da se ukloni toplom vodom. Ali, ako se ne ukloni na vreme, može da postane problem. Jer, u njoj vole da se nastane gljivice koje lepljivu masu boje u crno, pretvarajući je u materijal koji može da ošteti auto-lak.
"Šumski med"
Mednu rosu ne vole samo gljivice, već i mravi i pčele, koji se njome rado hrane. Neki pčelari su specijalizovani za proizvodnju meda od medljike koji se, doduše, obično zove šumski med ili medljikovac. Pod tim nazivom se prodaje "zato što mnogi ljudi", kako kaže Tomas Time, "ne bi bili oduševljeni kada bi na etiketi pisalo: izmet lisne vaši".
Napominje i da na lisne vaši ne bi trebalo da gledamo samo kao na štetočine. Jer, švajcarski istraživači su primetili da na drveću ima više lisnih vaši ukoliko se ono nalazi na područjima sa većim zagađenjem vazduha.
Provodno tkivo listova drveća koje se nalazi pod stresom zbog zagađenja sadrži veću količinu azotnih veza, i na takvom drveću ima više lisnih vaši. U takvim slučajevima je količina lepljive medne rose ekstremno velika, ali ona ima i jednu korisnu osobinu: vezuje teške metale iz vazduha.
"To znači", kaže Tomas Time, "da teški metali koje sadrže izduvni gasovi motornih vozila ne mogu da prodru duboko u stambene oblasti". To je činjenica o kojoj valja dobro razmisliti i koju tek treba dobro istražiti, poručuje stručnjak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
5
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Brisel zabranjuje izdavanje električnih trotineta
14.06.2026.•
1
Električni trotineti koji se izdaju biće zabranjeni u Briselu od 2027. godine.
Na današnji dan: Rođen Če Gevara, umrli Zmaj i Borhes
14.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 14. jun.
Uklonjeno ime Donalda Trampa sa centra Kenedi
13.06.2026.•
2
Slova koja su ispisivala ime američkog predsednika Donalda Trampa na fasadi Kenedi centra sada su uklonjena, naveo je izvršni direktor centra u pravnom podnesku sudu koji je naložio uklanjanje.
Kukuruzno brašno kao trik za blistave prozore: Prirodno sredstvo protiv fleka i polena
13.06.2026.•
4
Sa dolaskom toplijeg vremena, prljavština, prašina i polen postaju mnogo vidljiviji na prozorima, pa prolećno čišćenje postaje neizbežno.
Na današnji dan: U Pionirskom parku održan "Miting klečanja", umro Aleksandar Veliki, poginuo Sava Kovačević
13.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 13. jun, u svetu i kod nas.
Led u zamrzivaču više neće biti problem: Potrebna vam je samo jedna namirnica
12.06.2026.•
0
Stvaranje leda u zamrzivaču čest je problem u domaćinstvima, a najčešće nastaje zbog viška vlage koja dospeva u uređaj, kao i nepravilnog skladištenja hrane.
Na današnji dan: Novi Sad granatiran sa Petrovaradinske tvrđave, napadnuti Sremski Karlovci
12.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 12. jun.
Topljenje svih glečera moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara
11.06.2026.•
9
Potpuno topljenje svih glečera na Zemlji moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara, izjavila je Ana Kozaček, naučnica iz Arktičkog i antarktičkog istraživačkog instituta (AARI).
Švedska prednjačila u uvođenju digitalnih tehnologija - sada se vraća knjigama
11.06.2026.•
1
Švedska, često hvaljena kao lider u usvajanju digitalnih tehnologija, sprema zabranu mobilnih telefona u školama od jeseni u okviru šireg međunarodnog preispitivanja upotrebe ekrana u učionicama.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar