Zašto su generacije odrasle 70-ih i 80-ih otpornije i snalažljivije?
Odrastanje tokom 1970-ih i 1980-ih oblikovalo je generaciju poznatu po snalažljivosti i otpornosti. Deca su tada provodila dane napolju, bez stalnog nadzora i tehnologije, vraćajući se kući tek u sumrak.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Nestrukturisana igra, vožnja bicikla, osmišljavanje sopstvene zabave i roditeljsko "nađi sebi nešto da radiš" učili su ih samostalnosti. Dosada nije bila problem koji rešavaju roditelji, već podsticaj da deca sama nešto smisle, prenosi Index.hr.
Upravo je ta sloboda, piše Your Tango, razvijala kreativnost, snalažljivost i sposobnost rešavanja problema. Zato se za odrasle koji su odrastali 70-ih i 80-ih često kaže da se ne "blokiraju" kada im niko ne kaže šta treba sledeće da urade.
Bili su slobodni da preuzimaju rizik
Odrastanje je podrazumevalo penjanje na opasno visoka stabla, skakanje u vodu nepoznate dubine, vožnju bicikla bez kacige, pa čak i igranje sa petardama. Nije bilo "helikopter roditelja" niti stalnih upozorenja. Svaka ogrebotina, slomljena kost ili manja nezgoda naučila je nervni sistem važnoj lekciji.
Istraživanja iz razvojne psihologije pokazuju da deca koja tokom igre doživljavaju fizički rizik razvijaju bolju procenu opasnosti i imaju niži nivo anksioznosti kasnije u životu. Njihov mozak naučio je da razlikuje stvarnu opasnost od rizika kojim se može upravljati kroz iskustvo, a ne zato što bi odrasla osoba uskočila da ih spasi. Zato će pripadnici te generacije u kriznim situacijama često ostati smireni i usredsrediti se na rešenje dok drugi paniče.
Bili su prepušteni sopstvenim mislima
Za razliku od današnjih generacija, deca 70-ih i 80-ih razumela su vrednost samoće. Provodili su sate sami u svojim sobama, slušajući albume od početka do kraja ili pokušavajući da snime omiljenu pesmu sa radija bez glasa voditelja. Ležali bi na travi sa prijateljima ne radeći ništa posebno ili bi sami istraživali svet oko sebe.
Nisu bili usamljeni, već su naučili da se osećaju prijatno u tišini. Poznata studija u kojoj su učesnici radije birali blage elektrošokove nego da 15 minuta sede sami sa svojim mislima zvuči smešno generaciji koja je cenila tišinu. Nisu "skrolovali" - razmišljali su, maštali i obrađivali svoje utiske.
Morali su da stvaraju nešto ni iz čega
Iako direktna poređenja među generacijama nisu sprovedena, sve veći broj istraživanja sugeriše da su starije odrasle osobe generalno manje anksiozne od mlađih generacija odraslih u svetu stalne digitalne stimulacije.
Odrastanje pre nego što je svaki trenutak tišine bio ispunjen bukom naučilo ih je da dosada nije vanredno stanje. Zato i danas mogu strpljivo da čekaju u dugim redovima ili da se voze u tišini bez osećaja nervoze. Ne plaše se neprijatne tišine i ne paniče ako zaborave slušalice kod kuće.
Morali su da čekaju na stvari
Nedostatak trenutnog zadovoljstva oblikovao je ovu generaciju na suptilne načine. Nije bilo maratonskog gledanja serija; omiljena emisija prikazivala se jednom nedeljno, ako je uopšte bila na jednom od tri dostupna kanala. Glavnu reč o programu imao je otac.
Fotografije su se snimale na film, nosile na razvijanje i čekale danima, bez mogućnosti pregleda ili popravke. Telefonski brojevi pamtili su se napamet, a prijatelji su se zvali nasumično, uz nadu da su kod kuće.
Istraživanja o odloženom zadovoljstvu pokazuju da je učenje čekanja i tolerisanja frustracije povezano sa boljom kontrolom impulsa i emocionalnom regulacijom. Zato pripadnike ove generacije trenutno zadovoljstvo retko ispunjava; naučeni su da većina vrednih stvari zahteva vreme.
Verovalo im se da će se snaći
Deca su ujutru izlazila iz kuće sa jednim pravilom: "Budi kod kuće pre nego što se upale ulična svetla." Nije bilo proveravanja, praćenja lokacije niti nadzora. Veći deo dana roditelji nisu tačno znali gde su im deca. Sami su išli u školu, sami se vraćali i ulazili u praznu kuću posle nastave.
Nije bilo stalnog nadzora, ali je postojalo očekivanje. Roditelji nisu bili prijatelji, već autoritet koji je verovao u sposobnost svoje dece. Morali su sami da procenjuju situacije i donose odluke bez intervencije odraslih. Zato danas mogu kritički da razmišljaju bez stalnog usmeravanja ili potvrde. Preživeli su detinjstvo koje bi danas izazvalo čuđenje, ali ih nije slomilo, već ojačalo i pripremilo za život.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Kako se gradi sistem koji donosi upite, pozive i prodaju
23.06.2026.•
0
Jedan od najvećih problema u digitalnom marketingu je to što se previše stvari radi bez jasnog razloga. Pusti se kampanja, jer "treba biti prisutan". Objavljuje se sadržaj, jer "treba nešto da ide na Instagram".
Na današnji dan: Umrli tvorac vakcine protiv dečije paralize, Aron Speling i Pavle Ugrinov
23.06.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. jun.
Neobično zujanje, slabiji protok vazduha i miris zagorelog: Znakovi da bi mogao da izbije požar na klimi
22.06.2026.•
2
Dolaskom toplijih dana klima uređaji u stanovima i kućama rade gotovo neprekidno, a sa povećanom upotrebom raste i rizik od kvarova koji u pojedinim slučajevima mogu dovesti i do požara.
Na fosilu pećinskog lava starog do 190.000 godina otkriveni tragovi teškog preloma
22.06.2026.•
0
Međunarodni tim naučnika otkrio je na fosilu pećinskog lava starom između 160.000 i 190.000 godina jednu od najstarijih do sada poznatih zaraslih teških povreda kod životinja, saopštio je Univerzitet u Padovi.
Na današnji dan: Rođen Remark, umrli Džudi Garland i Fred Aster
22.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 22. jun.
Studija: 10 odsto najbogatijih ljudi na svetu košta Zemlju bilione dolara
21.06.2026.•
1
Već dugo slušamo da je najbogatijih 10 odsto svetske populacije nesrazmerno odgovorno za štetu nanetu životnoj sredini.
Sa koliko godina Evropljani kupuju prvi stan ili kuću? Velike razlike širom kontinenta
21.06.2026.•
5
Manje od sedam od deset domaćinstava u Evropskoj uniji živi u nekretninama koje su u njihovom vlasništvu.
Na današnji dan: Napravljena vinil ploča, osuđen bivši direktor RTS, opozicija bojkotovala izbore
21.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 21. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
6
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Brisel zabranjuje izdavanje električnih trotineta
14.06.2026.•
1
Električni trotineti koji se izdaju biće zabranjeni u Briselu od 2027. godine.
Komentari 9
Новосађан
Tačno za detinjstvo
Od mojih drugova iz detinjstva "snašli" su se od devedesetih na ovamo samo retki skloni kriminalu, deca direktora i devojke koje su bile lepe pa su se udale za bogate. Svi ostali su već 35 godina siromašni, mnogi žive i dalje sa roditeljima ili su podstanari, nemaju karijeru niti posao, a mnogi su i preminuli. Svet u kome smo stasavali nas je pripremao za život u normalnom društvu, a celo punoletstvo provodimo u potpuno nenormalnom društvu. Od mojih drugova iz komšiluka rođenih na početku sedamdesetih, samo još nas trojica smo živi, a pritom ovi kojih više nema nisu umrli od droge niti alkohola, već od beznađa življenja u ovom svirepom eksperimentu zvanom demonkradija u Srbiji.
BV
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar