Meteor koji je pre tri dana prošao iznad Atike, bio je vidljiv i iz Korinta, a očevici su bili zadivljeni prizorom koji je istovremeno izazvao i divljenje ali i strah.
Događaj u Grčkoj od pre nekoliko dana opisuje se kao "ekstremni nebeski događaj“, ali fizičar Jovan Aleksić iz Astronomske opservatorije u Beogradu nije saglasan sa tom konstatacijom, jer kaže da brojni objekti pogađaju Zemlju gotovo svakodnevno, prenosi RTS.
"Najmanji, veličine zrna peska ili kamenčića su i najčešći, i oni svakodnevno padaju na Zemlju. Oni veći su ređi, a najveći izuzetno retki. Nešto slično kao što se desilo iznad Atike se dešava otprilike jednom godišnje", objašnjava Aleksić.
Kada nebesko telo uleti u Zemljinu atmosferu, ono sabija vazduh ispred sebe i zbog tog silnog trenja ono se usija, a pošto leti velikom brzinom odatle nastaje ta buka i grmljavina.
Fenomen iznad Atike okarakterisan je kao "prilično velik", što znači da njegova tačna veličina nije bila poznata.
"Kada vidimo neki objekat i kada možemo da ga posmatramo, možemo i da izmerimo njegovu veličinu. Ovaj fenomen je bio neočekivan, a pošto je bilo oblačno i ne može jasno da se proceni njegova veličina", navodi Aleksić.
Nedavno je Nasa navela da je šansa da će asteroid 2024 YR4 udariti u Zemlju 22. decembra 2032. skoro udvostručena - nešto više od dva odsto. Asteroid je otkriven prošle godine teleskopom ATLAS u Čileu.
"Trenutno imamo premalo podataka da bismo mogli precizno da kažemo. Asteroid je otkriven krajem prošle godine i naučnici su imali malo vremena da ga posmatraju. Kada njegovu putanju budu posmatrali dovoljno dugo, primera radi godinu dana, moći će da se izračuna gde će on završiti", ističe Aleksić.
Kao vid zaštite, ako se eventualno proceni da će zaista udariti u Zemlju, može biti njegovo skretanje, ako što je to eksperimentalna misija Dart uspela da postigne pre nekoliko godina.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Slova koja su ispisivala ime američkog predsednika Donalda Trampa na fasadi Kenedi centra sada su uklonjena, naveo je izvršni direktor centra u pravnom podnesku sudu koji je naložio uklanjanje.
Stvaranje leda u zamrzivaču čest je problem u domaćinstvima, a najčešće nastaje zbog viška vlage koja dospeva u uređaj, kao i nepravilnog skladištenja hrane.
Potpuno topljenje svih glečera na Zemlji moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara, izjavila je Ana Kozaček, naučnica iz Arktičkog i antarktičkog istraživačkog instituta (AARI).
Švedska, često hvaljena kao lider u usvajanju digitalnih tehnologija, sprema zabranu mobilnih telefona u školama od jeseni u okviru šireg međunarodnog preispitivanja upotrebe ekrana u učionicama.
Kanadska vlada predstavila je novi zakon o digitalnoj bezbednosti kojim bi društvene mreže bile zabranjene za decu mlađu od 16 godina, uz izuzetke za platforme koje ispunjavaju određene bezbednosne standarde.
Ruski naučnici otkrili su tragove hirurškog vađenja zuba u lobanji muškarca koji je živeo između kraja 2. i 4. veka nove ere. Reč je o tek trećem zabeleženom slučaju takvog stomatološkog zahvata u Istočnoj Evropi.
Holandski ministar za rad Tijeri Artsen zatražio je zabranu takozvanih "dečjih influensera", odnosno zabranu da deca mlađa od 16 godina učestvuju u komercijalnom onlajn sadržaju.
Italijanski naučnici otkrili su gene otporne na antibiotike u Sredozemnom, Atlantskom, Arktičkom i drugim regionima, sa većim koncentracijama u blizini prometnih pomorskih ruta i gusto naseljenih priobalnih područja.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar